Crvenilo kože - uzroci, simptomi i liječenje

Crvenilo kože ili promjena boje kože čest je simptom koji se prepoznaje kao pojava spontanih crvenih mrlja na koži, što predstavlja vidljivi znak iritacije s mnogo potencijalnih uzroka.

Pojava crvenila može značiti da je koža došla u kontakt s nečim što djeluje nadražujuće ili biti simptom infekcije, alergije, reakcije na određeni lijek, neke druge bolesti ili kroničnog poremećaja.

Crvenilo kože nije uvijek razlog za zabrinutost, no može izazivati nelagodu, a mogu ga pratiti i drugi simptomi.

Otkrivanje temeljnog uzroka svakako je važno u smislu liječenja i prevencije, posebno ako je crvenilo uporno i jako ili ga prate simptomi poput mjehurića, svrbeža, otekline ili vrućice.

U nastavku saznajte više o uzrocima, čimbenicima rizika, simptomima, dijagnostici i mogućnostima liječenja i prevencije crvenila kože.
 

Mnogo je mogućih uzroka pojave crvenila kože, koji se kreću od jednostavne opekline ili blage alergijske reakcije preko potencijalno ozbiljnih infekcija do težih zdravstvenih poremećaja.

Čimbenici okoliša

Izloženost ekstremnim temperaturama, posebno toplini i sunčevoj svjetlosti, može uzrokovati opekline od sunca ili osip od vrućine. S druge strane, zagađenje i emisije štetnih plinova iz automobila povezani su s povećanom učestalošću preosjetljive kože lica, posebno u urbanim sredinama.

Opekline izazivaju UV-B zrake (duljine 290-320 nm) koje dopiru do površine Zemlje.

Njihov štetan učinak na kožu oslabljen je slojem oblaka, prozorskim staklima, odjećom, tijekom zime ili na višim zemljopisnim širinama te ljeti rano ujutro i tijekom kasnog poslijepodneva. Najjači učinak imaju ljeti upravo u podne.

Uz crvenilo, može se javiti osjećaj zatezanja kože ili blage bolnosti, pa sve do pojave mjeruhurića kod opeklina jačeg stupnja.

Na blaže opekline mogu se staviti hladni oblozi, hladan jogurt, gel aloe vere i sl. U slučaju jačeg stupnja opekline s pojavom mjehura, poželjno je potražiti liječničku pomoć.

Toplinski osip

Toplinski osip obično nastaje zbog kombinacije pojačane topline, znojenja i trenja.

Razvija se na dijelovima tijela koji se trljaju, poput područja ispod pazuha, ispod grudi ili između unutarnje strane bedara.

Primjer takve vrste osipa je i pelenski osip.

Saznajte više o tome što pogoduje pelenskom osipu, kako ga prepoznati i prevenirati.

Ekstremne temperature

Izlaganje kože ekstremnim temperaturama (toplini ili hladnoći) može rezultirati pojavom crvenila kože i urtikarijom.

U slučaju izlaganja ekstremnoj toplini dolazi do pregrijavanja tijela, što se osim crvenilom kože manifestira obilnim znojenjem, mučninom i grčevima mišića.

Izlaganje ekstremnoj hladnoći može uzrokovati privremeno crvenilo, trnce i utrnulost, dok ozebline mogu rezultirati trajnijom utrnulošču, oticanjem i pojavom mjehurića na koži.

Ako se osjete simptomi pregrijavanja, potrebno je skloniti se na svježije mjesto, istuširati se mlakom vodom ili nanijeti hladne obloge te nadoknaditi tekućinu i elektrolite.

U slučaju izloženosti ekstremnoj hladnoći, treba skinuti sve mokre dijelove odjeće i postupno utopljavati tijelo (topli čaj, topla, ali ne prevruća kupka). U slučaju izraženijih simptoma pothlađivanja treba potražiti liječničku pomoć.

Stres i tjeskoba

Kao odgovor na neku situaciju ili doživljaj, negativan stres može izazvati različite reakcije u tijelu (umor, bolove, poremećaj probave, poteškoće s koncentracijom i sl.) pa tako i promjene na koži.

Ako je tijelo pod velikim stresom, može se razviti stresom uzrokovana urtikarija (koprivnjača), kao i stanja poput ekcema, što rezultira pojavom osipa koji svrbi.

Odgovor na pitanje zašto se to događa leži u kemijskim reakcijama koje se u tijelu odvijaju kao reakcija na emocionalni stres.

Pod utjecajem stresa u tijelu se oslobađa hormon kortizol, koji može uzrokovati oslobađanje histamina, molekule koja izaziva kožnu reakciju poput koprivnjače i osipa.

Stres ujedno može sniziti prag osjetljivost na svrbež, koji se u tom slučaju osjeća puno intenzivnije.

Osim toga, stres može pogoršati različita kožna stanja, poput rozaceje, atopijskog dermatitisa, psorijaze, lupusa i sl.

Tijekom razdoblja intenzivna stresa može doći i do reaktivacije virusa vodenih kozica kod osoba koje su ih preboljele i pojave herpes zostera.

Može li anksioznost uzrokovati crvene mrlje na koži? S obzirom da je anksioznost emocionalno stanje nekontroliranog stresa, sasvim je razumljivo da neke osobe koje pate od anksioznosti imaju i problema s kožom. Mnogi ljudi smatraju da im anksioznost uzrokuje razvoj crvenih i ružičastih mrlja na koži koje povremeno svrbe ili peku. Iako se mrlje mogu pojaviti bilo gdje na tijelu, najčešće su u području lica, vrata, prsa, ruku i trbuha. 

Opekline

Opekline su vrsta ozljede koja nastaje kada tijelo dođe u kontakt s plamenom i vrućim predmetima, vrućom vodom ili vodenom parom, električnom energijom, udarom groma, kemijskom ili radioaktivnom tvari.

Crvenilo kože kao posljedica opekline može biti manje ili više izraženo.

U ovisnosti o stupnju zahvaćene površine i dubini oštećenja tkiva, osim crvenila kože mogu se pojaviti mjehurići, jača bolnost i oteklina pa sve do bljedoće tkiva, kada se bolnost više ne osjeća zbog oštećenja živčanih završetaka, ili oštećenja dubokih struktura kod opeklina najvišeg stupnja.    

Saznajte više kako postupiti s opeklinom.

Ugrizi i ubodi

Ugrizi i ubodi rezultiraju promjenom boje kože, oticanjem, svrbežom i bolom. U određenim situacijama mogu biti stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Saznajte više o otrovnim i neotrovnim insektima, otrovnim životinjama i opasnostima u moru.

Infekcije

Infekcija kože može biti uzrokovana širokim rasponom uzročnika, uključujući bakterije, gljivice, viruse i parazite. Može uzrokovati crvenilo, svrbež, pojačanu osjetlivost kože i osip.

Bakterijske infekcije

Folikulitis. Folikulitis je upala folikula dlake koju može uzrokovati bakterijska infekcija. Infekciju može potaknuti brijanje ili čupanje dlačica. Oko folikula je izraženo crvenilo i blaga oteklina. Ako se folikulitis četo ponavlja, uputno je posjetiti dermatologa. U ovisnosti o uzroku, možda će biti potrebna antibiotska terapija.
 

Celulitis. Celulitis je potencijalno opasna bakterijska upala koja zahvaća duboke slojeve kože.  Uzrokuje je prodor uzročnika kroz pukotinu ili posjekotinu na koži. Često zahvaća potkoljenice. Na mjestu upale koža je crvena, topla i osjetljiva na dodir, a proces se brzo širi. Pojava vrućice, zimice i pruga može biti znak ozbiljne infekcije koja zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. U slučaju pojave ovakvih simptoma odmah treba potražiti liječničku pomoć.
 

Šarlah. Šarlah je bakterijska infekcija koja može izazvati crvenilo kože. Uzrokuje je beta hemolitički streptokok grupe A. Obično se javlja se istodobno ili odmah nakon streptokokne upale grla, s tim da šarlah ne razvije svaka osoba koja oboli od streptokokne upale grla. Dovodi do pojave svijetlocrvenog osipa s malim kvržicama po cijelom tijelu (dlanovi i tabani obično su pošteđeni) i jarko crvenog jezika. Liječenje šarlaha uključuje primjenu antibiotika poput penicilina ili njegovih zamjena.
 

Osteomijelitis. Upala kosti ili osteomijelitis može biti uzrokovana migracijom bakterija koje inficiraju okolna tkiva ili krvotok, ili penetrirajućom ozljedom ili operacijom koja otkriva kost. Može uzrokovati bol, oticanje, ukočenost i toplinu u zaraženom dijelu tijela, kao i vrućicu i zimicu

Saznajte više o vrstama, uzrocima, simptomima i liječenju upale koštanog tkiva.

Gljivične infekcije

Gljivične infekcije razviju se u trenutku kad prevagne količina gljivica u odnosu na druge mikroorganizme. Obično se razvija na koži ili noktima, ali i u drugim dijelovma tijela.

Primjer gljivične infekcije je lišaj, koji rezultira kružnim ljuskavim osipom s uzdignutim rubovima koji se mogu širiti prema van, dok sredina izgleda zdravo.

Saznajte više o vrstama, simptomima i liječenju gljivičnih infekcija.

Virusne infekcije

Mnogi virusi, poput varicella zoster virusa, virusa ospica, rubeole i drugih, uzrokuju crvenilo kože s osipom.

Vodene kozice. Dječja su zarazna bolest koju uzrokuje virus varicella zoster. Karakterizira ih pojava crvenih kvržica ispunjenih tekućinom i svrbeža po cijelom tijelu.

Saznajte više o vodenim kozicama.
 

Herpes zoster. Uzrokuje ga reakivacija varicella-zoster virusa. Karakterizira ga izbijanje crvenog, mjehurićastog i vrlo bolnog osipa koji može svrbjeti i peckati. Pojavljuje se u pravocrtnom prugastom uzorku, najčešće na trupu. Može biti praćen niskom temperaturom, zimicom, glavoboljom ili umorom, kao i raznim komplikacijama. Ako se primijeti osip oko jednog oka, sa strane vrata ili lica ili na gornjem dijelu tijela, a poznato je da je osoba preboljela vodene kozice, svakako treba obratiti se liječniku.

Ospice. Dječja su zarazna bolest koju uzrokuje virus ospica. Karakterizira ih ravan, mrljast osip po cijelom tijelu.

Saznajte više o ospicama.

Rubeola. Dječja je zarazna bolest koju uzrokuje virus rubeola. Dovodi do pojave hrapavog ili kvrgavog osipa po cijelom tijelu.

Saznajte više o rubeoli.

Bolest ruku, nogu i usta. Uzrokovana je raznim enterovirusima koji se mogu širiti sekretom iz nosa i grla, izmetom ili preko mjehurića i krasti. Može uzrokovati svrbež ili bolan crvenksto-ljubičasti osip na rukama ili stopalima ili oboje. Najčešća je kod djece mlađe od pet godina. Osim osipa, javljaju se vrućica, grlobolja i ranice u ustima.
 

Peta bolest (infekciozni eritem). Zarazna je bolest koju uzrokuje parvovirus B19. Karakterizira je pojava crvenih mrlja po licu i osip po tijelu. Češće obolijevaju djeca, u dobi od pet do 14 godina, negoli odrasli. 

Šesta bolest (rozeola, exanthema subitum, trodnevna groznica). Česta je akutna zarazna bolest u djece koju najčešće uzrokuje humani herpes virus tip 6 (HHV-6), rjeđe humani herpes virus tip 7 (HHV-7). Obilježava je visoka temperatura koja traje tri do pet dana uz karakterističnu pojavu osipa nakon pada temperature (na trupu, rukama i nogama), uz simptome dišnog sustava.

Bolest zapadnog nila, zika i denga groznica. Bolesti su koje se šire ubodom komarca. Karakterizira ih osip koji se može pojaviti na licu, trupu, rukama ili nogama. Kod denge, osip može izgledati kao bijele mrlje okružene crvenim mrljama.

Saznajte više o denga groznici.

Atopijski dermatitis (ekcem)

Atopijski dermatitis (atopijski ekcem, neurodermitis) kronična je upalna bolest kože koja se obično javlja u dojenačkoj dobi. Očituje se suhoćom kože, crvenilom i svrbežom.

Izgled promjena razlikuje se ovisno o boji tena osobe - crvene na svjetlijoj koži, a sivo, tamnosmeđe ili ljubičaste na tamnijoj koži.

U ranoj dobi zahvaćeni su obrazi i čelo. Moguće je širenje na vlasište, gornji dio trupa, ruke i noge, a kasnije na pregibne strane velikih zglobova, zapešća, vrat, skočne zglobove, vjeđe i šake.

Saznajte više o simptomima i liječenju atopijskog dermatitisa.

Kontaktni dermatitis

Nealergijski kontaktni dermatitis

Nealergijski kontaktni dermatitis je upalna reakcija kože koja se javlja nakon kontakta s tvari koja iritira kožu. Dakle nije alergijska reakcija.

Osim crvenila kože, mogu se pojaviti osip, kvržice, mjehurići, svrbež ili peckanje.

Uobičajeni uzroci uključuju proizvode poput sapuna, šampona, deterdženata i omekšivača, mokrih pelena, boja za kosu, pesticida i herbicida.

Alergijski kontaktni dermatitis

Alergijski kontaktni dermatitis uzrokuju tvari koje dovode do alergijske reakcije neposredno nakon kontakta - npr. biljke (otrovni bršljan, otrovni hrast, otrovni ruj) ili određeni sastojci u sapunima ili losionima. Može se pojaviti za nekoliko minuta ili sati i trajati tjednima.

Alergija se može razviti i s vremenom, kao profesionalna bolest,  npr. na kemikalije (frizeri) ili metale (poput nikla - izrađivači nakita).

Često se nalazi na rukama i podlakticama. Koža je crvena, ljuskava ili gruba i svrbi.

Liječničku pomoć treba potražiti u slučaju da se uz crvenilo kože javljaju i drugi simptomi poput vrućice i osipa koji se širi po cijelom tijelu, bolan je, otečen i inficiran.

Saznajte više o karakteristikama i liječenju nelaergijskog i alergijskog kontaktnog dermatitisa.

Alergijske reakcije

Razne tvari mogu izazvati alergijsku reakciju, što uključuje alergene iz okoliša, određenu hranu i lijekove.

Alergijska reakcija može se manifestirati kao osip, angioedem ili ekcem, uz pojavu crvenila i svrbeža kože.

Angioedem oblik je jake alergijske reakcije na alergene poput hrane ili lijekova. Karakterizira ga jako oticanje tkiva ispod središnjeg sloja kože (dermis) ili sluznice i može biti praćen osipom i svrbežom. Nije neuobičajeno da se istodobno pojave i urtikarija i angioedem.

Angioedem obično zahvaća rahle dijelove tkiva, uključujući lice (vjeđe, usne, jezik), udove (ruke ili stopala) i genitalije. Međutim, može biti ozbiljan, čak i fatalan, kada zahvati dišne ​​putove. Obično se brzo javlja i traje oko dan ili dva. Dodatni simptomi mogu uključivati ​​grčeve u želucu i mrljaste promjene ili osip na rukama, nadlakticama i stopalima.
 

Alergija na lijekove

Alergiju na lijekove i druge neželjene nuspojave, uključujući crvenilo kože mogu uzrokovati biljni dodaci prehrani, lijekovi bez recepta (OTC) i lijekovi na recept. Alergija na lijek smatra se hitnim medicinskim stanjem.

Lijekovi koji mogu izazvati urtikariju (koprivnjaču) uključuju antibiotike (npr. penicilina), analgetike (npr. acetilsalicilatna kiselina, ibuprofen), lijekove za epilepsiju ili autoimune bolesti te kemoterapijske lijekove.

Alergijske reakcije na lijekove mogu varirati od blagih do teških i po život opasnih.

Crvenilo kože obično se javlja unutar sat vremena nakon uzimanja lijeka, dok se neki simptomi, poput blagog crvenog osipa koji svrbi mogu pojaviti danima do tjednima nakon uzimanja lijeka.

Ostali mogući simptomi uključuju vrućicu, želučane tegobe (mučninu, grčeve u trbuhu, povraćanje ili proljev) i sitne crvene ili ljubičaste točkice na koži.

Od težih simptoma treba istaknuti urtikariju, ubrzan rad srca, otežano disanje, svrbež kože, svrbež i suženje očiju.

U slučaju sumnje na alergijsku reakciju na lijek ili postojanja težih simptoma koji upućuju na jaku alergijsku reakciju (anafilaksiju) potrebno je neodgodivo potražiti liječničku pomoć.

Nutritivna alergija

Uz alergiju na lijekove, najčešća je alergija na alergene iz hrane.

Nutritivna alergija može se manifestirati na više načina, a jedan od njih je kožna reakcija u vidu crvenila kože tipa urtikarije (koprivnjače), jače reakcije u formi angioedema (edema sluznice dišnih putova) ili atopijskog dermatitisa.

Od ostalih mogućih simptoma, tu su probavni simptomi i anafilaktički šok te kombinacija svih navedenih simptoma.

Fizikalne urtikarije

Na koži se mogu javiti alergijske reakcije na različite fizikalne čimbenike, kao što su hladnoća, tiplona, znoj, pritisak i sl.

Saznajte više o najčešćim fizikalnim urtikarijama, kojima je zajednička samo pojava urtika.

Ostale alergije

Od ostalih alergija mogu se spomenuti alergija na ubod insekta i alergija na boje za kosu.

Kronične kožne bolesti

Kronične kožne bolesti čest su uzrok upornog crvenila kože. Neke od njih su rozaceja, seboroični dermatitis, psorijaza, lupus i dr.  

Rozaceja

Rozaceja je kronična upalna bolest kože koju karakterizira crvenilo lica (čelo, obrazi, nos i brada), izdignute crvene kvržice (koje prolaze kroz cikluse blijeđenja i ponovnog pojavljivanja), suhoća i osjetljivost kože te otečena, neravna ili zadebljana koža. Izbijanju crvenila mogu pogodovari začinjena hrana, alkoholna pića, sunčeva svjetlost, stres i Helicobacter pylori.

Saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju rozaceje.

Seboroični dermatitis

Seboroični dermatitis je kronični oblik ekcema koji nije zarazan. Pojavljuje se na dijelovima tijela gdje postoji mnogo žlijezda lojnica, najčešće na tjemenu.

Uobičajeni simptomi su perutanje kože ili prhut, bijele ili žute ljuske na masnoj koži i svrbež.

Prhut se u stvari može smatrati najblažim oblikom seboroičnog dermatitisa, s tom razlikom što se prhut javlja samo na tjemenu i ne dovodi do promjene boje kože.

Saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju seboroičnog dermatitisa.

Psorijaza

Psorijaza je kronična autoimuna bolest koja uzrokuje ubrzanu proizvodnju stanice kože, što dovodi do pojave izbijanja crvenih, suhih, ljuskavih i oštro definiranih mrlja na koži. Svrbež može i ne mora biti izražen.

Najčešće izbija na vlasištu, laktovima ili koljenima, a u fazi pogoršanja može se pojaviti na različitim dijelovima tijela.

Saznajte više o oblicima psorijaze i terapijskim opcijama.

Lupus

Lupus je kronična autoimuna bolest koja može uzrokovati crvenilo kože. Kod nekih oboljelih formira se osip u obliku leptira na obrazima i korijenu nosa.

Osim promjena na koži, lupus može uzrokovati i opće simptome poput umora, mišićne slabosti i bolova u zglobovima.

U liječenju se koriste lijekovi za cijeli spektar simptoma.

Trudnoća

Nekoliko je kategorija kožnih promjena koje se javljaju u trudnoći ili u ranom poslijeporođajnom razdoblju. Dok su neke kožne promjene sasvim normalne, ima i patoloških koje su vezane isključivo za trudnoću ili su specifične za trudnoću, a manifestiraju se crvenilom kože, pojavom osipa, čvorića, urtikarijalnih plakova i sl.

Saznajte više o koži u trudnoći - što je normalno, a što ne.
 

Nekoliko je čimbenika rizika koji mogu povećati vjerojatnost pojave crvenila kože, kao što su genetska predispozicija, zanimanje, stil života te postojeće bolesti i stanja koja zahvaćaju kožu.

Genetska predispozicija. Osobe koje imaju povijest kožnih oboljenja u obitelji (npr. rozaceje, atopijskog dermatitisa i sl.), imaju veću vjerojatnost pojave crvenila kože i drugih promjena.

Zanimanje. Osobe koje su u svom poslu češće izložene utjecaju različitih kemijskih sredstava i alergena imaju veću vjerojatnost pojave crvenila kože uslijed iritacije ili alergijske reakcije.

Stil života. Stres je jedan od okidača za pojavu različitih kožnih stanja (npr. rozaceje).  Vjerojatnost pojave crvenila kože također povećava konzumacija jako začinjene hrane, alkohola (posebno crnog vina) i sl.

Postojeća kožna oboljenja. Takva stanja čine kožu osjetljivijom i reaktivnijom na potencijalne okidače, što može smanjiti mogućnost ublažavanja crvenila kože, odnosno intenzivira ga.
 

U ovisnosti o uzroku, crvenilo kože može pokazivati određene karakteristike, a neke od njih su:

• iznenadno izbijanje u kratkom vremenu
• lokalizirana pojava ili širenje na veću površinu tijela
• pojačana osjetljivost (peckanje, žarenje, svrbež)
• stvaranje uzdignutih mrlja ili prištića
• stvaranje mjehurića ispunjenih tekućinom ili gnojem
• oticanje, bol
• promjene u teksturi kože, koja može postati hrapava ili ljuskava
• ljuštenje kože
• pojava dodatnih općih simptoma.

Kada posjetiti liječnika?  

Blago crvenilo kože često prolazi samo od sebe, no neke situacije ipak zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.

Odmah potražite liječničku pomoć ako osjetite bilo koji od sljedećih simptoma povezanih s crvenilom kože:

• crvenilo i svrbež često se ponavljaju ili traju dulje od nekoliko dana
• crvenilo prate simptomi kao otežano disanje, jaka bol ili gubitak svijesti
• crvenilo se razvija u mjehuriće ili otvorene rane, ili postoje znakovi koji ukazuju na infekciju (toplina, oticanje, gnojenje)
• crvenilo se javilo u blizini očiju ili zahvaća oči
• crvenilo je posljedica ugriza životinje ili ozljede sumnjivim predmetom.
   

Na temelju podataka dobivenih od pacijenta, liječnik u mnogo slučajeva može odrediti uzrok promjene boje ili crvenila kože.

Za procjenu stanja od važnosti su anamneza, fizikalni pregled, i, po potrebi, dodatne pretrage.

Anamneza. Neka od pitanja na koja treba dobiti odgovor su vrijeme pojave crvenila, aktivnosti koje su prethodile njegovoj pojavi, nedavna izloženost iritansima ili alergenima, eventualni popratni simptomi (peckanje, svrbež, bol), postojeći lijekovi koje osoba uzima i novi lijekovi, novi proizvodi za njegu kože ili čišćenje, kožna oboljenja u obitelji itd.

Fizikalni pregled. Uključuje uvid u zahvaćeno područje uz procjenu karakteristika poput boje, teksture kože, rubova promjene, veličine, proširenosti itd.

Dodatne pretrage. U ovisnosti o mogućim bolestima koje dolaze u obzir na temelju anamnestičkih podataka i fizikalnog pregleda (diferencijalna dijagnoza), liječnik može zatražiti dodatne pretrage (krvne pretrage, alergološko testiranje, biopsiju kože i sl.) temeljem kojih može potvrditi svoju sumnju ili je odbaciti.
 

Liječenje crvenila kože svakako ovisi o uzroku njegove pojave, težini simptoma i drugim pratećim karakteristikama, tako da nema jednoznačnog pravila po pitanju liječenja.

U slučaju blagog crvenila, mogu biti dovoljne mjere samompomoći i primjena lijekova bez recepta.

To može uključivati:

• ​​izbjegavanje okidača (kao što su kofein, alkohol, jako začinjena hrana…)
• uklanjanje neprilagođenih proizvode iz rutine njege kože i šminkanja
• korištenje blagih sredstava za čišćenje i hidratantne kreme s umirujućim sastojcima
• pauzu od uobičajenih tretmana za kožu
• pojačanu zaštitu kože od UV zraka
• nošenje prozračne odjeće kako bi se smanjilo trenje i pregrijavanje kože
• primjenu bezreceptne masti, kreme ili gela za smanjenje crvenila i svrbeža itd.

Ako se crvenilo kože ne poboljša, potrebno je obratiti se liječniku.

U težim slučajevima, dermatolog propisuje terapiju koja može uključiti samo lokalni terapijski tretman lijekovima u obliku masti, kreme ili gela.

U slučaju infekcije može se propisati antiobiotska terapija, odnosno antihistaminici u slučaju alergijske reakcije ili kortikoksteroidni pripravci.

Trematiranje laserom i IPL-om (intenzivno pulsirajuće svjetlo) može biti od koristi kod upornog crvenila i vidljivih krvnih žila.
 

Kako bi se smanjila vjerojatnost pojave crvenila kože ili u potpunosti spriječila, uputno je identificirati okidače i izbjegavati ih u najvećoj mogućoj mjeri:

• UV zrake - svakodnevna primjena kreme za zaštitu od sunca prilagođena tipu kože
• stres - prakticirati aktivnosti za ublažavanje stresa kao što su meditacija, tai chija, grupe za podršku i sl.
• ekstremne temperature - svakako izbjegavati izlaganje previsokim ili preniskim temperaturama
• prehrana - ograničavanje konzumacije alkohola (posebno crnog vina), odabir blažih verzija začina, izbjegavanje alergogenih namirnica itd.
• proizvodi za njegu kože - odabir proizvoda za njegu prilagođenih tipu kože, izbjegavanje proizvoda koji sadrže iritanse poput mentola, kamfora ili natrij lauril sulfata.