Žgaravica, žarenje u želucu
Do žgaravice obično dolazi u stanjima koja, bez obzira na uzrok, dovode do povrata kiseloga želučanog sadržaja u jednjak
Što je žgaravica?
Žgaravica je jedan od najčešćih simptoma vezanih uz lošu probavu, kojim se, među ostalim, dokazuje da postoji neki poremećaj, odnosno bolest probavnog sustava, ili da se bolesnik nepravilno hrani.
Možemo je opisati kao žarenje ili pečenje koje se osjeća visoko u predjelu 'žličice' (epigastrija) ili čak ispod donjeg dijela prsne kosti, s mogućnošću širenja i u više dijelove grudnog koša, sve do ždrijela.
Nastaje zbog povrata želučanog sadržaja u jednjak, pa se kao simptom najčešće javlja u sljedećim bolestima i/ili stanjima:
- gastroezofagealna refluksna bolest (GERB - gaster = želudac; esophagus = jednjak; reflux = vraćanje sadržaja)
- promjene na ušću jednjaka u želudac - hijatalna hernija, slabost mišića završnog dijela jednjaka
- vrijed (čir) želuca ili dvanaesnika
- karcinomom jednjaka i želuca
- usporena peristaltika (stezanje i opuštanje mišića probavnog sustava koje omogućuje prolaz hrane)
- prekomjerna tjelesna težina
- trudnoća.
Često je prisutna u bolesnika s funkcionalnim bolestima probavnog sustava (npr. sindrom iritabilnog crijeva ili dispepsija koja nije posljedica vrijeda / dispepsija = probavne tegobe u vidu mučnine, nadutosti, nejasnih bolova, podrigivanja...). Refluksni simptomi prisutni su u oko 50 posto bolesnika s dispepsijom. Žgaravica, GERB i dispepsija u mlađih osoba upućuju na funkcionalne poremećaje.
Što izaziva žgaravicu i kako je spriječiti
Vrlo čest uzrok pojave žgaravice je pušenje. Ono uzrokuje opuštanje (relaksaciju) kružnog mišića na prijelazu jednjaka u želudac (gastroezofagealni sfinkter), što povećava mogućnost vraćanja kiseloga želučanog sadržaja u jednjak, čija prisutnost u jednjaku uzrokuje oštećenje sluznice i kemijsku iritaciju živčanih završetaka za bol, a to rezultira neugodnim osjećajem žgaravice. Tu su još i prekomjerno uživanje čaja i kave.
Od ostalih čimbenika rizika možemo spomenuti obilne, masne i jako začinjene obroke, večernje obroke te stanja kao što su hijatalna hernija, pretilost i trudnoća. I naoko nevažna navika, kao što je nošenje preuske odjeće, također može prouzročiti žgaravicu. Navedena stanja dovode do povišenja tlaka u trbušnoj šupljini, koji u tom slučaju postaje viši od tonusa samoga sfinktera, što rezultira povratkom kiseloga želučanog sadržaja u jednjak i pojavom žgaravice.
Lijekovi, primjerice tetraciklinski antibiotici, citostatici, kemoterapeutici, narkotici, nitrati, nitroglicerin, kalij, nadomjesci željeza, vitamin C, benzodiazepini, nifedipin, verapamil, progesteron, kortikosteroidi, a vrlo često i nesteroidni antireumatici, također mogu uzrokovati žgaravicu.
Ako znamo što izaziva žgaravicu, onda možemo poduzeti određene preventivne mjere kako bismo spriječili njezinu pojavu:
- jesti manje obroke, više puta dnevno
- ne konzumirati jako začinjenu i tešku hranu
- ne konzumirati slastice
- ne konzumirati obroke neposredno prije spavanja
- izbjegavati gazirana pića
- izbjegavati alkoholna pića
- izbjegavati kavu
- izbjegavati mlijeko
- spavati na lagano podignutom uzglavlju
- prestati pušiti ili barem smanjiti broj popušenih cigareta
- smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu.
Žgaravica - liječenje
Antacidi su spojevi aluminija, magnezija ili kalcija, čije se djelovanje zasniva na neutralizaciji želučane kiseline, čime se postiže brzo otklanjanje žgaravice. Njihova podnošljivost ovisi o vrsti spoja, a djelovanje je relativno kratko, zbog čega se moraju učestalo dozirati.
Inhibitori protonske crpke koriste se za ubrzanje cijeljenja ulkusa (čira) na želucu ili dvanaesniku, za liječenje gastroezofagealne refluksne bolesti, te za sekundarnu prevenciju ulkusa uzrokovanih primjenom nesteroidnih antireumatika, zbog čega su i sastavni dio terapije namijenjene uništavanju infekcije Helicobacterom pylori.
Antagonisti H2-receptora ili H2 blokatori visoko su učinkoviti i pouzdani lijekovi koji blokiraju djelovanje H2 receptora u parijetalnim stanicama želuca i vezanje histamina na te receptore, što potiče parijetalne stanice želuca na lučenje želučanog soka.
Tegobe koje nalikuju žgaravici
Katkad je u praksi teško razlučiti je li riječ o žgaravici kao simptomu poremećaja u probavnom sustavu ili se radi o simptomu ozbiljne bolesti nekoga drugog organa ili organskog sustava. Iako se žgaravica smatra tipičnim znakom refluksne bolesti, treba razmotriti i druge bolesti i stanja u kojima se javlja kao simptom.
Tegobe slične žgaravici, odnosno bolovi iza prsne kosti koji se također opisuju kao pečenje ili stiskanje, najčešće se susreću:
- kod bolesnika s bolestima srca i krvnih žila kao što je, na primjer, ishemijska bolest srca, koja se klinički može manifestirati:
- napadom angine pektoris
- pojavom akutnog srčanog udara (infarkt miokarda) - prvi i vodeći simptom je iznenadna bol u grudima jakog intenziteta, koja je lokalizirana u sredini prsnog koša, s čestim širenjem u ruke, a u rijetkim slučajevima u trbuh, leđa, vrat i donju čeljust. Samo u 10 do 15 posto slučajeva akutni srčani udar nije praćen bolovima. Ostali simptomi su otežano disanje, pad krvnog tlaka, strah od smrti, osjećaj nagle slabosti, mučnina, povraćanje, vrtoglavica, znojenje, kašalj, a katkad i gubitak svijesti. Vrlo često samom napadu prethodi pojačan fizički ili psihički napor. U slučaju pojave simptoma sličnih žgaravici potrebno je neodgodivo potražiti medicinsku pomoć, kako bi se što prije postavila dijagnoza i provela odgovarajuća terapija. Upravo o brzini rane stručne intervencije i ovisi ishod takvog događaja.
- u slučaju postojanja grčeva jednjaka, karcinoma jednjaka ili gornjeg dijela želuca
- nakon određenih pokreta tijela kod bolesnika s bolestima kralježnice (mnogo rjeđe)
- kao posljedica bolesti pluća (još rjeđe).
Izvor fotografije: Shutterstock
