Alergija na ubod insekta

Učestalost alergijskih reakcija na ubode insekata razlikuje se u pojedinim zemljama, na što ponajprije utječu klimatske osobitosti pojedinog kraja. U zemljama umjerena klimatskog pojasa alergijske reakcije na ubode insekata javljaju se kod 0,4 do 1,2 posto općeg pučanstva. Među osobama koje su osjetljive na otrove insekata sustavne (anafilaktičke) reakcije javljaju se u jedan do tri posto slučajeva. Zbog teških alergijskih reakcija na ubode insekata, u SAD-u godišnje umre oko 40, a u Francuskoj od 16 do 38 osjetljivih osoba.

Iako postoji oko milijun vrsta insekata, samo manji broj njih uzrokuje alergijske reakcije. Najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca, pčela, bumbara, osa, stršljena i mrava, no postoje određene razlike koje je dobro poznavati.

Pčele i bumbari ubadaju kad su uznemireni. Nakon uboda pčele, na mjestu uboda ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka kukca. Otrov se postupno oslobađa, uzrokujući lokalizirane i/ili opće simptome. Zbog toga se savjetuje što prije ukloniti pčelin žalac. Otrovi pčele i bumbara najotrovniji su u proljeće. Iako su sastavom slični, sadrže različite štetne tvari koje kod osjetljivih osoba mogu uzrokovati alergijske reakcije. Alergijske reakcije na ubod pčele obično se javljaju nakon višekratnih prijašnjih uboda, pa su češće u profesionalno izloženih osoba (pčelari).

Za razliku od pčela, ose i stršljeni ne ostavljaju žalac u koži, te mogu ubosti nekoliko puta. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kad nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrovi ose i stršljena sadrže kemijski aktivnije tvari, pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena, kad je i količina otrova veća. Alergijske reakcije na ubod ose mogu se javiti nakon prvog uboda, iako su češće nakon dva do tri uboda.

Alergijske reakcije na otrov mrava znatno su rjeđe. Sastav otrova mrava mijenja se ovisno o godišnjem dobu, ali najotrovniji je u rano ljeto.

Gotovo kod svake osobe na mjestu uboda insekta javlja se lokalizirana reakcija (oteklina, bol, crvenilo) koja je toksične, a ne alergijske prirode. Samo kod osjetljivih (senzibiliziranih) osoba javljaju se i alergijske reakcije (lokalizirane na mjestu uboda ili sustavne).

Sustavne reakcije mogu se prema težini stupnjevati na:

• prvi stupanj - koprivnjača (urtikarija)
• drugi stupanj - uz koprivnjaču se javljaju otekline, mučnina, povraćanje i proljev
• treći stupanj - karakteriziraju ga otežano i čujno disanje, sviranje u prsima, otežano gutanje i smetenost
• četvrti stupanj - uz već navedeno, javljaju se i kolaps, pad tlaka, gubitak svijesti, tamnoplava boja kože i sluznica, te inkontinencija stolice i mokraće.

Dijagnoza alergije na ubod insekta temelji se na podacima bolesnika (opis događaja, vrsta simptoma, način, tijek i brzina njihove pojave, opis insekta), te rezultatima različitih testova.

Laboratorijski se obično određuje ukupna koncentracija IgE protutijela, kao i IgE usmjeren protiv otrova određenog kukca. Treba učiniti i ubodno kožno testiranje, osobito na otrov pčele, ose i stršljena. U slučaju dvojbenih rezultata, mogu se učiniti i drugi oblici kožnog testa, a vrlo rijetko i provokacijski test, pri kojem se bolesnik izlaže ubodu određenog insekta. On se može provesti samo u visoko specijaliziranoj ustanovi, obično radi procjene učinkovitosti provedene specifične imunoterapije.

Liječenje ovisi o vrsti alergijske reakcije nakon uboda insekta. Nakon uboda pčele preporučuje se što prije izvaditi žalac.

U slučaju lokalizirane reakcije dovoljno je staviti hladni oblog, te eventualno lokalno primijeniti kortikosteroidnu kremu. Ako se otok povećava, preporučuju se tablete antihistaminika. Sistemske reakcije liječe se kao i druga stanja anafilaksije.

Pacijenta je važno poučiti o mjerama samopomoći u slučaju alergijske reakcije, osobito u slučaju anafilaktičkih reakcija. Dakle, preporučuju se primjena adrenalina preko autoinjektora (injekcija priređena za brzu i jednostavnu primjenu koju bolesnik daje sam), uzimanje tableta antihistaminika, te u određenim okolnostima kortikosteroida. Nakon samopomoći, valja radi dodatnog liječenja i upućivanja u bolnicu što prije kontaktirati liječnika.

Alergijske reakcije na otrove kukaca često imaju i odgođenu, kasnu reakciju (nakon 8 do 12 sati). Stoga je potrebno zaprimiti u bolnicu sve bolesnike koji su doživjeli sustavne alergijske reakcije, angioedem (otok mekih tkiva, osobito vjeđa, usnica i sl.) i bronhospazam (otežano disanje).

Kao i druge alergijske bolesti, alergija na ubode kukaca ne može se trajno izliječiti. Prethodno navedeni lijekovi (antihistaminici, adrenalin, kortikosteroidi) učinkoviti su za ublažavanje simptoma.

Jedina terapijska mjera koja utječe na alergijsku prirodu bolesti je specifična imunoterapija (SIT, hiposenzibilizacija). Provodi se u bolesnika koji su imali sustavnu reakciju trećeg i četvrtog stupnja, uz prije utvrđen pozitivan kožni test i povećanu koncentraciju IgE protutijela na otrove kukaca. U specijaliziranim ustanovama, uz nadzor iskusnog liječnika, bolesnik prima rastuće koncentracije alergena (otrova insekta). Liječenje se prema odgovarajućem protokolu provodi do postizanja "otpornosti" na otrov, uz "injekcije održavanja" tijekom tri godine. Taj oblik liječenja djeci daje stopostotnu zaštitu.

• ako je na mjestu uboda kukca ostao žalac, treba ga odmah izvaditi noktima ili pincetom
• na mjesto uboda staviti hladni oblog
• imati spremne lijekove, a ako je potrebno, žurno primijeniti hitnu terapiju (autoinjektor, antihistaminik, kortikosteroid)
• izbjegavati brze pokrete (mahanje rukama) kako biste otjerali insekte jer tada postaju agresivniji
• izbjegavati jake mirise (parfeme, kreme za sunčanje, losione) jer oni privlače insekte
• ne ići u cvjetnjak ili voćnjak, te ne jesti slatko voće na otvorenom
• biti oprezan pri radu u vrtu (zaštititi otkrivene dijelove tijela)
• ne hodati bosonog po travi (pčele rado borave u djetelini)
• izbjegavati široku, lepršavu odjeću (kukac se može uvući pod odjeću, pri čemu postaje agresivniji) i odjeću žarkih boja
• izbjegavati veće tjelesne napore (miris znoja privlači insekte)
• slatke namirnice držati pokrivenima
• kante za smeće držati zatvorenima
• prozor u spavaćoj sobi danju zatvarati ili staviti mrežu protiv insekata.