Cink

Hrana i zdravlje / Leksikon suplemenata

Sve o cinku na jednom mjestu: opći pregled - djelovanje - upotreba i djelotvornost - nuspojave - posebne mjere opreza i upozorenja - interakcije - doziranje

Opći pregled

Cink je mineral, a spada u skupinu tzv. „elemenata u tragovima“ zato jer su za održavanje ljudskog zdravlja potrebne izuzetno male količine. Kako ljudsko tijelo nema mogućnost skladištenja viška cinka, potrebno ga je redovito unositi raznolikom prehranom.

Kao izvori cinka najčešće se navode crveno meso, perad, riba, morski plodovi, mliječni proizvodi, mahunarke i cjelovite žitarice.

Nedostatak cinka može uzrokovati niski rast, smanjen osjet okusa te nepravilnu funkciju testisa i jajnika.     

Cink se koristi za liječenje i prevenciju nedostatka cinka i njegovih posljedica, među kojima su usporen rast i akutni proljev kod djece, usporeno zarastanje rana i Wilsonova bolest. Koristi se i za brojna druga stanja. Za neka postoje znanstveni dokazi koji potvrđuju opravdanost njegove uporabe, iako za većinu stanja još nema jednoznačnih dokaza.           

Koronavirusna bolest 2019 (engl. Coronavirus disease 2019, COVID-19): iako cink može koristiti kod obične prehlade i ostalih infekcija dišnih puteva, još uvijek ne postoje dovoljno dobri dokazi koji bi opravdali njegovu uporabu u slučaju bolesti COVID-19.

Kako djeluje cink

Cink je potreban za pravilan rast i funkcioniranje ljudskog tijela. Među ostalim, važan je za funkciju imunosnog sustava, zarastanje rana, zgrušavanje krvi i funkciju štitne žlijezde

Simptomi manjka cinka uključuju nisku razinu inzulina, gubitak teka, iritabilnost, gubitak kose, suhu i oštećenu kožu, usporeno zarastanje rana, smanjen osjet mirisa i okusa, proljev i  mučninu. Umjereni nedostatak cinka javlja se kod osoba koje imaju poremećaj apsorpcije hranjivih tvari iz probavnog sustava, zatajenje bubrega, osoba sklonih alkoholizmu i sl.

Cink igra važnu ulogu u održavanju vida, stoga je prisutan u većoj koncentraciji u oku. Manjak cinka može negativno utjecati na vid, a ozbiljna deficijencija može dovesti do promjena u mrežnici.        

Cink ima potencijalan učinak i na virusne infekcije. Pokazalo se da smanjuje simptome infekcije rinovirusima (obična prehlada), iako još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno na koji način djeluje. Također, postoje određeni dokazi kako cink ostvaruje antiviralni učinak kod infekcije herpes virusom.

Upotreba i djelotvornost

DJELOTVORAN
  • Manjak cinka. Manjak cinka može se javiti kod osoba koje imaju teži oblik proljeva, u stanjima kod kojih je otežana apsorpcija hranjivih tvari iz crijeva, u slučaju ciroze jetre i alkoholizma, nakon većih operacijskih zahvata i prilikom dugoročnog hranjenja u bolnicama na sondu. Uporaba cinka „na usta“ ili intravenozno pridonosi uravnoteženju razine cinka u organizmu u slučaju njegova manjka. Međutim, redovito korištenje dodataka prehrani na bazi cinka se ne preporuča.

VRLO VJEROJATNO DJELOTVORAN
  • Proljev. Uporaba cinka „na usta“ smanjuje trajanje i ozbiljnost proljeva u djece koja su pothranjena ili imaju manjak cinka. Ozbiljan manjak cinka učestao je u zemljama u razvoju. Najčešće se koristi dnevna doza od 20 mg, iako doze od 5 mg do 10 mg također mogu pridonijeti smanjenoj učestalosti povraćanja.
  • Wilsonova bolest (nasljedni poremećaj koji uzrokuje nakupljanje bakra u različitim organima). Uzimanje cinka „na usta“ ublažava simptome nasljedne bolesti tako što smanjuje apsorpciju bakra i povećava njegovo izlučivanje iz organizma.

MOGUĆE DJELOTVORAN
  • Akne. Istraživanja pokazuju kako osobe koje imaju problema s aknama ujedno imaju i nižu razinu cinka u krvi i koži. Uzimanje cinka „na usta“ pokazalo se da pomaže kod problema s aknama. Međutim, upitno je koliko je cink djelotvoran u odnosu na lijekove koji se koriste kod problema s aknama poput antibiotika iz skupine tetraciklina. Uporaba cinka direktno na kožu u obliku masti nije se pokazala djelotvornom, osim u kada je u kombinaciji s antibiotikom eritromicinom.
  • Poremećaj deficijencije cinka (Acrodermatitis enteropathica). Uzimanje cinka „na usta“ pridonosi ublažavanju simptoma.
  • Senilna degeneracija makule (bolest oka koja vodi do gubitka vida kod odraslih osoba). Osobe koje konzumiraju veću količinu cinka putem hrane imaju manji rizik od gubitka vida povezanog s godinama. Istraživanja su pokazala da korištenje dodataka prehrani na bazi cinka i vitamina s antioksidativnim učinkom mogu pridonijeti usporavanju procesa gubitka vida i prevenirati gubitak vida ovisan o godinama kod osoba koje su pod većim rizikom. Još uvijek nije razjašnjeno koliko cink s vitaminima antioksidativnog učinka pomaže u prevenciji gubitka vida povezanog s godinama kod osoba sa smanjenim rizikom od gubitka vida. Većina provedenih istraživanja pokazuje kako korištenje samog cinka, bez dodatka vitamina, ne pomaže kod osoba u prevenciji gubitka vida povezanog s godinama. Međutim, postoje naznake da sam cink može pomoći kod ljudi s genetskom predispozicijom za gubitak vida.
  • ADHD (poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću). Postoje određeni dokazi kako djeca s ADHD-om imaju nižu razinu cinka u krvi od djece koja nemaju dijagnozu ADHD-a. Također, postoje dokazi kako osobe s ADHD-om koje imaju nižu razinu cinka mogu imati slabiji odgovor na propisane lijekove za ADHD. Stoga se kod osoba s navedenom dijagnozom preporuča suplementacija cinkom. Uzimanje cinka „na usta“ u kombinaciji s lijekovima za ADHD može pridonijeti smanjenju hiperaktivnosti, impulzivnosti i problema sa socijalizacijom kod djece s ADHD-om. Međutim, istraživanja nisu pokazala da cink poboljšava i raspon pažnje kod osoba s ADHD-om.
  • Prehlada. Većina istraživanja pokazala je kako korištenje kapsula s cinkovim glukonatom ili cinkovim acetatom pridonosi smanjenju trajanja prehlada kod odraslih osoba, no ne prevenira i razvoj prehlade. Kod djece i adolescenata, kapsule na bazi cinkova glukonata pridonose prevenciji prehlade.
  • Depresija. Određena istraživanja pokazuju kako uporaba cinka pridonosi boljem učinku antidepresiva u liječenju depresije.
  • Dijabetes. Uporaba cinka pridonosi smanjenju razine glukoze i triglicerida u krvi kod osoba sa šećernom bolešću tip 2. Također, cink može pridonijeti smanjenju razine šećera u krvi kod žena koje razviju dijabetes tijekom trudnoće.
  • Pelenski osip. Pasta cinkova oksida pridonosi rješavanju problema pelenskog osipa.
  • Gingivitis (blaži oblik bolesti upale desni). Uporaba paste za zube na bazi cinka može umanjiti znakove gingivitisa. Postoje određeni dokazi da zubne paste na bazi cinka smanjuju postojeći zubni plak.
  • Neugodan zadah. Istraživanja pokazuju kako žvakaće gume i vodice za usta koje sadrže cink umanjuju neugodan zadah.
  • Herpes na usnama. Uporaba cinkova sulfata ili cinkova oksida direktno na kožu smanjuje trajanje i ozbiljnost herpesa na usnama. Međutim, upitno je koliko će cink pomoći kod ponavljajućih infekcija herpesom.
  • Hipogeuzija (poremećaj okusa). Određena istraživanja pokazuju kako uzimanje cinka „na usta“ poboljšava osjet okusa kod osoba s poremećajem smanjenog osjeta okusa.
  • Lišmanijaza (kožna infekcija uzrokovana parazitom iz roda Leishmania). Istraživanja pokazuju kako upotreba cinkova sulfata „na usta“ ili injektiranje otopine direktno u leziju pomaže u zacjeljivanju lezija. No, ne djeluje jednako djelotvorno kao i konvencionalna terapija.
  • Prijevremeni porodi. Pokazalo se kako uzimanje cinka za vrijeme trudnoće može umanjiti rizik od prijevremenog poroda.
  • Dekubitus. Uporaba cinkove paste pridonosi tretmanu dekubitusa u starijih osoba. Također, poželjno je povećati unos cinka putem hrane kako bi se ubrzalo zacjeljivanje rana kod hospitaliziranih bolesnika s dekubitusom.
  • Srpasta anemija. Uporaba cinka „na usta“ pridonosi smanjenju simptoma srpaste anemije kod osoba s manjkom cinka. Također, suplementacija cinkom se povezuje sa smanjenim rizikom od komplikacija i infekcija povezanih sa srpastom anemijom.
  • Venski ulkusi. Kod osoba s venskim ulkusom na nozi zbog smanjene cirkulacije krvi, cinkov sulfat može pridonijeti bržem zacjeljivanju. Učinak je nešto bolji kod osoba koje imaju smanjenu razinu cinka prije početka suplementacije. Primjena cinka u obliku paste također može pridonijeti bržem zacjeljivanju ulkusa.
  • Bradavice. Određena nedavna istraživanja pokazuju kako primjena otopine cinkova sulfata može pomoći kod bradavica. Prema nekim istraživanjima, mast na bazi cinkova oksida je jednako učinkovita kao konvencionalna terapija. Uzimanje cinkova sulfata „na usta“ također može pomoći u rješavanju problema s bradavicama.
 
MOGUĆE NEDJELOTVORAN
  • Alopecija areata. Iako postoje dokazi kako cink zajedno s biotinom može pomoći kod gubitka kose, većina studija ukazuje na činjenicu kako vjerojatno nije učinkovit u slučaju alopecije areate - gubitka kose i dlaka koje zahvaća određena ograničena područja vlasišta i brade.
  • Koronavirusna bolest 2019 (COVID-19). Izgleda da cinkov glukonat u dozi od 50 mg dnevno ne ubrzava oporavak od COVID-19.
  • Cistična fibroza. Izgleda da cinkov sulfat ne poboljšava funkciju pluća kod djece i adolescenata s dijagnozom cistične fibroze, iako postoji mogućnost da smanji potrebu za antibioticima.
  • HIV/AIDS. Konzumacija cinka „na usta“ zajedno s antiretroviralnom terapijom vjerojatno ne poboljšava funkciju imunosnog sustava, niti smanjuje rizik od smrti kod odraslih osoba i djece s dijagnozom HIV infekcije.
  • Komplikacije tijekom trudnoće kod žena s HIV infekcijom. Konzumacija cinka „na usta“ tijekom trudnoće vjerojatno ne smanjuje rizik od prijenosa HIV-a na fetus.
  • Razvoj novorođenčeta. Izgleda da, kod novorođenčadi i djece s rizikom od niske razine cinka, suplementacija cinkom ne pridonosi razvoju mentalnih sposobnosti i motoričkih vještina. Međutim, ukoliko se tijekom trudnoće uzima cink, može pridonijeti rastu i razvoju djeteta tijekom prve godine života.
  • Upalne bolesti crijeva. Izgleda da suplementacija cinkom ne pridonosi smanjenju simptoma upalne bolesti crijeva.
  • Gripa. Izgleda da suplementacija cinkom ne poboljšava funkciju imunosnog sustava protiv virusa gripe kod osoba koje nisu pod rizikom od manjka cinka.
  • Upala srednjeg uha (Otitis media). Izgleda da suplementacija cinkom ne pridonosi prevenciji infekcije uha u djece.
  • Preeklampsija (povišen krvni tlak u trudnoći s pojavom proteina u mokraći). Izgleda da suplementacija cinkom ne smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka kod trudnica.
  • Rak prostate. Suplementacija cinkom ne povezuje se s rizikom od razvoja raka prostate.
  • Psorijaza. Izgleda da suplementacija cinkom „na usta“ ne pomaže kod psorijaze.
  • Reumatoidni artitis. Izgleda da suplementacija cinkom „na usta“ ne pomaže kod reumatoidnog artritisa.
  • Rozaceja. Provedena istraživanja ukazuju na činjenicu da uzimanje cinka „na usta“ tijekom 90 dana vjerojatno ne pridonosi boljoj kvaliteti života ili umanjenju simptoma kod osoba oboljelih od rozaceje.
  • Seksualna disfunkcija. Istraživanja pokazuju kako suplementacija cinkom vjerojatno ne pridonosi boljoj seksualnoj funkciji kod muškaraca sa seksualnom disfunkcijom povezanom s bolešću bubrega.
  • Zvonjenje u ušima (Tinitus). Izgleda da suplementacija cinkom ne pomaže kod problema „zvonjenja u ušima“.

VRLO VJEROJATNO NEDJELOTVORAN
  • Malarija. Uzimanje cinka „na usta“ vrlo vjerojatno nije učinkovito u prevenciji ili terapiji malarije kod pothranjene djece u zemljama u razvoju.

NEDOVOLJNO DOKAZA
  • Bolesti jetre kod pretjerane konzumacije alkohola. Upotreba cinkova sulfata „na usta“ može poboljšati funkciju jetre kod osoba s bolesti jetre povezanom s alkoholom.
  • Poremećaja prehrane (anoreksija nervoza). Upotreba suplemenata na bazi cinka „na usta“ može pridonijeti povećanju tjelesne težine kod tinejdžera i odraslih osoba s anoreksijom.
  • Ekcem (atopijski dermatitis). Izgleda da upotreba cinka „na usta“ ne poboljšava crvenilo i svrbež kože kod djece s ekcemom.
  • Beta-talasemija (poremećaj smanjene razine metaloproteina hemoglobina u krvi). Rana istraživanja ukazuju kako primjena cinkova sulfata zajedno s transfuzijom krvi pridonosi rastu djece s ovim stanjem.
  • Tumor mozga. Rana istraživanja ukazuju kako se unos cinka ne povezuje sa smanjenim rizikom od razvoja tumora mozga.
  • Bronhiolitis (upala bronhiola, najsitnijih ogranaka bronha). Upotreba cinka tijekom hospitalizacije može ubrzati oporavak od ovog tipa problema s dišnim putevima.
  • Opekline. Izgleda da upotreba cinka intravenski u kombinaciji s drugim mineralima pridonosi zacjeljivanju rana od opeklina. Međutim, upotreba samog cinka izgleda da pomaže osobama s ozbiljnim opeklinama.
  • Afte. Neka rana istraživanja ukazuju kako upotreba cinkova sulfata može pomoći kod afti i prevenirati njihovo ponovno javljanje.
  • Ciroza. Rana istraživanja pokazuju kako cink ne smanjuje rizik od smrti kod osoba s cirozom jetre.
  • Zubni plak. Rana istraživanja ukazuju kako četkanje zuba pastom za zube koja sadrži cink smanjuje tvorbu zubnog plaka u ustima.
  • Dijabetička neuropatija. Istraživanja ukazuju kako suplementacija cinkovim sulfatom pridonosi funkciji živčanog sustava i smanjuje razinu šećera u krvi kod osoba sa živčanim oštećenjima prouzročenim dijabetesom.
  • Downov sindrom. Rana istraživanja ukazuju kako cink može pridonijeti funkciji imunosnog sustava i smanjiti pojavnost infekcija kod osoba s Downovim sindromom i manjkom cinka. Međutim, istraživanja nisu usuglašena.
  • Epilepsija. Uporaba cinka u liječenju epilepsije može umanjiti pojavnost napadaja kod djece koja nemaju dobar odgovor na ostale oblike terapije.
  • Gubitak kontrole nad defekacijom (fekalna inkontinencija). Istraživanja ukazuju kako korištenje masti koja sadrži cink i aluminij na području anusa tri puta dnevno tijekom četiri tjedna poboljšava simptome i kvalitetu života kod žena koje su izgubile kontrolu nad pražnjenjem crijeva.
  • Hepatička encefalopatija (smanjena moždana funkcija kod osoba s bolešću jetre). Rana istraživanja ukazuju kako upotreba cinka može blago poboljšati mentalnu funkciju kod osoba s hepatičkom encefalopatijom. Međutim, cink ne pridonosi smanjenju ozbiljnosti bolesti i njezinoj ponovnoj pojavi.
  • Proljev kod osoba s HIV-om/AIDS-om. Dugoročna uporaba cinka potencijalno pomaže u prevenciji proljeva kod osoba s HIV-om i niskom razinom cinka u krvi. Međutim, izgleda da cink ne pomaže u tretiranju proljeva kod odraslih osoba s dugotrajnim proljevom kao posljedicom HIV infekcije.
  • Infekcija parazitima probavnog sustava. Uporaba cinka ili cinka u kombinaciji s vitaminom A može poslužiti kod određenih, ali ne i svih infekcija parazitima kod djece u zemljama u razvoju. Također, postoje naznake da cink u kombinaciji s vitaminom A smanjuje rizik nekih infekcija. Međutim, određena istraživanja opovrgavaju mogućnost da cink smanjuje rizik infekcije parazitima.
  • Smanjena plodnost muškarca. Određena rana istraživanja ukazuju kako suplementacija cinkom pridonosi povećanju broju spermija, razine testosterona i stope uspješnih trudnoća kod muškaraca smanjene plodnosti s niskom razinom testosterona. Druga istraživanja ukazuju kako suplementacija cinkom može pridonijeti poboljšanju oblika spermija kod muškaraca s varikokelom.
  • Migrena. Rana istraživanja ukazuju kako cink može biti djelotvoran kod migrene.
  • Srčani udar. Rana istraživanja ukazuju kako uzimanje cinka dva puta dnevno tijekom devet mjeseci pridonosi funkciji srca kod osoba koje su proživjele srčani udar.
  • Opsesivno-kompulzivni poremećaj. Rana istraživanja ukazuju kako uporaba cinka dva puta dnevno zajedno s odgovarajućim lijekovima može blago pridonijeti smanjenju simptoma opsesivno-kompulzivnog poremećaja.
  • Jačanje kostiju. Slabiji unos cinka povezuje se sa smanjenom gustoćom kostiju. Izgleda da uzimanje suplemenata koji se temelje na kombinaciji bakra, mangana i cinka pridonosi usporavanju gubitka koštane mase u žena u postmenopauzi.
  • Premenstrualni sindrom (PMS). Izgleda da cink može pridonijeti kvaliteti života, ali ne i sna kod žena koje pate od PMS-a.
  • Febrilne konvulzije. Izgleda da uporaba cinka može pridonijeti prevenciji febrilnih konvulzija kod djece koja su ih već iskusila.
  • Zacjeljivanje rana. Rana istraživanja ukazuju kako nanošenje cinka u obliku otopine dva puta dnevno pridonosi boljem zacjeljivanju rana.
  • Sportska postignuća.
  • Katarakta.

Potrebno je prikupiti još dokaza koji bi potvrdili opravdanost upotrebe cinka u navedenim slučajevima.

Nuspojave

Kada se uzima „na usta“

Cink je VJEROJATNO SIGURAN za većinu odraslih osoba kada se koristi „na usta“ u dozi do 40 mg dnevno. Rutinska suplementacija cinkom se ne preporuča bez prethodnog savjetovanja s farmaceutom ili liječnikom. Kod nekih osoba, prilikom suplementacije cinkom može doći do mučnine, povraćanja, proljeva, metalnog okusa u ustima, oštećenja bubrega i želuca i sl.

Cink je MOGUĆE SIGURAN ukoliko se uzima „na usta“ u dozi većoj od 40 mg dnevno, pogotovo kada se takva doza uzima tijekom kraćeg vremenskog razdoblja. Postoje određene naznake da suplementacija cinkom u dozi većoj od 40 mg dnevno može smanjiti apsorpciju bakra. Smanjena apsorpcija bakra dugoročno može dovesti do anemije.

Cinka u visokim dozama je VJEROJATNO NESIGURAN. Doza viša od dnevne preporučene može uzrokovati temperaturu, kašalj, bol u želucu, umor i brojne druge probleme. Uzimanje više od 100 mg cinka dnevno ili primjena dulja od deset godina udvostručuje rizik od razvoja tumora prostate. Više od 450 mg cinka dnevno može dovesti do problema sa željezom. Pojedinačna doza cinka od 10 do 30 grama može biti fatalna.

Kada se koristi na koži

Cink je VJEROJATNO SIGURAN za većinu odraslih osoba kada se koristi na koži. Uporaba cinka na povrijeđenoj koži može uzrokovati osjećaj žarenja, peckanja, svrbeža i trnaca.      

Kada se udiše

Cink je MOGUĆE NESIGURAN prilikom udisanja jer može dovesti do trajnog gubitka osjeta mirisa. Američka agencija za hranu i lijekove (engl. US Food and Drug Administration, FDA) je 2009. godine izdala preporuku da se ne koriste sprejevi za nos na bazi cinka nakon što je zaprimila prijavu više od 100 slučajeva gubitka osjeta mirisa.

Posebne mjere opreza i upozorenja

Novorođenčad i djeca - Cink je VJEROJATNO SIGURAN kada se uzima „na usta“ prema preporučenim dozama. Cink je VJEROJATNO NESIGURAN kada se uzima u većim dozama.

Trudnoća i dojenje - Cink je VJEROJATNO SIGURAN kod većine trudnica i dojilja ukoliko se uzima u preporučenoj dozi. Međutim, cink je MOGUĆE NESIGURAN kada se koristi u višim dozama kod dojilja te VJEROJATNO NESIGURAN kada se koristi u višim dozama kod trudnica. Trudnice i dojilje starije od 18 godina ne bi trebale konzumirati više od 40 mg cinka dnevno, dok trudnice i dojilje između 14 i 18 godina ne bi trebale konzumirati više od 34 mg cinka dnevno.

Ovisnost o alkoholu - Dugoročno i pretjerano uživanje alkohola povezuje se sa slabom apsorpcijom cinka u organizmu.

Bolesti bubrega - Niska količina cinka u hrani povećava rizik od razvoja bolesti bubrega. Također, osobe koje su na hemodijalizi zbog bolesti bubrega pod povećanim su rizikom od manjka cinka.

Vegetarijanci - Vegetarijanska prehrana se često povezuje sa slabijom apsorpcijom cinka.

Interakcije

UMJERENA INTERAKCIJA

Tetraciklinski antibiotici i cink - Cink smanjuje apsorpciju tetraciklinskih antibiotika. Kako bi se izbjegla navedena interakcija, cink je potrebno uzimati dva sata prije ili četiri sata nakon uzimanja tetraciklinskih antibiotika.

Kinolonski antibiotici i cink - Cink smanjuje apsorpciju kinolonskih antibiotika. Kako bi se izbjegla navedena interakcija, cink je potrebno uzimati najmanje jedan sat nakon kinolonskih antibiotika.

Cisplatina i cink - Uporaba cinka u kombinaciji s EDTA i cisplatinom može dovesti do pojačanog učinka, a posljedično i nuspojava cisplatine.

Doziranje

Prosječne dnevne potrebe (engl. European Union Population Reference Intake, EU PRI)

ODRASLI

Europska agencija za sigurnost hrane (engl. European Food Safety Authority, EFSA)

Kod odraslih osoba, Europska agencija za sigurnost hrane (engl. European Food Safety Authority, EFSA) definirala je prosječne dnevne potrebe sukladno unosu fitata. Fitati (fitinska kiselina) su biljni spojevi koji smanjuju sposobnost tijela da apsorbira esencijalne tvari - tzv. antinutrijenti. Nalaze se u cjelovitim žitaricama, sjemenkama i mahunarkama, a istodobna primjena s cinkom smanjuje njegovu apsorpciju.
  • prosječne dnevne potrebe za muškarce starije od 18 godina koji dnevno unose 300 mg fitata je 9,4 mg dnevno
  • prosječne dnevne potrebe za muškarce starije od 18 godina koji dnevno unose 600 mg fitata su 11,7 mg dnevno
  • prosječne dnevne potrebe za muškarce starije od 18 godina koji dnevno unose 900 mg fitata su 14 mg dnevno
  • prosječne dnevne potrebe za muškarce starije od 18 godina koji dnevno unose 1200 mg fitata su 16,3 mg dnevno
  • prosječne dnevne potrebe za žene starije od 18 godina koje dnevno unose 300 mg fitata su 7,5 mg dnevno
  • prosječne dnevne potrebe za žene starije od 18 godina koje dnevno unose 600 mg fitata su 9,3 mg dnevno
  • prosječne dnevne potrebe za žene starije od 18 godina koje dnevno unose 900 mg fitata su 11 mg dnevno
  • prosječne dnevne potrebe za žene starije od 18 godina koje dnevno unose 1200 mg fitata su 12,7 mg dnevno
  • prosječne dnevne potrebe za trudnice veće su za 1,6 mg dnevno u odnosu na žene iz iste dobne skupine i istim unosom fitata koje nisu trudne
  • prosječne dnevne potrebe za dojilje veće su za 2,9 mg dnevno u odnosu na žene iz iste dobne skupine i istim unosom fitata koje ne doje.
 
DJECA

Europska agencija za sigurnost hrane (engl. European Food Safety Authority, EFSA)
  • prosječne dnevne potrebe za novorođenčad od 7 do 11 mjeseci su 2,9 mg dnevno
  • prosječne dnevne potrebe za djecu od 1 do 3 godine su 4,3 mg dnevno
  • prosječne dnevne potrebe za djecu od 4 do 6 godina su 5,5 mg dnevno
  • prosječne dnevne potrebe za djecu od 7 do 10 godina su 7,4 mg dnevno
  • prosječne dnevne potrebe za djecu od 11 do 14 godina su 10,7 mg dnevno
  • prosječne dnevne potrebe za dječake od 15 do 17 godina su 14,2 mg dnevno, a za djevojčice od 15 do 17 godina 11,9 mg dnevno.
Datum objave članka: 24. 5. 2021.
izdvojeni proizvodi