Urtikarija kao odraz pobune na alergene

Bolesti i stanja / Alergologija i imunologija prim. dr. sc.   Teodora Gregurek Novak dr. med., spec. dermatovenerolog

Prema reakciji koja se odvija u organizmu, urtikarija spada u alergijske reakcije ranog tipa, što znači da promjene na koži nastaju 20 do 30 minuta ili nekoliko sati nakon unosa alergena

Akutna, recidivirajuća ili kronična

Zbog reakcije kože slične kao pri kontaktu s koprivom, urtikarija se često naziva koprivnjačom. Izaziva crvena, edematozna žarišta iznad razine kože (tzv. urtike), a dijeli se na akutnu, recidivirajuću (ponavljajuću) i kroničnu. Razlika je prije svega u trajanju bolesti, a slika bolesti uvijek je ista. Akutna urtikarija traje najviše tri tjedna, recidivirajuća do tri mjeseca, a kronična i nekoliko godina, uz povremena pogoršanja i poboljšanja.

Dok su u akutnom obliku urtike veličine kovanog novca do dlana, spajaju se i izražen je jak svrbež, kronične su veličine nokta ili manje, raspoređene manje ili više simetrično. Mogu se javiti i opći simptomi (npr. povišena temperatura), zatim oni povezani s unutarnjim organima (najčešće dišnog i probavnog sustava), a na područjima gdje je tkivo rahlo, oko očiju, usana i zglobova, česte su jake otekline. Mogu se razviti i otekline početnog dijela dišnog puta i jezika, s osjećajem gušenja i otežanoga gutanja, astmatski napad, znaci rinitisa ili konjunktivitisa, ali i proljev ili bolovi u trbuhu. Jako izraženi simptomi mogu ugroziti život bolesnika. U nekim slučajevima nastaje i generalizirana alergijska reakcija s anafilaktičkim šokom (najčešće nakon uboda insekata ili uzimanja nekih lijekova), kad zataje disanje i rad srca, što može imati i smrtni ishod.

Nekoliko mogućih scenarija

Prema reakciji koja se odvija u organizmu, urtikarija spada u alergijske reakcije ranog tipa, što znači da promjene na koži nastaju 20 do 30 minuta ili nekoliko sati nakon unosa alergena. Alergen se spaja s postojećim specifičnim antitijelom vezanim na stanicu mastocit, koja puca i oslobađa barem desetak vrlo aktivnih tvari, koji pogoduju nastanku alergijske reakcije. Najvažnija od njih je histamin, a u kroničnih i fizikalnih urtikarija i acetilkolin.

Najčešći su alergeni hrana, lijekovi (antibiotici, acetilsalicilna kiselina, analgetici, antireumatici i dr.), neki inhalacijski alergeni (udišu se ili dođu u kontakt s kožom - pelud, grinje iz prašine, životinjske dlake) te ubodi insekata. Urtikariju mogu izazvati i fizikalni čimbenici, također po principu imunolo­ških promjena u organizmu, ali ne potpuno u smislu klasične alergijske urtikarije, a najčešći su hladnoća, toplina, pritisak, fizički napor i sunce (UV zrake). Postoji i grupa alergijskih reakcija potencirana stresom i psihogenim čimbenicima.

Dok kod akutne urtikarije bolesnik obično zna točno navesti o kojemu je alergenu riječ, kod recidivirajućih i kroničnih oblika često je riječ o kombinaciji alergena (dvaju ili više) ili postojanju unutarnjih čimbenika, pa se stvara autoantigen. To su najčešće upalni procesi uha, nosa, grla, sinusa, ginekološke ili urološke upalne bolesti, hormonalni poremećaji, parazitoze, bolesti jetre ili druge bolesti probavnog sustava, a u vrlo tvrdokornim slučajevima mora se misliti i na maligne bolesti.

Kod oko 50 posto kroničnih urtikarija ne može se pronaći uzrok i tada ih nazivamo idiopatskim.

Već uhodan postupak

S obzirom na to da je klinička slika tipična, dijagnoza ne stvara teškoće. Bitno je spriječiti daljnji unos alergena u organizam (ako je poznat) i ubrzati njegovo izlučivanje (npr. davanjem laksativa u slučaju prehrambenog alergena). Valja izbaciti i bjelančevine nekoliko dana (ne jesti meso, mliječne proizvode i jaja), da bi ih se poslije postupno uvodilo prema uputi. Izbjegavanje bjelančevina osobito je važno ako je alergen mala molekula jer tada neće naći nosača (bjelančevinu) i prestat će djelovati.

Dijeta kod urtikarije

Dan

Dijetna preporuka

1. dančaj sa šećerom
2. danriža na vodi, prežgana juha, dvopek, med i keksi bez jaja
3. danjuha s kuhanom piletinom, krumpir, jabuka
4. dankuhana teletina, banana
5. dankuhana govedina, zelena salata i mrkva
6. danmlijeko
 


U težim oblicima praćenim komplikacijom (gušenje, edemi, početni znaci šoka) daju se kortikosteroidi (najčešće oni koji brzo djeluju i brzo se izlučuju) u infuziji ili intramuskularno, najčešće dva do tri dana. Zatim se doza postupno smanjuje prelaskom na tablete do ukidanja (najviše sedam do deset dana). 

Daju se i antihistaminici, lijekovi koji sprječavaju vezanje histamina na stanice i njegovo djelovanje, ali i ubrzavaju izlučivanje histamina već stvorenog prirodnim putem (stolica, mokraća). U početku se daju u infuziji ili intramuskularno, a poslije u obliku tableta. Antihistaminici se daju i nakon smirenja akutnih znakova urtikarije još 10 do 14 dana. U kroničnim oblicima, ali i kod urtikarije uzrokovane fizikalnim čimbenicima, dobrim su se pokazale i kombinacije prve i druge generacije antihistaminika, uz obvezno dodavanje blokatora za histamin 2 receptore koji se nalaze duž cijeloga probavnog sustava i također omogućuju djelovanje oslobođenog histamina (preparati ranitidina).

Pronaći krivca i liječiti

Kod akutnih urtikarija, kod kojih je poznat uzročni alergen, nije potrebno alergološko testiranje jer, ako se alergen izbjegava, alergija se više neće javljati. Kad alergen nije poznat, rade se alergološki testovi, najčešće prick metodom (metoda uboda) ili scratch metodom (grebanje kože) kod testa na konzervanse. Sigurnost testova je oko 75 do 80 posto. Kako bi se postigao željeni učinak, svakako treba ozbiljno shvatiti rezultate testa i strogo izbjegavati sve alergene koji su bili pozitivni.

Zbog čestih nesporazuma s nadležnim liječnicima, važno je napomenuti da se alergološki testovi rade u stvarno indiciranim situacijama, to jest onda kad nam alergen nije točno poznat, kad se bolest ponavlja ili se povezuje s nekoliko uzročnih čimbenika. Bitno je da barem tri, četiri tjedna prije testiranja bolesnik ne uzima kortikosteroide, a tri do pet dana prije da ne uzima antihistaminike, sedative i analgetike jer će rezultati biti lažno negativni.

Kod kroničnih se urtikarija, zbog mogućnosti postojanja unutarnjih čimbenika razvoja, provodi kliničko-laboratorijska obrada: sedimentacija (SE), kompletna krvna slika (KKS), glukoza u krvi (GUK), jetrene probe (AST, ALT, gama GT), urea, kreatinin, lipidogram, elektroforeza bjelančevina, imunoelektroforeza, IgE-ukupni, Helicobacter pylori test (iz krvi), hormoni štitnjače (T3, T4, TSH), antitireoidna antitijela, C, C1, C3, CIK, CRP, stolica na parazite, stolica na Candidu, bris na Oxyure, provokacija na amebe, bris nosa i ždrijela, antistreptolizinski titar (AST-O, ASTA), otorinolaringološki pregled, stomatološki pregled, ginekološki pregled za žene, urološki za muškarce te rendgenska snimka pluća. 

Ovisno o anamnestičkim podacima, katkad se obradi samo dio, na primjer, samo probavni sustav ili samo hormonalna obrada, to jest ciljano se provjeravaju razgovorom dobiveni podaci.

Ako se pronađe uzrok, liječenje se nastavlja kod nadležnog specijalista, a cijelo se vrijeme uzimaju antihistaminici uz H2 blokatore, što se pokazalo vrlo učinkovitim.

U slučaju da se uzrok ne nađe i postavi se dijagnoza kronične idiopatske urtikarije koja može trajati godinama, preporučuje se na dulje razdoblje uzimanje navedenih kombinacija lijekova, uz redovite kontrole specijalista dermatologa.

U grupi urtikarija uzrokovanih vanjskim čimbenicima potrebno je izbjegavati uzročnike, koliko god je to moguće, a uz spomenute lijekove, dobrim su se pokazali i antihistaminici koji sediraju (smiruju) ili antikolinergici.

Bolesnici koji imaju kroničnu urtikariju kod kuće uvijek moraju imati lijekove tipa antihistaminika, koje u slučaju često neočekivanih pogoršanja treba odmah uzeti i javiti se nadležnom liječniku.

Bolesnika s urtikarijom, osobito onom koja se javlja rijetko i bez uzroka, treba upoznati i s pojmom intolerancije na histamin ili histaminizam. Riječ je o reakciji na histamin koji se može stvarati ne samo tijekom alergijske reakcije, nego i kao razgradni produkt neke hrane (bjelančevina). Hrana zbog duljeg stajanja ili početka kvarenja u sebi sadrži mnogo histamina, kao i jela koja se podgrijavaju. Histamin se ne može razoriti kuhanjem, smrzavanjem ili grijanjem u mikrovalnoj pećnici, a kombinacija alkohola s hranom koja sadrži histamin pojačava njegovo djelovanje. Mnogo histamina ima u crvenom vinu, pjenušcima, pivu, sirevima, plavoj ribi (osobito konzerviranoj) i suhomesnatim proizvodima, naročito ako dulje stoje. Zato je preporuka jesti uvijek svježu, laganu i kuhanu hranu. Pojavi li se intolerancija na histamin, daju se antihistaminici.

Datum objave članka: 20. 3. 2019.
izdvojeni proizvodi