Interakcije hrane i lijekova
Kod uzimanja određenih lijekova treba obratiti pozornost na odabir namirnica jer one mogu djelovati na pojedine sastojke lijeka i stvoriti neželjene, pa čak i opasne posljedice, što nazivamo interakcijom hrane i lijekova
KLJUČNE INFORMACIJE
- Interakcije hrane i lijekova nastaju kada se, ovisno o konzumiranoj hrani, mijenja proces apsorpcije lijeka ili se mogu pogoršati uobičajene nuspojave lijeka.
- Posljedice interakcija hrane i lijekova mogu varirati od blagih do teških, po život opasnih događaja, što potencijalno može dovesti do terapijskog neuspjeha uslijed smanjene učinkovitosti lijeka ili povećane toksičnosti zbog povišene razine lijeka u serumu.
- Učinak interakcije hrane i lijekova može biti individualno različit, tako da stvarni rizik ovisi o nekoliko čimbenika.
- Osobe starije dobi najviše su podložne pojavi interakcija jer uzimaju mnogo propisanih, ali i bezreceptnih lijekova.
- U slučaju propisane terapije lijekovima, treba obratiti pozornost na odabir namirnica kako bi liječenje pokazalo svoj puni učinak te poduzeti mjere opreza za sigurno uzimanje lijekova.
Što je interakcija hrane i lijekova?
Liječniku ili farmaceutu uglavnom se postavlja pitanje kad uzeti lijek (prije ili nakon obroka), no pitanje koju vrstu hrane treba izbjegavati, vrlo je rijetko.
Manje je poznato da kod uzimanja određenih lijekova treba obratiti pozornost na odabir namirnica jer svojim djelovanjem mogu dovesti do neželjenih, pa čak i opasnih posljedica.
Interakcije hrane i lijekova nastaju kada hrana mijenja farmakokinetiku (apsorpciju, distribuciju, metabolizam i/ili izlučivanje) ili farmakodinamiku (mehanizam djelovanja i terapijske učinke) lijeka koji se istodobno primjenjuje i predstavljaju važan aspekt farmakologije i prehrane.
Terapijsko djelovanje lijekova je nedvojbeno, ali ovisno o hrani koju smo konzumirali, proces apsorpcije lijeka može biti usporen (slabiji učinak lijeka) ili ubrzan (jači učinak lijeka) ili se mogu pogoršati uobičajene nuspojave lijeka. Primjeri uključuju pića poput soka od grejpa i statina koji uzrokuju bol u mišićima ili alkohol i opioide koji dovode do opasno usporenog disanja.
Reakcija ljudskog tijela na lijek je izuzetno složena i može se s vremenom, sastavom i količinom unosa hrane mijenjati. Primjerice, određene namirnice mogu odgoditi pražnjenje želuca, promijeniti pH crijeva ili utjecati na aktivnost enzima u jetri i crijevima, čime utječu na bioraspoloživost lijeka.
Velik dio lijekova, kao i manje poznate kombinacije lijekova mogu utjecati na apetit, a njihova dugotrajna uporaba može biti uzrokom pothranjenosti. Pritom se vrlo često potpuno zaustavlja apsorpcija hranjivih tvari u organizmu, što može izazvati deficitarna nutritivna stanja.
Suprotno tome, lijekovi koji se koriste za sprječavanje alergijskih reakcija (antihistaminici), protuupalna sredstva (steroidi), kao i lijekovi kod depresivnih stanja (antidepresivi) potiču apetit. Ako se uzimaju dulje vrijeme, većini ljudi poveća se tjelesna težina.
Posljedice interakcija hrane i lijekova mogu varirati od blagih do teških, po život opasnih događaja, što potencijalno može dovesti do terapijskog neuspjeha uslijed smanjene učinkovitosti lijeka ili povećane toksičnosti zbog povišene razine lijeka u serumu.
Za pacijente na kroničnoj terapiji, posebno kad uzimaju lijekove uskog terapijskog indeksa (terapijski indeks - omjer minimalne toksične i srednje učinkovite koncentracije), čak i manje promjene u prehrani mogu dovesti do značajnih farmakokinetičkih ili farmakodinamičkih promjena.
Kako polifarmacija (istodobna primjena većeg broja različitih lijekova, što se u medicinskoj praksi najčešće definira kao korištenje pet ili više lijekova dnevno) postaje sve češća, jako je važno biti svjestan mogućnosti pojave interakcija hrane i lijekova te znati kako njima upravljati.
O čemu ovisi rizik pojave interakcije hrane i lijekova
Učinak interakcije hrane i lijekova može biti individualno različit, tako da stvarni rizik ovisi o nekoliko čimbenika kao što su:
- doza lijeka
- fizikalno-kemijska svojstva lijeka
- enzimi i transporteri unutar probavnog sustava
- sastav namirnice
- dob
- spol
- sastav obroka
- nutritivno-zdravstveni status pojedinca
- drugi lijekovi koji se uzimaju i načinu na koji ih tijelo metabolizira.
Tko je najviše podložan razvoju interakcije hrane i lijekova?
Razvoju interakcija hrane i lijeka najpodložnije su:
- osobe starije dobi
- djeca i adolescenti
- pothranjene osobe
- kronični bolesnici.
Populacija starije dobi posebno je ugrožena, s obzirom na to da zbog kroničnih bolesti nerijetko starije osobe moraju uzimati mnogo propisanih lijekova, ali i bezreceptnih lijekova.
U starijoj dobnoj skupini slabi funkcija jetre i bubrega, što uzrokuje i slabiju eliminaciju lijekova iz organizma. Kao rezultat te pojave, lijekovi se dulje zadržavaju u organizmu i tako pojačavaju mogućnost nastanka neželjenih popratnih pojava.
U populaciji starije dobi, znanstvene studije dokazale su smanjene razine vitamina B skupine, kao i vitamina A i C, što se velikim dijelom može pripisati interakciji lijekova i neprimjerene prehrane.
Koje kombinacije hrane i lijekova nisu poželjne
Biljna vlakna, a posebice pektin, usporavaju apsorpciju većine lijekova. To posebice vrijedi za digoksin (jedan od lijekova za srčane bolesnike) i acetaminofen (popularan protiv različitih vrsta bolova).
Jedna od najpoznatijih interakcija je između mliječnih proizvoda i antibiotika, a kao posljedica javlja se usporena apsorpcija lijeka, što za posljedicu ima slabiji terapeutski učinak antibiotika.
Učinkovitost antibiotika, poput penicilina, može smanjiti i kiselost voćnog soka biotika, poput penicilina.
Pojedine vrste sireva (chedar, parmezan) mogu kočiti djelovanje antidepresivnih lijekova. To je posebice izraženo u slučaju lijekova temeljenih na djelovanju monoaminooksidaza. Takvo ometanje prije svega izaziva djelovanje aminokiseline tiramin, koju, osim u pojedinim vrstama sireva, možemo pronaći u namirnicama kao što su fermentirani mliječni proizvodi, haringa, bakalar, feferoni, pileća jetrica itd.
Najpoznatija neželjena posljedica javlja se kod uzimanja alkohola u kombinaciji s antihistaminicima, antidepresivima, analgeticima, antidijabeticima kao i lijekovima koji sadrže kodein (lijekovi koji djeluju na centralni živčani sustav). Takva interakcija može dovesti do pospanosti, stanja zbunjenosti, oslabljenih refleksa, a vrlo često i do negativnih posljedica za zdravlje.
MAO inhibitori nisu sigurni kada se miješaju s hranom ili pićima koja sadrže tiramin. To uključuje pivo, crno vino, čokoladu, prerađeno meso, avokado i neke sireve.
Namirnice bogate kalijem (banane, rajčice, krumpir) ne bi trebalo konzumirati u većoj količini kad se koristi diuretik koji "štedi kalij", jer dolazi do prevelika nakupljanja tog minerala u organizmu.
Ako uzimate antihipertenzive (lijekove za regulaciju krvnog tlaka), svakako bi valjalo obratiti pozornost na količinu unesene soli.
Manje je poznat utjecaj kave, čaja i Cola napitaka na lijekove propisane kod astme i bronhitisa. Ti lijekovi otežavaju metabolizam kofeina, koji zbog duljeg zadržavanja u organizmu ubrzava srčani ritam i pretjerano stimulira središnji živčani sustav.
Djelovanje kofeinskih napitaka i namirnica negativno se odražava i ako se konzumiraju lijekovi na bazi teofilina, pripravka za liječenje astme. Rezultat spomenute kombinacije bit će povećanje količine metilksantinskih spojeva u tijelu, a posljedica je toksično djelovanje ksantinskih spojeva. Bronhodilatatori na bazi teofilina osjetljivi su na djelovanje ugljikohidrata (kruha, riže, tjestenine). Kombinacija nije opasna za život, no znatno je smanjena učinkovitost lijeka zbog njegove usporene apsorpcije. Suprotno ugljikohidratima, masnoće povećavaju koncentraciju teofilina.
Grejp nije dobar odabir za osobe koji zbog dijagnosticirane hiperkolesterolemije dobivaju propisanu terapiju statinima. Isto vrijedi i za osobe koje uzimaju imunosupresive (kod transplantacije ili autoimunih bolesti) ili lijekove za povišeni krvni tlak. Ova namirnica pojačava djelovanje tih lijekova, pa istodobno konzumiranje može dovesti do predoziranja.
Interakcije vitamina i minerala s lijekovima
Vitamini i minerali, o kojima vlada mišljenje kao sasvim bezazlenim sredstvima, te različiti drugi dodaci prehrani mogu se vezati na neke lijekove, izazivajući neuobičajene reakcije organizma (teškoće u disanju, slabost, povraćanje, opstipaciju ili proljev).
Gotovo da nema vitamina koji ne interferira s nekim lijekom.
Znanstvenim studijama dokazano je da tvari nađene u bezreceptnim lijekovima protiv prehlade, bolova i alergije uvelike smanjuju razinu vitamina A u organizmu. Budući da je njegova zadaća zaštita i jačanje respiratorne sluznice koja oblaže nos, grlo i bronhe, pomanjkanje tog vitamina može bakterijama pružiti pogodan medij u kojem se mogu nesmetano razmnožavati. Tako se može produljiti tijek bolesti, iako je prva namjena lijeka ublažiti bolest.
Poznat je i učinak lijekova iz skupine sulfosalazida koji se primjenjuju kod upalnih bolesti crijeva na razinu folata u organizmu, pa je tijekom terapije nužno dodatno uzimanje (suplementacija) folne kiseline.
Kod lijekova laksativnog djelovanja treba uzeti u obzir nemogućnost apsorpcije, odnosno iskorištavanja vitamina topivih u mastima, poput vitamina A, D i E. Kod starijih osoba koje često pate od opstipacije upravo na taj način nastaje ili se pogoršava postojeći deficit tih vitamina.
Osobe koje koriste lijekove za "razrjeđivanje krvi" (antikoagulansi) trebaju izbjegavati hranu bogatu vitaminom K, koji utječe na proces zgrušavanja krvi (ima koagulativno svojstvo). Zbog toga što je bogato vitaminom K, tamnozeleno povrće koči hipoprotrombinemijski učinak oralnih antikoagulansa, lijekova koji sprječavaju zgrušavanje krvi (varfarin, pelentan, heparin i sl.). Stoga pripazite na unos špinata, kupusa, graha, peršina i ribe.
Različiti lijekovi utječu i na mnoge minerale sadržane u hrani, a uglavnom se kao posljedica javlja smanjenje njihovih rezervi u organizmu, primjerice:
- djelovanjem diuretika, mokraćom se izlučuju kalij, magnezij i cink
- dulje korištenje acetilsalicilatne kiseline uzrokuje krvarenja u probavnom sustavu, što može smanjiti razinu željeza u organizmu i izazvati blaži ili teži oblik anemije
- lijekovi koji se uzimaju radi uklanjanja suvišne kiseline u želučanom soku izazivaju nedostatak fosfata i magnezija, što dovodi do mišićne slabosti i grčeva u mišićima.
Kako sigurno uzimati lijekove?
Ako je za neko zdravstveno stanje propisana određena terapija lijekovima, potrebno je pripaziti i na izbor hrane kako bi liječenje pokazalo svoj puni učinak.
U tom smislu uputno je da se uvijek poduzmu sljedeće mjere opreza:
- Pitati svog ljekarnika ili liječnika postoje li namirnice, pića, vitamini ili drugi dodaci prehrani koje ne smijete uzimati s lijekovima.
- Pažljivo pročitati uputu za uporabu priloženu uz lijek i u slučaju dodatnih pitanja svakako se obratiti svom liječniku ili ljekarniku.
- Pri pitanju upute, posebnu pozornost obratiti na upozorenja i mjere opreza o interakcijama (odnosi se i na receptne, ali i na bezreceptne lijekove jer i oni mogu stupiti u interakciju s hranom, pićima ili dodacima prehrani).
- Vitamini i minerali mogu stupiti u interakciju s nekim lijekovima, stoga se prije njihove primjene savjetuje tražiti mišljenje ljekarnika ili liječnika.
- Popiti lijek s punom čašom vode, osim ako ljekarnik ili liječnik ne kažu drugačije.
- Ne miješati lijek u hranu niti isipavati sadržaj iz kapsule jer to može promijeniti način djelovanja lijeka.
- Ne miješati lijekove u vruće napitke jer se tako može smanjiti djelotvornost lijeka.
- Ne uzimati lijekove s alkoholnim pićima jer alkohol može promijeniti stupanj apsorpcije lijekova te povećati ili smanjiti njihovu učinkovitost.
- Obavijestiti liječnika o svim lijekovima koji se uzimaju, što uključuje receptne i bezreceptne lijekove te dodatke prehrani.
- Nabavljati sve lijekove u istoj ljekarni i obavijestiti svog ljekarnika o svim bezreceptnim lijekovima, dodacima prehrani i biljnim preparatima koji se koriste.
- Radi lakšeg prepoznavanja, sve lijekove čuvati u originalnom pakiranju zajedno s uputom za uporabu.
Izvor fotografija: Adobe Stock
