Antioksidansi kao saveznici u borbi protiv endometrioze

Ovako sve češće počinju priče u čekaonicama ginekoloških ordinacija i većina više ili manje sliče jedna na drugu: „Na nekom od pregleda prije trudnoće na koji sam otišla zbog bolova u jajnicima, doktor mi je rekao nešto u stilu kako imam sklonost potiskivanja ružnih stvari. Sve u svemu, bilo je riječi o tome da imam endometriozu. Je li tada rečeno „možda" ili „blaži oblik" više se ne sjećam. Znam samo da ja tada nisam znala što je endometrioza.“

Uzrok endometrioze još uvijek nije jasan.

Ipak poznato je da endometrioza uzrokuje opći upalni odgovor u peritonealnoj šupljini (prostor između dva sloja potrbušnice ili peritoneuma) i da povezuje se s povećanim markerima oksidacijskog stresa u serumu, peritonealnoj tekućini, folikularnoj tekućini, kori jajnika i tkivu endometrija.

To je i razlog zašto se sve više istražuje uloga oksidacijskog stresa (neravnoteža između reaktivnih vrsta kisika - ROS i antioksidansa) u patofiziologiji razvoja endometrioze.

Oksidacijski stres je naziv za poremećaj ravnoteže između proizvodnje reaktivnih kisikovih radikala i antioksidansa u organizmu. 

Reaktivne vrste kisika (ROS) imaju važnu ulogu u moduliranju brojnih fizioloških funkcija vezanih uz reprodukciju poput sazrijevanja jajne stanice, ovulacije, implantacije (ugnježđivanja oplođene jajne stanice u sluznicu maternice) i održavanja žutog tijela u jajniku tijekom trudnoće, ali isto tako i u slučaju postojanja endometrioze i neplodnosti.

Do pomaka ravnoteže dolazi ukoliko je smanjena antioksidacijska zaštita organizma ili ako je povećano stvaranje slobodnih radikala.

Ono što uvelike doprinosi povećanju oksidacijskog stresa u našem organizmu je suvremeni način života, koji nažalost podrazumijeva visoku razinu stresa, nedovoljno sna, jednoličnu i neuravnoteženu prehranu, tjelesnu neaktivnost, uživanje u kavi, alkoholu i cigaretama te izloženost utjecaju okolišnih čimbenika (kao što su kumulativno djelovanje UV zračenja, zagađenja i kemikalija). 

U tom smislu, za očuvanje zdravlje izuzetno je važna antioksidativna zaštita koja djeluje u smislu neutralizacije suviška slobodnih radikala i ponovnog uspostavljanja narušene ravnoteže. 
 

Glavni simptom endometrioze je bol u zdjelici, koja je često povezana s menstruacijom.

Iako mnoge žene imaju grčeve tijekom menstruacije, one s endometriozom često opisuju menstruacijsku bol koja je daleko gora nego inače. Bol se također može pogoršati s vremenom.

Uobičajeni simptomi endometrioze uključuju:

• bolne menstruacije.
• bol tijekom spolnog odnosa
• bol prilikom pražnjenja crijeva ili mokrenja
• prekomjerno krvarenje. Ponekad obilne menstruacije ili krvarenje između menstruacija
• neplodnost
• ostali simptomi (češći prije ili tijekom menstruacije) - umor, proljev, zatvor, nadutost ili mučninu. 

Bolna mjesečnica (dismenoreja) je ginekološki poremećaj s kojim se jednom mjesečno susreće velik broj žena.

Primarnu dismenoreju karakteriziraju bolni menstruacijski grčevi materničnog podrijetla, ali u odsustvu patoloških promjena zdjelice, koji traju jedan do tri dana prije/poslije mjesečnice i česta su pojava kod žena reproduktivne dobi.

Međutim, uzrok bolnih mjesečnica mogu biti i ginekološke bolesti i patološki procesi u zdjelici kao što su endometrioza, adenomioza, miomi, suženja cerviksa, spolno prenosive bolesti itd., i u tom slučaju govorimo o sekundarnoj dismenoreji.

U nekim situacijama može se posumnjati na endometriozu, odnosno širenje tkiva maternice izvan tog organa što uzrokuje krvarenja i bol na drugim mjestima u doba mjesečnice, primjerice u slučaju kada:

• bolne mjesečnice prati mučnina
• bolna razdoblja javljaju se ranije u menstruacijskom ciklusu i traju duže
• bol je prisutna i izvan zdjelice i utječe na svakodnevne aktivnosti
• nesteroidni protuupalni lijekovi ne pomažu ublažiti bol.
   

S obzirom da se endometrioza definira kao sindrom kronične abdominalne boli koja traje duže od šest mjeseci, za postizanje optimalnog terapijskog rezultata nužan je personalizirani izbor terapije uz dugoročnu skrb.

Bolne mjesečnice kod endometrioze vrlo često ne prolaze samo uz potpornu simptomatsku terapiju, a bez liječenja same bolesti. No, u dodatku se svakako preporučuju i alternativne metode liječenja bolnih mjesečnica.

Svojim sinergističkim djelovanjem sljedeće mjere značajno utječu na simptome i daljnji razvoj endometrioze:

• holistički pristup pacijentici
• pravilna prehrana
• redovita tjelesna aktivnost i vježbe disanja
• antioksidansi u dodacima prehrani
• reduciranje stresa.

Tjelesna aktivnost

Najučinkovitija prirodna metoda ublažavanja bolova je redovito vježbanje. Pod redovito se smatra tri puta tjedno po 45 minuta i preporučuje se ujutro između šest i deset sati, što će dodatno poboljšati metabolizam, potaknuti probavu i održavati kondiciju.

Savjetuje se izabrati jogu ili drugu umjereniju tjelesnu aktivnost kao hodanje ili vježbe istezanja. Ujedno se preporučuje kombinirati tjelesnu aktivnost s pravilnim disanjem i pri tome ne zaboraviti udisati kroz nos, a izdisati kroz usta.

Međutim, treba imati na umu da tjelovježba povećava opskrbu stanica kisikom, zbog čega raste mogućnost oslobađanja slobodnih radikala. Stoga se s ciljem sprječavanja neželjenog prooksidacijskog učinka preporučuje kombinirati vježbanje s uzimanjem dovoljne količine antioksidansa, bilo kao sastavnog dijela prehrane ili kroz dodatke prehrani.

Prehrana kod endometrioze

Promjene u prehrani predstavljaju jednostavnu i zdravu alternativu koja može pomoći ženama da se bolje nose sa simptomima endometrioze. Zato se preporučuje u jelovnik uvrstiti hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama iz ribljeg ili lanenog ulja (losos, tuna, bakalar), vlaknima (voće, povrće, cjelovite žitarice), željezom (brokula, grašak, lisnato povrće, sjemenke, orašasti plodovi) i antioksidansima.

Učinite „zeleni napitak“ načinjen od zelenog lisnatog povrća dijelom svakodnevne rutine.

Kako je endometrioza bolest na čiji tijek utječe razina hormona u tijelu, osobito estrogena, prehrana koja mijenja hormonalnu ravnotežu može znatno pridonijeti napredovanju, ali i poboljšanju simptoma. Zato bi svakako trebalo izbjegavati konzumaciju štetnih masnih kiselina (pržena hrana, fast food), crvenog mesa, alkohola, kofeina i glutena. 
 

S obzirom da se endometrioza povezuje se s povećanim markerima oksidacijskog stresa i da se sve više istražuje njegova uloga u njezinu nastanku, prema današnjim saznanjima dovoljno je razloga da žene koje boluju od endometrioze počnu brinuti o unosu optimalne količine antioksidansa kako bi se smanjila razina oksidacijskog stresa u organizmu.

Antioksidansi, tzv. hvatači slobodnih radikala, su sve one tvari koje u maloj količini, a u kratkome vremenu neutraliziraju djelovanje slobodnih radikala i drugih oksidansa. 

Iako naš organizam proizvodi vlastite antioksidanse kao produkte različitih metaboličkih reakcija, treba voditi računa o dovoljnom unosu antioksidansa i putem hrane, a po potrebi i dodatno kroz dodatke prehrani.
 

Antioksidansi u hrani

Antioksidanse nalazimo u voću (bobice, agrumi, marelice, mango, crno grožđe), povrću (brokula, špinat, rajčica, mrkva, paprika), mahunarkama (grah bubrežnjak, pinta grah, soja) i cjelovitim žitaricama. 

Dodatna prednost hrane s visokim udjelom antioksidansa je ta što je najčešće bogata i vlaknima, a siromašna zasićenim mastima te je dobar izvor vitamina i minerala.

Antioksidansi u dodacima prehrani

Najveći problem proizvodnje hrane u današnje vrijeme je zemljište osiromašeno mineralima i hranjivim tvarima što je dovelo do slabljenja nutritivne vrijednosti hrane. Stoga se, unatoč činjenici da se antioksidansi nalaze u hrani koju svaki dan konzumiramo, trebamo okrenuti ne samo „traganju“ za organskim uzgojem nego uvesti i određene dodatke prehrani.

Najznačajniji, ali i najpopularniji egzogeni antioksidansi koji se mogu unositi hranom i dodacima prehrani su veličanstvena trojka među vitaminima - A, C i E, zatim minerali (cink i selen), karotenoidi i flavonoidi (kao što su kvercetin i kurkumin) i sintetske molekule (najpoznatiji primjer je N-acetil cistein - NAC).

Endogeni antioksidansi su oni koji nastaju u organizmu, ali se mogu unijeti i putem hrane poput glutationa, koenzima Q ili lipoične kiseline.

Antioksidansi koji su u in vitro studijama pokazali svoj blagotvorni učinak na patološke procese endometrioze su kvercentin, kurkumin i N-acetilcistein (NAC). 
 

Kvercentin

Kvercetin je vrsta flavonoidnog antioksidansa, odnosno tzv. „biljnog pigmenta“ kojeg nalazimo u lisnatom zelenom povrću, rajčicama, bobicama i brokuli. Smatra se jednim od najzastupljenijih antioksidanasa u hrani i igra važnu ulogu u borbi protiv oštećenja slobodnim radikalima te pokazuje širok spektar antioksidativnih, protuupalnih i antiangiogenih učinaka.

Nedavna istraživanja otkrila su da kvercetin može pomoći u zaustavljanju procesa uključenih u proliferaciju i mutaciju stanica pa potencijalno može djelovati kao prirodno terapijsko sredstvo za ublažavanje endometrioze.
 

Kurkumin

Kurkuma (turmerik ili indijski šafran; Curcuma longa) biljna je vrsta iz porodice đumbirovki koja ima polifenolična fitokemijska svojstva. Tradicionalno se koristi u azijskim zemljama zbog svojih ljekovitih protuupalnih i antioksidativnih svojstava za koja su odgovorni kurkuminoidi, od kojih je najznačajniji kurkumin. Vjeruje se da se protuupalno djelovanje kurkumina temelji na njegovom utjecaju na aktivnost nekoliko enzima od kojih su najvažniji ciklooksigenaza-2, lipooksigenaza i inducibilna sintetaza dušikovog oksida.

Zabilježeno je da je uzimanje kurkumina kroz vrijeme smanjilo izlučivanje kemokina i citokina te tako značajno smanjilo signalne putove i upalu povezanu s endometriozom.

Kurkuma je jedna od biljaka klasificiranih kao GRAS (Generally Recognized As Safe Substances), što znači da su kurkuminoidi tvari općenito prepoznate kao sigurne. Kurkuminoidi nemaju izraženu akutnu ili kroničnu toksičnosti, a kod ljudi su sigurni čak i u visokim dozama (8 g / dan).
 

N-acetil cistein

N-acetil cistein (NAC) je acetilirani oblik aminokiseline cistein koji sudjeluje u sintezi glutationa, izuzetno snažnog staničnog antioksidansa uključenog u brojne biološke procese u tijelu. Cistein je prirodno prisutan u češnjaku.

U in vitro uvjetima, NAC pokazuje izrazito antiproliferativno djelovanje (zaustavlja dijeljenje stanica) na stanice raka epitelnog podrijetla koje imaju isto podrijetlo kao i stanice endometrija.

U kombinaciji s vitaminom E i/ili vitaminom A, kao i esencijalnim masnim kiselinama smanjuje količinu reaktivnih molekula kisika vodeći do poboljšanja stope ostvarenih trudnoća.