Razlikujete li prehladu od gripe?
Prehladu karakteriziraju blaži simptomi gornjeg dišnog sustava, dok gripa počinje naglo, s jako izraženim općim simtomima, koje tek po smirenju zamjenjuju simptomi dišnog sustava
Respiratorne infekcije
Respiratorne infekcije najčešće su zarazne bolesti suvremenog svijeta i veliki problem svakodnevne medicinske prakse. Gotovo svaki četvrti bolesnik javlja se liječniku opće/obiteljske medicine sa simptomima akutne respiratorne bolesti, od čega se oko dvije trećine očituje upalnim simptomima gornjih dišnih putova. U zbrinjavanju oboljelih sudjeluju i liječnici specijalisti, najčešće infektolozi, otorinolaringolozi i pedijatri.
Respiratorne infekcije podrazumijevaju infekcije gornjih i donjih dišnih putova - od obične prehlade do upale pluća. Najčešće se javljaju zimi. Kapljičnom putu prijenosa pogoduje i način života suvremenog čovjeka.
Uzročnici su virusi ili bakterije, ali ipak više od dvije trećine uzrokuju virusi. Razlikovanje uzročnika važno je zbog primjene antibiotika. Naime, zbog prevelike potrošnje antibiotika dolazi do razvoja otpornosti bakterija koja je razmjerna potrošnji antibiotika.
Mala djeca obolijevaju četiri do šest puta godišnje, a "vrtićka" djeca i češće. Odrasli u prosjeku obolijevaju tri puta godišnje, pri čemu mlade žene češće, vjerojatno zbog bliskog dodira sa svojom djecom.
Prehlada
Većina prehlada javlja se tijekom jeseni i zime zbog slabije otpornosti sluznice, češćeg i bližeg međusobnog kontakta ljudi i slabog provjetravanja prostorija. Obično počinju krajem kolovoza ili početkom rujna, s tim da se učestalost polako povećava sljedećih nekoliko tjedana i ostaje visoka do ožujka ili travnja kad se smanjuje. Najčešće je blagog tijeka i uglavnom traje do tjedan dana.
U obiteljima sa školskom djecom, broj prehlada po djetetu može biti čak i 12 godišnje.
Simptomi
Vrijeme između zaraze i pojave simptoma (inkubacija) je samo jedan do tri dana. Karakterizirana je šmrcanjem, kihanjem, začepljenošću nosa i otežanim disanjem kroz nos te osjećajem suhoće ždrijela i katkada grloboljom. Oči mogu biti crvene i suziti. Temperatura i drugi opći simptomi obično nisu izraženi, ali kod nekih virusa na početku bolesti mogu biti izraženi osjećaj umora, bolovi u mišićima, glavobolja i tek neznatno povišena temperatura.
Ako se simptomi pojavljuju često ili traju puno dulje od dva tjedna, prije mogu biti posljedica alergije nego prehlade.
Komplikacije
Ponekad se tijekom prehlade mogu razviti sekundarne bakterijske infekcije srednjeg uha (posebno u djece) ili upale sinusa i upale pluća što zahtijeva liječenje antibioticima.
Visoka temperatura sa zimicom ili tresavicom, jak kašalj s gnojnim iskašljajem, jako otečene limfne žlijezde, jaka bol u području sinusa s glavoboljom, mogu upućivati na komplikaciju ili ozbiljniju bolest zbog koje je potrebno obratiti se liječniku.
Liječenje
Kod nekompliciranih slučajeva prehlade na raspolaganju je samo simptomatsko liječenje: odmor i uzimanje dosta čaja - osnove su liječenje obične prehlade.
Velike količine vitamina C i limunovog soka je popularni načini liječenja, čija korist nije znanstveno dokazana.
Česta je uporaba analgetika i antipiretika, s tim da je dobrobit i njihove primjene upitna.
Dekongestivi (kapi za nos) i antihistaminici mogu imati određeno djelovanje u olakšavanju simptoma kao što je curenje iz nosa, crvenilo i suzenje očiju, međutim dekongestivna sredstva se ne smiju primjenjivati duže od tri do četiri dana.
Antibiotici se ne primjenjuju u liječenju obične prehlade. Korištenje antibiotika "za svaki slučaj" neće spriječiti sekundarnu bakterijsku infekciju.
Febrilni respiratorni katar
Febrilni respiratorni katar klinički je sindrom koji označava respiratornu bolest gornjeg dijela dišnog sustava s povišenom temperaturom i drugim općim i respiratornim simptomima te mogućim bakterijskim komplikacijama.
Uzročnici su razni respiratorni virusi. Najteže simptome u male djece uzrokuje respiratorni sincicijski virus, a u starije djece i odraslih adenovirusi.
U ovaj sindrom ubraja se cijeli niz kliničkih entiteta kao virusna upala ždrijela, upala ždrijela i spojnice oka (faringokonjunktivalna groznica), febrilni krup, bronhitis i bronhiolitis.
Liječenje je samo simptomatsko - sredstva za snižavanje temperature i ublažavanje respiratornih simptoma, a antibiotici samo pri pojavi sekundarnih bakterijskih komplikacija.
Gripa
Prenosi se kapljičnim putem, a širenju infekcije pogoduje neotpornost čovjeka prema virusu gripe, kratko vrijeme između zaraze virusom i pojave simptoma (inkubacija jedan do dva dana), otpornost virusa i suvremeni način života.
Obično se javlja epidemijski, a povremeno pandemijski (istodobno na nekoliko kontinenata). Najčešće su epidemije uzrokovane virusom tip A i javljaju se svake dvije do tri godine, a pandemije svakih 10 do 15 godina.
Virusi u organizmu potiču stvaranje antitijela, koja, međutim, nemaju zaštitno djelovanje. Virusni protein (antigen) koji potiče stvaranje antitijela nestabilan je i neprestano mijenja svoja svojstva (mutacija virusa gripe). To praktično znači da nas svaki put napada drugačiji virus te zbog toga i ne ostaje imunitet nakon preboljele gripe pa od nje možemo ponovo oboljeti.
Simptomi
Počinje naglo s visokom vrućicom i tresavicom, malaksalošću, bolovima u mišićima (osobito leđa i udova), kostima i zglobovima. Vrućica je obično 38 - 40 ºC koja traje pet do sedam dana ako nema komplikacija. Uglavnom je izražena i jaka glavobolja, bezvoljnost, pospanost, odbijanje hrane i tekućine.
Nakon par dana, kad opći simptomi počinju popuštati javljaju se se simptomi od strane dišnog sustava - pečenje i stezanje u nosu, suhoća i bolovi u grlu, nekad i promuklost i bolovi u prsima. Kašalj je suh i podražajan te se pojačava kako bolest odmiče.
Javlja se jaka upala očne spojnice (konjunktivitis) koja se očituje suzenjem, osjetljivošću očiju na svjetlo te bolovima u oku - bolesnik ima osjećaj kao da mu je pijesak u očima.
Komplikacije
U tijeku gripe često dođe do razvoja sekundarne bakterijske infekcije, jer virus gripe umanjuje otpornost organizma pa tako u starijih osoba može doći do upale mozga, srca, mišića. Ipak, takve su pojave rijetke i odraz su oslabljenog imunološkog sustava.
Najteža i najčešća komplikacija je upala pluća uzrokovana istodobnom virusnom i bakterijskom upalom, na koju valja pomisliti kada se pojave ponovni porast temperature, otežano disanje i gnojni ili krvavi iskašljaj.
Liječenje
Liječenje uzroka nije moguće pa se liječe simptomi - mirovanje, dovoljne količine tekućine, lijekovi koji djeluju protiv bolova, protuupalno i snižavaju povišenu temperaturu. Svi teži i komplicirani slučajevi liječe se u bolnici.
Antibiotici su potrebni jedino ako postoji dodatna bakterijska infekcija. Oboljeli bi se, ako je moguće, trebali izolirati i suzdržati od druženja sa zdravim osobama.
Prevencija
Cijepljenjem se može spriječiti bolest. Cjepivo sadrži živi, oslabljeni ili umrtvljeni virus gripe koji ne može uzrokovati bolest, ali potiče stvaranje zaštitnih antitijela. Cijepiti se mogu i starije osobe i kronični bolesnici, jer cjepivo ne uzrokuje ozbiljne posljedice.
Osobe alergične na perad, što uključuje i alergiju na jaja i perje, ne smiju se cijepiti ovim cjepivom, jer su jaja uključena u proces proizvodnje cjepiva.
Izvor fotografije: Shuttersock
