Disfagija - otežano gutanje

Bolesti i stanja / Medicinski leksikon Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Povremene poteškoće s gutanjem obično nisu razlog za zabrinutost, no trajna disfagija može biti ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva liječenje

Što je disfagija?

Disfagija je medicinski pojam koji označava poteškoće s gutanjem, odnosno otežano gutanje hrane ili tekućine. Gutanje može biti i bolno, a u nekim slučajevima čak i nemoguće.

Povremene poteškoće s gutanjem, na primjer ako se brzo jede ili se hrana ne sažvače dovoljno dobro, obično nisu razlog za zabrinutost. No, trajna disfagija može biti ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva liječenje.

Iako se disfagija može pojaviti u bilo kojoj dobi, češća je u starijih osoba.

Što uzrokuje disfagiju (otežano gutanje)?

Gutanje je složen proces, koji uključuje mnoge mišiće i živce. Zato disfagiju može uzrokovati svako stanje koje slabi ili oštećuje mišiće i živce koji sudjeluju u aktu gutanja ili dovodi do suženja stražnjeg dijela ždrijela ili jednjaka.

Poteškoće s gutanjem se mogu podijeliti u dvije kategorije: orofaringealna disfagija i ezofagealna disfagija.

OROFARINGEALNA DISFAGIJA

Orofaringealna disfagija uključuje prve tri faze gutanja:

  • oralna pripremna faza - žvakanje hrane i miješanje sa slinom, dobrovoljna, imamo kontrolu nad žvakanjem
  • oralna faza - jezik gura hranu i tekućinu u stražnji dio usta prema ždrijelu, dobrovoljna, imamo kontrolu nad početkom gutanja
  • ždrijelna faza - zalogaj stiže u područje ždrijela, nemamo više kontrolu nad aktom gutanja.

Postoje bolesti ili stanja koja prvenstveno utječu na živčani sustav zbog čega mogu oslabiti mišiće grla, što otežava premještanje hrane iz usne šupljine u grlo i jednjak kada započne akt gutanja. U tim slučajevima može se pojaviti osjećaj gušenja, kašalj prilikom pokušaja gutanja ili osjećaj da hrana ili tekućina teku niz dušnik, što može dovesti do upale pluća.

Uzroci orofaringealne disfagije uključuju sljedeće:
  • neurološki poremećaji - određeni poremećaji (kao što su multipla skleroza, mišićna distrofija i Parkinsonova bolest) mogu uzrokovati disfagiju
  • neurološka oštećenja - iznenadna neurološka oštećenja (kao što je moždani udar ili ozljeda mozga ili leđne moždine) mogu utjecati na sposobnost gutanja
  • Zenkerov divertikulum (faringoezofagealni divertikulum) - rijedak je slučaj u kojem se između ždrijela i jednjaka, često neposredno iznad jednjaka, formira struktura nalik vrećici u kojoj se nakupljaju čestice hrane, što dovodi do otežanog gutanja, lošeg zadaha i potrebe za stalnim pročišćavanjem grla ili kašljem.


EZOFAGEALNA DISFAGIJA (disfagija jednjaka)

Ezofagealna disfagija uključuje fazu gutanja u jednjaku) i odnosi se na osjećaj da se hrana zaglavila u grlu ili u području iza prsne kosti nakon početka gutanja.

Neki od uzroka ezofagealne disfagije

Ahalazija. Označava poremećaj živčano-mišine (neuromuskularne) koordinacije jednjaka. Kada se kružni mišić (sfinkter) na prijelazu jednjaka u želuda ne opusti kako bi hrana ušla u želudac, to može uzrokovati vraćanje hrane prema ždrijelu. U pitanju može biti i slabost mišića u stjenci jednjaka koja se s vremenom pogoršava. U početku, disfagija se javlja kod unošenja čvrste i nedovoljno sažvakane hrane, a kasnije i kod unošenja kašaste hrane i tekućine.Zbog stalnog zaostajanja hrane, u kasnijoj fazi bolesti dolazi do širenja jednjaka i usporenog prolaza hrane što dovodi do povraćanja iz jednjaka, prelijevanja hrane u usta, neugodnog zadaha i prelijevanja hrane u dušnik s mogućim razvojem aspiracijske upale bronha i pluća. Uz obilniji obrok moguća je pojava bolova koji podsjećaju na anginu pectoris i koji nestaju nakon što se jednjak isprazni.

Difuzni grč. Javlja se u glatkim mišićima stjenke jednjaka koji nisu pod utjecajem naše volje. Obično nakon gutanja, može doći do pojave loše koordiniranih kontrakcija jednjaka ili nemogućnosti opuštanja kružnog mišića (sfinktera) na prijelazu jednjaka u želudac.

Suženje jednjaka. Do suženja mogu dovesti tumori ili ožiljno tkivo kao posljedica gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB).

Tumor jednjaka. U ovom slučaju, poteškoće s gutanjem imaju tendenciju da se progresivno pogoršavaju postupnim razvojem mase tumora koji polako sužava lumen jednjaka.
 



Vanjska kompresija. Tumorski proces koji se razvija u neposrednoj blizini jednjaka može svojim pritiskom dovesti do suženja i pojave poteškoća s gutanjem.

Problemi sa štitnjačom. Gušavost - s obzirom na lokalizaciju štitnjače u prednjem dijelu vrata, svako stanje koje dovodi do njezina povećanja može dovesti i do pojave otežanog gutanja. Čvor u štitnjači - može biti samostalan ili se radi o skupini čvorova. Čvor može biti čvrst ili ispunjen tekućinom.

Strana tijela. Gutanje većih nesažvakanih komada hrane ili slučajno gutanje nekog predmeta može dovesti do djelomične bokade u ždrijelu ili jednjaku, ovisno do koje razine je strano tijelo stiglo. Ovaj uzrok se često viđa u dječjoj dobi.

Prsten jednjaka. Poteškoće pri gutanju čvrste hrane mogu se pojaviti u slučaju povremenog suženja prstena jednjaka, tankog područja u donjem dijelu jednjaka,

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB). Oštećenje tkiva jednjaka zbog vraćanja (refluksa) želučane kiseline u jednjak može dovesti do pojave grča glatkih mišića u stjenjci jednjaka, a s vremenom i ožiljaka s posljedičnim sužavanja donjeg dijela jednjaka. Saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju GERB-a.

Žgaravica. Žgaravica je osjećaj pečenja u prsima koji se često javlja uz gorak okus u grlu ili ustima. Saznajte kako prepoznati, liječiti i spriječiti žgaravicu.

Infektivna mononukleoza. Infektivna mononukleoza je bolest koju uzrokuje Epstein-Barr virus. Jedan od važnih simptoma je povećanja limfnih čvorova, osobito na vratu, što može dovesti do otežanog gutanja. Saznajte više o simptomima i liječenju infektivne mononukleoze.

Upala epiglotisa (epiglotitis). Karakterizirana je upalom i oticanjem epiglotisa, strukture građene od elastičnog hrskavičnog tkiva prekrivenog sluznicom. Epiglotis je smješten na dnu jezika i zatvara ulaz u dušnik tijekom gutanja kako u njega ne bi ušla tekućina ili hrana. Upala epiglotisa je potencijalno po život opasno stanje koje zahtijeva neodgodivu medicinsku intervenciju jer može dovesti do blokade dišnog puta i gušenja.

Upala jednjaka (ezofagitis). Može biti uzrokovana vraćanjem želučane kiseline u jednjak ili određenim lijekovima. Saznajte više o vrstama upale jednjaka i liječenju. Saznajte više o uzrocima, simptomima i prirodnom liječenju ezofagitisa.

Sklerodermija. Spada u skupinu rijetkih bolesti. Poznata je i kao sistemska skleroza. Predstavlja kroničnu bolest kože koja također može zahvatiti krvne žile, razne unutarnje organe pa i probavni sustav. Karakterizira je prekomjerno taloženje kolagena (glavnog potpornog proteina vezivnog tkiva) u zahvaćenim područjima. Najčešće obilježje bolesti je razvoj tkiva sličnog ožiljku što dovodi do otvrdnuća i zadebljanja kože. Može oslabiti donji sfinkter jednjaka, zbog čega se želučana kiselina vraća u jednjak i često uzrokuje žgaravicu.

Liječenje zračenjem. Povijest zračenja u području glave i vrata zbog liječenja raka može rezultirati razvojem upale i stvaranjem ožiljka u stjenjci jednjaka koji dovodi do suženja.

Simptomi disfagije (otežanog gutanja)

Simptomi disfagije se razlikuju kod svake osobe. Neke osobe imaju problem s gutanjem čvrste hrane, ali ne i s gutanjem tekućine, no situacija može biti i obrnuta. Kod nekih osoba se disfagija može manifestirati otežanim gutanjem čvrste hrane, tekućine pa i vlastite sline.


Znakovi i simptomi koji ukazuju da s gutanjem nešto nije u redu su:
  • kašalj ili osjećaj gušenja prilikom gutanja
  • bol tijekom gutanja
  • osjećaj da je nešto zapelo u grlu ili iza prsne kosti
  • pojačano slinjenje
  • promuklost
  • vraćanje hrane natrag (regurgitacija)
  • učestala žgaravica
  • gubitak težine.

Kako se dijagnosticira disfagija (otežano gutanje)

Nakon razgovora s pacijentom i uzimanja anamnestičkih podataka i povijesti bolesti, slijedi fizikalni pregled koji uključuje pregled usne šupljine i vrata kako bi se provjerilo postoje li neke vidljive abnormalnosti ili oteklina.

Od dijagnostičkih pretraga na raspolaganju su:
  • Rentgen s barijevom kašom. Ova pretraga se provodi tako da pacijent popije kontrastno sredstvo, barijevu kašu, koja se prikazuje na rentgenskoj snimci i može pokazati postoje li abnormalnosti ili blokade u jednjaku. 
  • Akt gutanja. Dijagnostička metoda pri kojoj se koristi video fluoroskopija, tj. rentgen snimanje u stvarnom vremenu kako bi se procijenila sposobnost gutanja. Pri tome se koristi kontrastno sredstvo (barijeva kaša), koje se proguta i prati, pri čemu daje uvid u oralnu (usna šupljina), farinegalnu (ždrijelo) i ezofagealnu (jednjak) fazu gutanja, odnosno prikazuje kontrakcije stjenjke jednjaka i eventualno postojanje suženja ili bilo kakvih drugih abnormalnosti koje dovode do otežanog gutanja.
  • Endoskopija. Invazivna je pretraga koja se provodi umetanjem vrlo tanke fleksibilne cijevi s nastavkom za kameru koja omogućuje uvid u detalje ždrijela i unutrašnjosti jednjaka. Tijekom ovog postupka moguće je napraviti biopsiju, tj. uzeti komadić tkiva za patohistološku analizu.
  • Manometrija. Još je jedna invazivna pretraga kojom se mjeri kolikom snagom se kontrahiraju glatki mišići jednjaka prilikom akta gutanja, odnosno pomicanja hrane prema želucu. Tijekom ove pretrage moguće je i izmjeriti pH vrijednost sadržaja u jednjaku kako bi se procijenilo postoji li refluks želučane kiseline iz želuca u jednjak.

Komplikacije disfagije (otežanog gutanja)

Moguća stanja koja se mogu razviti kao posljedica otežanog gutanja su:

  • gubitak apetita, gubitak težine, dehidracija i pothranjenost - nastaju zbog otežanog uzimanje dovoljne količine hrane i tekućine
  • aspiracijska pneumonija (upala pluća) - razvija se ako tijekom akta gutanja hrana ili tekućina uđu u dišne putove, a s njima i bakterije kao potencijalni uzročnici
  • gušenje - hrana koja se zaglavi u grlu može uzrokovati gušenje. Ako pri tome potpuno blokira dišni put, bez neodgodive medicinske inervencije (Heimlichov manevar ili hvat) može imati smrtni ishod.


Heimlichov hvat

Heimlichov hvat ili manevar je postupak kojim se strano tijelo izbacuje iz grkljana ili dušnika kod osobe s naglim i potpunim začepljenjem dišnog puta koja ne može ni disati, ni govoriti, ni kašljati. Nije bezopasan, stoga snagu pritiska treba prilagoditi dobi i konstituciji osobe koja se guši.

Heimlichov hvat kod osobe koja stoji ili sjedi (pri svijesti) - stanite unesrećenome iza leđa i obuhvatite ga rukama. Stisnutu šaku prislonite na gornji dio trbuha, između pupka i vrha prsne kosti. Drugom šakom obuhvatite prvu. Brzo i snažno pritisnite trbuh prema unutra i gore.   



Heimlichov hvat kod osobe koja leži (bez svijesti) - unesrećeni treba ležati na leđima. Dlanove položite na gornji dio trbuha, između pupka i vrha prsne kosti. Brzo i snažno pritisnite trbušnu stijenku prema dolje i naprijed.

Heimlichov hvat kod djece od godine dana do osam godina - postupak kod djeteta koje stoji ili sjedi je isti kao kod odraslih, a kod djeteta koje leži pritisak na trbuh izvodi se samo jednom rukom.

Postupak kod djece do godine dana - ne provodi se Heimlichov hvat. Umjesto toga dijete treba položiti potrbuške na svoju podlakticu tako da glava leži na dlanu i usmjerena je prema dolje. Drugim dlanom udarite četiri puta između lopatica.

Čimbenici rizika za pojavu disfagije (otežanog gutanja)

Starenje. Zbog prirodnog starenja organizma, a pri tom i zbog porasta rizika od razvoja određenih bolesti i stanja poput moždanog udara, Parkinsonove bolesti, tumorskih procesa itd., u starijoj dobi se povećava i rizik pojave poteškoća s gutanjem. No, disfagija se ipak ne smatra normalnim znakom starenja.

Određena zdravstvena stanja. Za osobe s određenim neurološkim poremećajima je vjerojatnije da će u sklopu poremećaja imati i poteškoće s gutanjem.

Prehrana kod disfagije (otežanog gutanja)

Pacijent s poteškoćama gutanja dobije naputak po pitanju prehrane, odnosno što smije ili ne smije jesti te kako pripremati hranu. 

Osobe s disfagijom moraju jesti hranu koja je pažljivo pripremljena kako ne bi predstavljala opasnost od gušenja. To može biti svježa hrana spravljena na način da ima mekanu ili pasiranu teksture i izrezana je na male zalogaje. Poželjno je naglasiti okus i miris hrane radi poboljšanja okusa jer je zbog samog problema narušen apetit.



U slučaju otežanog gutanja trebalo bi izbjegavati hranu koja ima potencijala zaglaviti se u stražnjem dijelu grla i potencirati opasnost od gušenja. Neke od namirnica koje treba izbjegavati (osim ako nisu prikladno pripremljene) su kruh, riža, grašak, kukuruz, grickalice (poput kikirikija, pistacija, indijskih oraščića itd.), meso, kuhano povrća s puno vlakana (npr. kupus, šparoge, prokulice...), svježe voće (odnosi se na voće koje je teže žvakati kao što su kruška ili jabuka, kao i na voće koje ima obilnu pulpu poput ananasa, naranče ili limuna).

Liječenje disfagije (otežanog gutanja)

Svaki pojedinačni slučaj otežanog gutanja ima svoj individualni uzrok, tako da se liječenjem uzroka u stvari nastoji liječiti i sam problem disfagije.

Koliko će liječenje biti uspješno ovisi o uzroku, razvojnoj fazi bolesti ili poremećaja u pozadini te, općenito, mogućnostima njihova izlječenja.



U teškim slučajevima ili naglo nastalim slučajevima otežanog gutanja može postojati potreba za bolničkim liječenjem, kada se prehrana pacijenta može provesti na jedan od sljedećih načina:  

  • modificirana tekuća prehrana - s ciljem sprječavanja dehidracije i pothranjenosti dok se ne ublaže poteškoće s gutanjem
  • enteralna prehrana - podrazumijeva unos hrane i/ili komercijalnih nutritivnih otopina i pripravaka putem cjevčice za hranjenje (sonde) koja ide izravno u želudac i tako zaobilazi jednjak
  • parenteralna prehrana - podrazumijeva oblik prehrane s posebnim pripravcima kojima se organizmu krvožilnim putem nadoknađuju voda, energetski supstrati (glukoza i lipidi) i sve druge hranjive tvari. U nekim slučajevima ovaj vid prehrane može biti jedini izbor.


Izvor fotografija: Shutterstock

 

Datum objave članka: 8. 6. 2022.
izdvojeni proizvodi