Kašalj - uzroci i liječenje

Kašalj je prirodni refleksni mehanizam kojim tijelo odstranjuje iritanse, nečistoće i druge strane čestice iz gornjih (grlo) i donjih (bronhi i pluća) dišnih putova. Prisustvo stranih tvari na sluznici dišnog sustava stimulira živčane završetke koji šalju poruku u mozak, a mozak dalje prsnim i trbušnim mišićima da istisnu zrak iz pluća kako bi odstranili nepoželjnu tvar. Ta reakcija gotovo je trenutačna i vrlo učinkovita jer kašalj može izbaciti zrak i čestice iz pluća i grla pri brzini od oko 80 km na sat.
 
Povremeni kašalj je normalan i prihvatljiv jer oslobađa dišne putove od nečistoća koje svakodnevno udišemo.
 
Osim toga, gornji dišni putovi postavljeni su tako da većinu vremena sprječavaju prolazak hrane ili pića u donje dišne putove. No, tu i tamo se dogodi da nam hrana ili tekućina odu u „krivi špur“, odnosno u dušnik umjesto u jednjak, kada se javlja jaki obrambeni kašalj kojim se nastoji odstraniti strano tijela.
 
Ponekad, ono što jedemo ili pijemo može proći tu zaštitu i zapravo otići dublje, što se zove aspiracija, a može se dogoditi ako postoji problem s gutanjem ili drugim probavnim ili plućnim stanjem. Ako se takve stvari često događaju, svakako je potrebno o tome obavijestiti svog liječnika.
 
Kašalj obično ne uzrokuje dugotrajna oštećenja, no u nekim slučajevima može biti vrlo jak i izazvati privremene komplikacije kao što su umor, vrtoglavica, nesvjestica, glavobolje, nesanica, povraćanje ili nemogućnost zadržavanja mokraće (inkontinencija). Ipak, takve komplikacije vrlo su rijetke i obično prestaju kad se kašalj smiri.

Brojna stanja mogu uzrokovati kašalj koji obično nije zabrinjavajući osim ako ne traje dulje od dva tjedna ili ga prate dodatni simptomi kao što je otežano disanje, specifičan zvuk kašlja ili iskašljavanje sluzi s raznim primjesama što može ukazivati na ozbiljnije stanje.
 
Malo je vjerojatno da će kašalj koji je simptom ozbiljnijeg stanja nestati sam od sebe. Ako se ne liječi, stanje se može pogoršati i izazvati druge simptome.
 
Tko ima veću vjerojatnost da će doživjeti kašalj?

Iako svatko može doživjeti kašalj kao simptom, veću vjerojatnost da ga dožive imaju pušači, osobe s kroničnim bolestima (osobito ako  zahvaćaju pluća ili živčani sustav), oni koji pate od alergije i djeca (posebno ako pohađaju vrtić ili školu).

Kašalj je čest simptom mnogih medicinskih stanja i bolesti. Postoji mnogo različitih vrsta kašlja čije karakteristike mogu pomoći liječniku u prepoznavanju problema koji bi ga mogao uzrokovati.
 
U nastavku slijede vrste kašlja u odnosu na neke parametre temeljem kojih se može naslutiti mogući uzrok.
 
Vrste kašlja prema trajanju

• akutni kašalj - najmanje je ozbiljna vrsta kašlja koja počinje iznenada i traje dva do tri tjedna i najvjerojatnije će nestati sama od sebe. Obično ne zahtijeva liječničku pomoć, međutim, ako je popraćen drugim simptomima (kao što su vrućica, glavobolja, pospanost ili nedostatak zraka) treba se obratiti liječniku. Kašalj koji proizvodi određene zvukove, poput hripanja ili lajanja, također može signalizirati veći problem.
• subakutni kašalj - onaj koji je ostaje i nakon što infekcija prođe i traje tri do osam tjedana
• kronični kašalj - traje duže od osam tjedana; može se nazvati i upornim kašljem
• refraktorni kašalj - kronični kašalj koji ne reagira na liječenje.

Vrste kašlja povezane s produkcijom sluzi

• produktivni ili mokri kašalj - kašalj je uz koji bolesnik iskašljava sekret (sluz). Njegova pojavu mogu uzrokovati prehlada ili gripa, upala pluća, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), akutni bronhitis, kronični bronhitis, emfizem, astma. Često je praćen drugim simptomima kao što su curenje iz nosa, postnazalni drip (kronično curenje sluzi iz stražnjeg dijela nosa u grlo) i umor. Boja sluzi može signalizirati ozbiljniji problem (trebali biste posjetiti liječnika u slučaju da je iskašljaj žućkasto-zelen ili ima primjese krvi).
• neproduktivni ili suhi kašalj - obično se javlja kada postoji upala ili iritacija dišnog sustava, a nema puno sluzi ili je uopće nema. Često je prisutan osjećaj kao da nas u dišnom sustavu stalno nešto škaklje što potiče refleks kašlja. Može biti uzrokovan infekcijama gornjih dišnih putova, uključujući prehladu ili gripu i potrajati nekoliko tjedana ili dok prehlada ili gripa ne prođu. Drugi potencijalni uzroci suhog kašlja mogu uključivati upalu sinusa, grlobolju, anginu, laringitis, krup, astmu, alergije, gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB), neke lijekove (posebno ACE inhibitore) ili izloženost nadražujućim tvarima (kao što su onečišćenje zraka, prašina ili dim).

Vrste kašlja koje imaju različite zvukove i povezane su s određenim stanjima

• hripanje - napadaje kašlja koji zvuči kao hripanje uzrokuje hripavac, dječja zarazna bolest. Kašalj izazvan hripavcem može se pretvoriti u paroksizmalni kašalj** tijekom druge faze bolesti kada se epizode kašlja javljaju češće, osobito noću. Bebe imaju veći rizik od zaraze hripavcem od odraslih i mogu doživjeti ozbiljne komplikacije. Budući da je hripavac izuzetno zarazan, potrebno je liječiti i sve članove obitelji ili skrbnike osobe koja ima hripavac. Liječenje hripavca što je ranije moguće pružit će najbolje šanse za dobar ishod. Za djecu u dobi od dva mjeseca i stariju cijepljenje je najbolji način da se spriječi zaraza hripavcem. Saznajte više o hripavcu. ​

** Paroksizmalni kašalj karakteriziraju isprekidani napadi snažnog, nekontroliranog kašlja, što je iscrpljujuće i bolno. Često se jave i poteškoće s disanjem, pa čak i povraćanje. Osim hripavca, drugi mogući uzroci paroksizmalnog kašlja uključuju astmu, KOPB, upalu pluća, tuberkulozu, gušenje. U slučaju paroksizmalnog kašlja preporučuje se korištenje ovlaživača zraka s maglicom, izbjegavanje iritansa (prašina dim), češće uzimanje manjih obroka kako bi se smanjila mogućnost povraćanja i unos dosta tekućine kako bi se spriječila dehidracija.

• lavež psa - kašalj koji zvuči poput laveža psa može biti znak krupa. Krup je skup simptoma najčešće uzrokovan virusnom infekcijom koja dovodi do oticanja glasnica (subglotični laringitis) i dušnika. Brojni virusi odgovorni za nastanak krupa također uzrokuju prehladu. Najaktivniji su u jesenskim i zimskim mjesecima i obično napadaju djecu mlađu od pet godina. Karakteriziraju ga poteškoće s disanjem (mala djeca imaju uže dišne putove pa oteklina dodatno sužava dišne putove) i jak kašalj koji zvuči kao lavež psa. Oticanje glasnica može dovesti i do hrapavog disanja ili hrapavog glasa. Krup obično prolazi sam od sebe bez liječenja. Kućni lijekovi mogu uključivati postavljanje ovlaživača zraka s maglicom, izlaganje djeteta pari ili hladnom zraku. Osim toga, potrebno je da se dijete dovoljno odmara i pije dosta tekućine. Može se preporučiti i korištenje nebulizatora za disanje kako bi se otvorili dišni putovi. U teškim slučajevima liječnik može propisati kortikosteroide za smanjenje upale.

• ​zviždanje - vrsta je kašlja koja se često čuje kada su začepljeni dišni putovi, i može biti povezana s infekcijom (poput prehlade) ili kroničnim stanjima (poput astme).

Vrste kašlja vezane uz vrijeme kad se javlja

• dnevni kašalj

• noćni kašalj

• kašalj tijekom vježbanja

• kašalj s povraćanjem - često je prisutan kod djece, koja ponekad toliko jako kašlju da se grče i povraćaju.

Laringealni kašalj (kašalj iz grla)

Javlja se iznenadnim napadima, po karakteru je zaglušujući, bez iskašljaja, pri kojem bolesnik obično nema vremena udahnuti (što može uzrokovati vrtoglavicu), često prati upalu i nadražaj u grlu. Obično bolesnik sam kaže da se kašalj javi nakon osjećaja škakljanja u grlu. Prate ga najčešće simptomi upale grkljana (laringitis.
 
Trahealni kašalj (kašalj iz dušnika)

Po karakteru sličan prethodnome, uz prizvuke „laveža“. Prate ga prilično jaki bolovi iza prsne kosti. Javlja se kod upale dušnika (traheje). U početku je, dok traju bolovi, suh, a potom slijedi iskašljavanje, obično gustoga, krpičastog sekreta.
 
Kašalj kod bronhitisa

Kašalj kod akutnog bronhitisa traje stalno, bez karakterističnih napada. U početku je suh i neproduktivan, a potom iskašljaj može biti proziran, što obično karakterizira virusne infekcije ili je, pak, žućkast do zelenkast, što je znak da je nastupila bakterijska infekcija.

Kronični bronhitis (najčešće u pušača) obično prate karakteristični napadi kašlja izjutra: traju dok se ne iskašlje oskudni, gusti sekret koji se tijekom noći nakupi u dišnim putovima.
 

 
Astmatski kašalj

Javlja se kod opstruktivnih bolesti pluća (npr. astma). Obično je nadražajan, a kod blažih oblika bolesti potiče ga dubok udah, udisanje hladnog zraka, smijanje. Nakon napada kašlja obično se u plućima osjete otežan izdah i sviranje u prsima.
 
Kašalj pri hranjenju

Napadi kašlja koji se javljaju nakon uzimanja hrane (obično tekuće) mogu značiti uspostavu veze između jednjaka i dišnog sustava (tzv. fistula), što često vidimo kod tumora pluća ili jednjaka. Kod starijih ljudi kod kojih je poremećen refleks gutanja (npr. zbog Parkinsonove bolesti) također se može javljati nakon uzimanja hrane ili pića, jer dio sadržaja može doći u dišni sustav.
 
Kašalj s primjesama krvi

Pojava krvi u iskašljaju uvijek se mora ozbiljno shvatiti jer je česta kod tumora pluća. U tim su slučajevima napadi kašlja jaki, bez prekida, bolesnik često izgubi svijest ili poplavi. Pomnim ispitivanjem bolesnika obično otkrijemo i druge simptome maligne bolesti. Važno je napomenuti kako se tragovi krvi u iskašljaju mogu pojaviti kod svakoga jakoga i dugotrajnog kašlja zbog ozljeđivanja sluznice dišnog sustava, ali se brzo izgube.
 
Kašalj kod apscesa i bronhiektazija

Iskašljavanje većih količina gnojnog iskašljaja koji zaudara znak je raspadanja tkiva pluća kod plućnog apscesa. To može biti bolest sama za sebe ili je posljedica zatvaranja bronha stranim tijelom ili bronhiektazija, kod kojih se u vrećastim proširenjima bronha nakuplja sekret. Kašalj i količina iskašljaja povećavaju se promjenom položaja tijela.
 
Kašalj kod srčanih bolesti

Kašalj koji prati zaduha i koji se pojačava pri naporu ili vodoravnom položaju tijela obično je znak popuštanja srca i zastoja u plućima. Iskašljaj je pjenušav, vodenast. Na plućima se čuje karakteristično pucketanje.
 
Kašalj kod fibroze pluća

Kod plućne fibroze (na primjer kod silikoze pluća) dolazi do pretvaranja pluća u čvrsto fibrozno tkivo, što prati jak i podražajan kašalj, osobito izražen pri naporu.

Mnogo je čimbenika koji mogu izazvati kašalj, od kojih je puno onih infektivne prirode, poput obične prehlade, ali postoje i neinfektivni uzroci. U sljedećem odjeljku razmatramo neke moguće uzroke.
 
Medicinska stanja koja mogu uzrokovati akutni i subakutni kašalj:

• udisanje nadražujućih tvari (dim, para, jaki mirisi) - akutna izloženost nadražujućim tvarima može uzrokovati upalu grla i dišnih putova te izazvati kašalj
• nagon za pročišćavanjem grla - kada se dišni putovi napune sa sluzi ili stranim česticama poput dima ili prašine, kašalj služi kao refleksni mehanizam kojim se odstranjuju strane čestice i olakšava disanje
• peludna groznica (alergijski rinitis) - alergijska reakcija na neki od alergena (pelud, grinje, plijesni, dlaka kućnih ljubimaca) koja oponaša simptome obične prehlade i obično je povezana sa suhim kašljem, kihanjem i curenjem nosa
• lijekovi - na primjer lijekovi za liječenje povišenog krvnog tlaka, poznati kao ACE inhibitori, u slučaju kojih je kašalj nuspojava lijeka koja se povlači nakon prestanka njegova korištenja
• astma
• hripavac (pertusis) - dječja je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bordetella pertussis; još se naziva magareći kašalj ili kukurikavac
• infekcije gornjeg dišnog sustava - najčešći su uzrok kašlja povezanog s bolešću. Obično su povezane s vrućicom, upaljenim grlom i curenjem nosa. Gotovo uvijek uzrokovane su virusima, a uključuju prehladu, upalu sinusa, upalu grkljana i gripu.
• infekcije donjeg dišnog sustava - ozbiljnije su virusne i bakterijske infekcije koje obično uzrokuju dubok, dugotrajan kašalj i groznicu. Mogu utjecati na bronhe i njihove ogranke (akutni bronhitis, bronhiolitis) i pluća (pneumonija) ili zahvatiti oboje (bronhopneumonija).
• kolaps pluća (ili pneumotoraks) – stanje u kojem dolazi do ispuhavanja pluća, spontano ili uslijed traume prsnog koša. Znakovi kolapsa pluća uključuju iznenadnu bol u prsima, suhi kašalj i otežano disanje.

 
Uzroci, sami ili u kombinaciji, odgovorni za većinu slučajeva kroničnog kašlja:

• postnazalni drip - manifestira se kao suhi kašalj uzrokovan kroničnim curenjem sluzi iz stražnjeg dijela nosa u grlo i obično se javlja nakon nedavne infekcije sinusa ili kontinuirane izloženosti okidaču alergije
• astma - astmatični kašalj obično uključuje zviždanje, što olakšava prepoznavanje; čest je uzrok kašlja kod male djece
• gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) - probavni poremećaj koji nastaje zbog čestog vraćanja želučane kiseline u jednjak, uzrokujući žgaravicu. Kada se kiselina digne u grlo, može izazvati i suhi kašalj. Saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju GERB-a.
• infekcije - kašalj može potrajati dugo nakon što nestanu drugi simptomi upale pluća, gripe, prehlade ili druge infekcije gornjih dišnih puteva. Čest, ali nedovoljno poznat uzrok kroničnog kašlja kod odraslih je hripavac. Također se može pojaviti kod gljivičnih infekcija pluća, tuberkuloze ili infekcije pluća netuberkuloznim mikobakterijskim organizmima.
• alergije
• bolesti grla, uključujući poremećaje glasnica
• kronični bronhitis
• kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i druga plućna stanja
• lijekovi za krvni tlak - poznato je da inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE), koji se obično propisuju za liječenje visokog krvnog tlaka i zatajenja srca, uzrokuju kronični kašalj kod nekih ljudi. Kašalj je u stvari nuspojava lijeka koja se povlači nakon prestanka njegova korištenja.
• plućna embolija - potencijalno po život opasno stanje u kojem krvni ugrušak putuje, obično iz nogu, u pluća uzrokujući iznenadnu otežano disanje, a ponekad i suhi kašalj
• zatajenje srca i druge srčane bolesti - slabo ili bolesno srce može uzrokovati nakupljanje tekućine u plućima, uzrokujući kašalj i pogoršanje nedostatka zraka

 

 
Rjeđe, uzrok kroničnog kašlja može biti:

• aspiracija - hrana kod odraslih, strana tijela kod djece
• bronhiektazije - oštećeni, prošireni dišni putovi
• bronhiolitis - upala najmanjih ogranaka bronha (bronhiola)
• cistična fibroza
• rak pluća
• neastmatični eozinofilni bronhitis - upala dišnih putova koja nije uzrokovana astmom
• sarkoidoza - nakupljanje upalnih stanica, granulom, u različitim dijelovima tijela, najčešće u plućima
• idiopatska plućna fibroza - nastajanje kroničnih ožiljaka na plućima zbog nepoznatog uzroka.

Akutni kašalj počinje iznenada i obično traje manje od tri tjedna. U ovisnosti o uzroku, može biti produktivan ili mokri kašalj, odnosno neproduktivan ili suhi kašalj. (vidi 'Vrste kašlja').
 
Kronični kašalj traje duže od osam tjedana (ili duže od četiri tjedna u djece). Može se pojaviti s drugim znakovima i simptomima, uključujući:

• curenje iz nosa ili začepljen nos
• postnazalni drip - osjećaj da se cijedi tekućina niz stražnji dio ždrijela
• često pročišćavanje grla i/ili bol u grlu
• promuklost
• povišena temperatura (više od 38,5 °C)
• žgaravica ili kiseli okus u ustima.

Ozbiljniji simptomi kroničnog kašlja uključuju:

• mršavljenje bez napora
• iskašljavanje sluzi ili sluzi s primjesama krvi
• zviždanje ili otežano disanje
• promuklost koja ne prolazi
• oblijevajući znoj tijekom noći.

Odmah nazovite liječnika ako razvijete bilo koji od gore navedenih ozbiljnijih simptoma.



Uporan i jak kašalj može biti iscrpljujući i uzrokovati niz privremenih problema, kao što su:

• poremećaj spavanja, nesanica
• umor i iscrpljenost
• glavobolja
• vrtoglavica
• povraćanje
• pretjerano znojenje
• nemogućnost zadržavanja mokraće (inkontinencija)
• kratkotrajna nesvjestica (sinkopa).

Ipak, takve komplikacije su vrlo rijetke i obično prestaju kad se kašalj smiri.

• ako imate kašalj koji nije nestao ili se poboljšao u dva tjedna - to može biti simptom ozbiljnijeg problema
• ako kašalj ne prolazi, a prisutni su i sljedeći simptomi: zviždanje (šum pri izdisaju), povišena temperatura (iznad 38,5 °C) ili groznica koja traje više od dan ili dva, zimica, iskašljavanje guste sluzi, posebno ako je žuta, zelena ili krvava.

• osjećaj gušenja
• jako otežano disanje
• puno krvi u iskašljaju
• jaka bol u prsima.

U većini slučajeva, uzrok kašlja su blage infekcije gornjih dišnih putova poput obične prehlade, kada kašalj prolazi sam od sebe.
 
Ako kašalj ipak ne nestane, uzrok bi mogao biti ozbiljniji i potrebno je obratiti se liječniku.
 
Kako bi se utvrdilo što stoji u pozadini kašlja, najprije se uzimaju podaci o povijesti bolesti i provodi se fizikalni pregled.
 
Postavljanjem pitanja bolesniku treba odrediti karakteristike kašlja: koliko dugo traje, mijenja li se njegov karakter, što ga potiče (hladan zrak, govor, položaj tijela, napor, hrana i piće, doba dana), je li isključivo suh ili je udružen sa stvaranjem iskašljaja (i kakvoga), bolovima u grlu, iza prsne kosti ili u plućima, prate li ga promuklost, zaduha, vrtoglavica ili neki drugi simptomi.
 
Osim toga treba utvrditi je li bolesnik bio u kontaktu s osobama koje imaju respiratornu infekciju kao što su prehlada, tuberkuloza, upala pluća, hripavac i slično, je li pušač (koliko dugo, koliko cigareta dnevno) ili je bivši pušač (koliko dugo), koje lijekove uzima, je li možda smršavio, a da to nije želio, kakav posao obavlja, itd. 
 
Nadalje, provjerava se boluje li bolesnik od neke druge bolesti što se trenutačno možda ne povezuje s kašljem, ali se naknadno može zaključiti da je to jedini uzrok (tumor, bolest srca, bubrega, neke autoimune bolesti i drugo).
 
Odgovori na pitanja liječniku daju predodžbu o čemu je zapravo riječ, što je od neprocjenjive koristi u odluci o poduzimanju daljnjih dijagnostičkih pretraga i određivanju ispravne terapije.
 
U slučaju sumnje na neko ozbiljnije stanje, pacijenta se upućuje na specijalistički pregled pulmologu, kardiologu ili gastroenterologu.
 

 
Ako je kašalj povezan s drugim simptomima kao što su vrućica, bolovi u prsima, glavobolje, pospanost, zbunjenost, iskašljavanje krvi ili otežano disanje, vjerojatno će biti potrebne dodatne pretrage:

• krvne pretrage
• alergološko testiranje - u slučaju sumnje na alergijski odgovor
• testovi plućne funkcije - daju uvid u plućnu funkciju i mogu poslužiti za brzo sužavanje diferencijalne dijagnoze
• slikovne pretrage - rendgensko snimanje prsnog koša ili CT skeniranje
• pretrage iskašljaja
• ostale specifične pretrage vezane uz potencijalni uzrok na koji se sumnja.

Liječenje kašlja ovisi o njegovu uzroku.
 
Kašalj kao posljedica upale sluznice dišnog sustava

Ako je kašalj posljedica upale sluznice dišnog sustava, važno je zaključiti je li posrijedi bakterijska ili virusna infekcija.
 
U zaključivanju može pomoći izgled iskašljaja (po mogućnosti i mikroskopski pregled). Pojava žućkaste ili zelenkaste boje obično je znak bakterijske infekcije, osobito ako je bolest praćena povišenom temperaturom, kada je preporučljivo uključiti antibiotike.
 
Ako je kašalj suh i nadražajan ili je sekret proziran pretpostavlja se virusna infekcija, kada antibiotici nisu primjenjivi nego se uključuje simptomatska terapija:

• lijekovi protiv kašlja (antitusici) potiskuju refleks kašlja lokalno ili centralno djelovanjem na mozak. Obično se daju za suhi kašalj u slučajevima nepodnošljivih napada kašlja koji remete svakodnevni život i san. Primjeri uključuju folkodin, dekstrometorfan i antihistaminike.
• upotreba tvrdih bombona ili meda može pomoći u smirivanju upale grla i suhog podražajnog kašlja. Med je demulcent, što znači da oblaže grlo i dovodi do manje iritacije i vjerojatno manjeg kašlja.
• dekongestivne kapi za smanjenje začepljenosti nosa i olakšanje disanja
• izbjegavanje iritansa, uključujući dim i prašinu
• unos puno tekućine i vlaženje zraka u prostoru u kojem se boravi - dobra hidracija sluznica smanjuje nadražaj.

 

 
Ako se radi o produktivnom kašlju s otežanim iskašljavanjem, ne preporučuje se suzbijati refleks kašlja nego se nastoji smanjiti konzistencija iskašljaja i olakšati iskašljavanje. U tom smislu savjetuje se:

• odgovarajuća hidracija organizma - treba piti puno tekućine jer to pomaže razrijediti sluz s tim da tople tekućine, poput juhe, čaja ili soka od limuna, ujedno djeluju umirujuće
• korištenje fiziološke otopine za ispiranje nosa i ovlaživača s maglicom za ublažavanje suhoće okolnog zraka
• primjena ekspektoransa, preparata koji olakšavaju iskašljavanje, a među kojima razlikujemo tri vrste:
  • mukolitici - lijekovi koji razrjeđuju sluz (N-acetilcistein, karbocistein, ambroksol, bromheksin
  • sekretolitici - stimuliraju sluznicu dišnih putova na način da se povećava proizvodnja sluzi i izlučivanje bronhijalnih žlijezda te smanjuje viskoznost sluzi. Pojačan protok manje guste sluzi potiče iskašljavanje
  • sekretomotorici - potiču uklanjanje sluzi povećanjem pokretljivosti trepetljika na sluznici respiratornog epitela (eterična ulja).

 
Ako kašalj traje dulje od tri tjedna, uputno je razgovarati s liječnikom o drugim tretmanima.
 
Kašalj kao posljedica iritacije sluznice dišnog sustava

Neke vrste kašlja moguće je spriječiti izbjegavanjem iritansa za koje je poznato da ga uzrokuje. Jedan od njih svakako je pušenje. Prestankom pušenja kašalj se ublažava ili nestaje, smanjuje se vjerojatnost kroničnog kašlja kao i obolijevanja od akutnih respiratornih bolesti.

Osim cigaretnog dima, iritansi mogu uključivati mirise (poput parfema ili svijeća), prašinu i druge vrste dima.
 
Kašalj kao posljedica alergijske reakcije

U slučajevima alergijske upale sluznice dišnog sustava indicirani su antihistaminici i inhalacijski kortikosteroidi. U slučaju astme uz njih se dodaje i bronhodilatator (širi bronhe).

Kod grlenog kašlja korisna je primjena tzv. demulcijensa u obliku pastila koji stvaraju zaštitni sloj u ždrijelu i onemogućuju uspostavu refleksa kašlja.
 
Kašalj kao posljedica primarne bolesti

Ako je kašalj posljedica primarne bolesti (tumora, astme, srčanog oboljenja, stranog tijela u bronhima, neuroloških poremećaja, gastroezofagealne refluksne bolesti i dr.) liječenje se usmjerava na primarnu bolest, čime se rješava i problem kašlja.

Kašalj uzrokovan iritansima

Uputno je u što većoj mjeri izbjegavati kontakt s iritansima poput cigaretnog dima (prestanak pušenja, izbjegavanje prostora u kojima se puši), mirisa (poput parfema ili svijeća), prašine itd.
 
Kašalj uzrokovan alergijom

Ako imate alergije ili astmu, uklonite alergene iz svog doma. Držite kućne ljubimce podalje od svoje spavaće sobe. Koristite klima uređaje za filtriranje zraka tijekom sezone peludi. Učinke nećete vidjeti odmah, ali ako se klonite onoga što vas muči, počet ćete se osjećati bolje.
 
Kašalj uzrokovan infekcijom

Kako bi se smanjio rizik od zaraze, uputno je provoditi osobne mjere zaštite:

• cijepljenje (protiv gripe, hripavca, pneumokoka, COVID-19, itd.)
• izbjegavanje bliskog kontakta s bolesnim osobama i mjesta gdje se okuplja velik broj ljudi
• izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta
• učestalo pranje ruku sapunom i vodom i/ili korištenje sredstva za dezinfekciju ruku. Iako dezinfekcijska sredstva za ruke na bazi alkohola smanjuju količinu virusa na kontaminiranim rukama, pranje sapunom i vodom je djelotvornije.
• osobni pribor, ručnike ili jastuke ne dijeliti s drugim osobama.

 
Kašalj kao posljedica postojećih medicinskih stanja

Ako imate bolesti ili stanja koji povećavaju šanse za razvoj kašlja, poput GERB-a, KOPB-a ili astme, pridržavajte se dobivenih terapijskih i preventivnih smjernica koje ste dobili od svog liječnika.