Alergija na ubod insekta

Iako postoji oko milijun vrsta insekata, samo manji broj njih uzrokuje alergijsku reakciju. Najčešće je u pitanju ubod opnokrilaca, pčela, bumbara, osa, stršljena i mrava, no postoje određene razlike koje je dobro poznavati.

Pčele i bumbari

Pčele i bumbari ubadaju kad su uznemireni. Nakon uboda pčele, na mjestu uboda ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka kukca. Otrov se postupno oslobađa, uzrokujući lokalizirane i/ili opće simptome. Zbog toga se savjetuje što prije ukloniti pčelin žalac.

Alergijska reakcija na ubod pčele obično se javlja nakon višekratnih prijašnjih uboda, pa je češća u profesionalno izloženih osoba (pčelari).

Otrovi pčele i bumbara najotrovniji su u proljeće. Iako su sastavom slični, sadrže različite štetne tvari koje kod osjetljivih osoba mogu uzrokovati alergijsku reakciju.

Ose i stršljeni



Za razliku od pčela, ose i stršljeni ne ostavljaju žalac u koži i mogu ubosti nekoliko puta. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kad nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen.

Otrovi ose i stršljena sadrže kemijski aktivnije tvari, pa je alergijska reakcija teža, osobito pri ubodu stršljena, kad je i količina otrova veća.

Alergijska reakcija na ubod ose može se javiti nakon prvog uboda, iako je češće nakon dva do tri uboda.

Mravi

Alergijska reakcija na otrov mrava znatno je rjeđa. Sastav otrova mrava mijenja se ovisno o godišnjem dobu, ali najotrovniji je u rano ljeto.
 

Učestalost alergijske reakcije na ubod insekata razlikuje se u pojedinim zemljama, na što ponajprije utječu klimatske osobitosti pojedinog kraja. 

U zemljama umjerena klimatskog pojasa alergijska reakcija na ubod insekata javlja se kod 0,4 do 1,2 posto općeg pučanstva.

Među osobama koje su osjetljive na otrov insekata, sustavna (anafilaktička) reakcija javlja se u jedan do tri posto slučajeva. 

Gotovo kod svake osobe na mjestu uboda insekta javlja se lokalizirana reakcija (oteklina, bol, crvenilo) koja je toksične, a ne alergijske prirode.
 

Samo kod osjetljivih (senzibiliziranih) osoba javlja se alergijska reakcija, koja može biti lokalizirana na mjestu uboda ili sustavna.

Sustavna reakcija može se prema težini stupnjevati na:

• prvi stupanj - koprivnjača (urtikarija)
• drugi stupanj - uz koprivnjaču se javljaju otekline, mučnina, povraćanje i proljev
• treći stupanj - karakteriziraju ga čujno otežano disanje, sviranje u prsima, otežano gutanje i smetenost
• četvrti stupanj - uz već navedeno, javljaju se i kolaps, pad tlaka, gubitak svijesti, tamnoplava boja kože i sluznica, te inkontinencija stolice i mokraće.

Dijagnoza alergije na ubod insekta temelji se na podacima bolesnika (opis događaja, vrsta simptoma, način, tijek i brzina njihove pojave, opis insekta), te rezultatima različitih testova.

Laboratorijski se obično određuje ukupna koncentracija IgE protutijela, kao i IgE usmjeren protiv otrova određenog kukca.

Treba učiniti i ubodno kožno testiranje, osobito na otrov pčele, ose i stršljena.

U slučaju dvojbenih rezultata, mogu se učiniti i drugi oblici kožnog testa, a vrlo rijetko i provokacijski test, pri kojem se bolesnik izlaže ubodu određenog insekta. On se može provesti samo u visoko specijaliziranoj ustanovi, obično radi procjene učinkovitosti provedene specifične imunoterapije.

Liječenje ovisi o vrsti alergijske reakcije nakon uboda insekta.

Kod uboda pčele treba ukloniti žalac koji je ostao u koži jer se iz njega postupno oslobađa otrov pa možemo imati produljene simptome.

U slučaju lokalizirane alergijske reakcije dovoljno je staviti hladni oblog, te eventualno lokalno nanijeti kortikosteroidnu kremu kroz nekoliko dana. Ako se otok povećava, preporučuju se tablete antihistaminika.



Sistemske reakcije liječe se kao i druga stanja anafilaksije. U slučaju jače sustavne reakcije (od drugog do četvrtog stupnja) moraju se dati kortikosteroidi u obliku injekcije te antihistaminici u obliku injekcije i tableta. U slučaju anaflaktičkog šoka odmah treba primijeniti standardnu antišok terapiju.

Osobe koje znaju da imaju jaku reakciju na ubod insekata treba poučiti o mjerama samopomoći u slučaju alergijske reakcije, osobito u slučaju anafilaktičke reakcije. Dakle, preporučuju se primjena adrenalina preko autoinjektora (injekcija priređena za brzu i jednostavnu primjenu koju bolesnik daje sam i koja će spriječiti razvoj šoka), uzimanje tableta antihistaminika, te u određenim okolnostima kortikosteroida. Nakon samopomoći, valja radi dodatnog liječenja i upućivanja u bolnicu što prije kontaktirati liječnika.

Alergijska reakcija na otrove kukaca često ima i odgođenu, kasnu reakciju (nakon 8 do 12 sati). Stoga je potrebno zaprimiti u bolnicu sve bolesnike koji su doživjeli sustavnu alergijsku reakciju, angioedem (otok mekih tkiva, osobito vjeđa, usnica i sl.) i bronhospazam uz otežano disanje.

Kao i druge alergijske bolesti, alergija na ubode kukaca ne može se trajno izliječiti. Prethodno navedeni lijekovi (antihistaminici, adrenalin, kortikosteroidi) učinkoviti su za ublažavanje simptoma.

Jedina terapijska mjera koja utječe na alergijsku prirodu bolesti je specifična imunoterapija (SIT, hiposenzibilizacija). Provodi se u bolesnika koji su imali sustavnu reakciju trećeg i četvrtog stupnja, uz prije utvrđen pozitivan kožni test i povećanu koncentraciju IgE protutijela na otrove kukaca. U specijaliziranim ustanovama, uz nadzor iskusnog liječnika, bolesnik prima rastuće koncentracije alergena (otrova insekta). Liječenje se prema odgovarajućem protokolu provodi do postizanja "otpornosti" na otrov, uz "injekcije održavanja" tijekom tri godine. Taj oblik liječenja djeci daje stopostotnu zaštitu.

• ako je na mjestu uboda kukca ostao žalac, treba ga odmah izvaditi noktima ili pincetom
• na mjesto uboda staviti hladni oblog
• imati spremne lijekove, a ako je potrebno, žurno primijeniti hitnu terapiju (autoinjektor, antihistaminik, kortikosteroid)

• izbjegavati brze pokrete (mahanje rukama) kako biste otjerali insekte jer tada postaju agresivniji
• izbjegavati jake mirise (parfeme, kreme za sunčanje, losione) jer oni privlače insekte
• ne ići u cvjetnjak ili voćnjak, te ne jesti slatko voće na otvorenom
• biti oprezan pri radu u vrtu (zaštititi otkrivene dijelove tijela)
• ne hodati bosonog po travi (pčele rado borave u djetelini)
• izbjegavati široku, lepršavu odjeću (kukac se može uvući pod odjeću, pri čemu postaje agresivniji) i odjeću žarkih boja
• izbjegavati veće tjelesne napore (miris znoja privlači insekte)
• slatke namirnice držati pokrivenima
• kante za smeće držati zatvorenima
• prozor u spavaćoj sobi danju zatvarati ili staviti mrežu protiv insekata.