Vitamin D

Hrana i zdravlje / Hranjive tvari

Sve o vitaminu D na jednom mjestu: opći pregled podataka - upotreba i djelotvornost - nuspojave - posebne mjere opreza i upozorenja - interakcije - doziranje

Opći pregled podataka

Vitamin D potreban je za regulaciju minerala kalcija i fosfora koji se nalaze u tijelu te igra važnu ulogu u održavanju pravilne strukture kostiju.       

Izlaganje suncu je jednostavan i učinkovit način za većinu ljudi da dobiju vitamin D. Izlaganje lica, ruku i nogu sunčevoj svjetlosti dva do tri puta tjedno, otprilike četvrtinu vremena potrebnog za razvoj blagih opeklina, omogućava koži proizvodnju dovoljne količine vitamina D. Potrebno vrijeme izlaganja varira ovisno o dobitipu kože, godišnjem dobu, dijelu dana i drugim čimbenicima. Samo šest dana izlaganja sunčevoj svjetlosti bez kreme za zaštitu od sunca  može nadoknaditi 49 dana bez izlaganja. Masti u tijelu djeluju poput spremnika vitamina D - tijekom razdoblja izlaganju sunčevoj svjetlosti vitamin D se pohranjuje u masti, a zatim oslobađa kad sunčeve svjetlosti nema.
 
Za proizvodnju vitamina D važni čimbenici su  godišnje doba i geografski položaj. Za očekivati je da će razina vitamina D u tijelu biti niža tijekom zimskih mjeseci, a jednako tako i da će na područjima sjevernije od ekvatora biti potrebno dulje izlaganje suncu kako bi se osigurala njegova odgovarajuća proizvodnja.
 
Republika Hrvatska nalazi se u području sjevernog umjerenog pojasa, točnije u rasponu od 42° do 46° sjeverno od ekvatora. Da bi se proizvele dovoljne količine vitamina D u tom području, osobe svjetlije puti trebale bi se izlagati otprilike 20 minuta u razdoblju od ožujka do svibnja te tijekom rujna i listopada. Od lipnja do kolovoza dovoljno je izlagati se tek 10 minuta kako bi se postigla odgovarajuća razina vitamina D. Međutim, navedene procjene služe tek kao orijentir jer se podrazumijeva da se cjelokupna površina tijela nekad izlaže suncu i u razdoblju od 10 do 14 sati. Pri tome je potrebno imati na umu štetnost sunčeva UV zračenja, stoga je uvijek potrebno koristiti zaštitni faktor i izbjegavati izlaganje suncu tijekom najkritičnijih sati.  

Nedostatak vitamina D češći je nego što biste mogli očekivati. Ljudi koji se dovoljno ne izlažu sunčevoj svjetlosti (pogotovo ljudi koji žive u sjevernim krajevima) osobito su ugroženi. Čak i ljudi koji žive u predjelima bogatim sunčevom svjetlošću mogu biti izloženi riziku od nedostatka vitamina D jer sve više borave u zatvorenom, štite se od sunčeve svjetlosti ili koriste kreme za zaštitu od sunca kako bi smanjili rizik od razvoja raka kože. 
 
Starije osobe su također pod pojačanim rizikom od nedostatka vitamina D: manje je vjerojatno da će vrijeme provoditi na suncu, u koži imaju manje enzima koji pod utjecajem svjetlosti stvaraju vitamin D, nedgovarajuće se hrane i mogu imati problema sa smanjenom apsorpcijom vitamina D (čak i ako ga unose hranom), a zbog smanjene funkcije bubrega mogu imati poteškoća s pretvaranjem prehrambenog oblika vitamina D (vitamin D3, kolekalciferol) u aktivan oblik (kalcitriol). Pojedini znanstvenici pretpostavljaju da je rizik od nedostatka vitamina D u osoba starijih od 65 godina vrlo visok te da čak 40 posto osoba starije životne dobi, koji žive u sunčanim klimatskim uvjetima, nema optimalnu razinu vitamina D. 
 
Nadomjestak vitamina D osobito može biti potreban starijim osobama, ljudima koji žive u području sjevernih geografskih širina i tamnoputim ljudima kojima je potrebno dulje izlaganje suncu za proizvodnju odgovarajuće razine vitamina D.   

COVID 2019 (engl. Coronavirus disease 2019, COVID-19): Neki stručnjaci predlažu uzimanje 400-1000 IU (10-25 mcg) vitamina D dnevno kako bi se smanjio rizik od razvoja COVID-19. Ako se odlučite za uzimanje vitamina D, svakako slijedite i preporuke zdravog načina života i provjerene metode prevencije širenja virusa.

Upotreba i djelotvornost

DJELOTVORAN
  • Obiteljska hipofosfatemija (rijetki nasljedni poremećaj kostiju obilježen niskom razinom fosfata u krvi). Uzimanje vitamina D u oblicima poznatim kao kalcitriol ili dihidrotahisterol (sintetski analog vitamina D) „na usta“, zajedno s dodacima fosfata, učinkovito je za liječenje poremećaja kostiju kod ljudi s niskom razinom fosfata u krvi.
  • Hipoparatireoidizam (smanjena aktivnost paratireoidnih žlijezda). Smanjena razina paratiroidnog hormona može uzrokovati prenisku razinu kalcija. Uzimanje vitamina D u formama znanim kao dihidrotahisterol, kalcitriol ili ergokalciferol „na usta“ učinkovito je za povećanje razine kalcija u krvi kod osoba s niskom razinom paratireoidnih hormona.
  • Osteomalacija (poremećaj mineralizacije kostiju, omekšavanje kostiju). Uzimanje vitamina D3 učinkovito je za liječenje poremećaja mineralizacije kostiju. Također, uzimanje vitamina D u obliku poznatom kao kalcifediol (kalcidiol) učinkovito je za liječenje omekšavanja kostiju zbog bolesti jetre. Uz to, uzimanje vitamina D2 (ergokalciferol) učinkovito je za liječenje omekšavanja kostiju uzrokovanih lijekovima ili sindromom loše apsorpcije (malapsorpcija).
  • Bubrežna osteodistrofija (poremećaj kostiju koji se javlja kod osoba s bubrežnom bolešću). Uzimanje vitamina D u obliku poznatom kao kalcitriol „na usta“ regulira nisku razinu kalcija i sprječava gubitak kostiju kod osoba sa zatajenjem bubrega.
  • Rahitis. Vitamin D učinkovit je u prevenciji i liječenju rahitisa. Kod osoba sa zatajenjem bubrega trebao bi se koristiti specifični oblik vitamina D, kalcitriol.
  • Hipovitaminoza (nedostatak vitamina D). Uzimanje vitamina D učinkovito je u prevenciji i liječenju njegova nedostatka u tijelu i ujedno poboljšava simptome koji su posljedica nedostatka vitamina D. Izgleda da uzimanje vitamina D2 na usta ili davanje injekcijom u mišić pomaže u liječenju bolesti mišića povezane s nedostatkom vitamina D.

VRLO VJEROJATNO DJELOTVORAN
  • Smanjenje gustoće kostiju kod ljudi koji su na terapiji kortikosteroidima. Uzimanje vitamina D „na usta“ sprječava gubitak koštane mase kod ljudi koji uzimaju kortikosteroide. Također, izgleda da uzimanje vitamina D samostalno ili u kombinaciji s kalcijem poboljšava gustoću kostiju kod ljudi s gubitkom koštane mase uzrokovanom upotrebom kortikosteroida.
  • Osteoporoza (slabe i lomljive kosti). Čini se da uzimanje vitamina D3 zajedno s kalcijem sprječava gubitak kostiju i lomove kod osoba s osteoporozom.
  • Psorijaza. Primjena vitamina D u obliku kalcitriola, kalcipotriena, maksakalcitola ili parikalcitola može pomoći u liječenju plak psorijaze. Izgleda da primjena vitamina D zajedno s kortikosteroidima djeluje bolje od same primjene vitamina D ili kortikosteroida. No, čini se da uzimanje vitamina D „na usta“ ne poboljšava stanje psorijaze.

MOGUĆE DJELOTVORAN
  • Karijes. Analiza kliničkih istraživanja sugerira da uzimanje vitamina D2 ili vitamina D3 smanjuje rizik od nastanka karijesa za 36-49 posto u novorođenčadi, djece i adolescenata.
  • Zastoj srca. Neka rana istraživanja sugeriraju da ljudi s niskom razinom vitamina D imaju povećani rizik od razvoja zatajenja srca u usporedbi s onima s višom razinom vitamina D. Neka istraživanja pokazuju da uzimanje dodataka vitamina D može smanjiti rizik od razvoja zatajenja srca kod žena. Također, većina istraživanja sugerira da uzimanje dodataka vitamina D može smanjiti rizik od smrti kod osoba sa zatajenjem srca.
  • Smanjenje gustoće kostiju povezano s hiperparatireoidizmom (pretjeranom aktivnošću paratireoidnih žlijezda). Čini se da uzimanje vitamina D3 oralnim putem smanjuje razinu paratireoidnog hormona i gubitak koštane mase kod žena koje imaju hiperparatireoidizam.
  • Infekcija dišnih putova. Većina istraživanja pokazuje da uzimanje vitamina D pomaže u prevenciji respiratornih infekcija kod djece i odraslih. Neka istraživanja pokazuju da uzimanje vitamina D tijekom trudnoće smanjuje rizik od ovih infekcija kod djeteta nakon rođenja. Međutim, postoje oprečni rezultati.
  • Sprječavanje gubitka zuba. Čini se da uzimanje kalcija i vitamina D3  sprječava gubitak zuba kod starijih osoba.

MOGUĆE NEDJELOTVORAN
  • Rak. Izgleda da uzimanje vitamina D ne pomaže u prevenciji karcinoma. Nejasno je koristi li uzimanje vitamina D ljudima koji već imaju dijagnozu karcinoma. Neka istraživanja pokazuju kako bi mogao pomoći ljudima s karcinomom za produljenje života. Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo koje će osobe s karcinomom imati koristi od vitamina D.
  • Srčana bolest. Čini se da osobe s niskom razinom vitamina D u krvi imaju veće šanse za razvoj srčanih bolesti. No čini se da uzimanje dodatka vitamina D kod većine ljudi ne sprječava bolesti srca, srčani udar, moždani udar ili druge ozbiljne događaje povezane s srčano-žilnim sustavom. Iako neki dokazi sugeriraju da vitamin D može pomoći u prevenciji srčanih bolesti kod starijih osoba, za potvrdu su potrebna kvalitetnija istraživanja.
  • Kritična stanja (traume). Istraživanja pokazuju da davanje vitamina D osobama s niskom razinom vitamina D koje su hospitalizirane u kritičnom stanju ne povećava šansu za preživljavanje.
  • Prijelomi. Izgleda da vitamin D ne sprječava prijelome kod starijih osoba koje nemaju osteoporozu kada se koristi sam ili u malim dozama s kalcijem. Uzimanje većih doza vitamina D zajedno s kalcijem moglo bi spriječiti prijelome kod nekih starijih osoba koje nemaju osteoporozu. No, ova kombinacija vjerojatno neće pomoći većini ljudi.
  • Visoki krvni tlak. Čini se da uzimanje vitamina D ne smanjuje krvni tlak kod većine osoba s visokim krvnim tlakom. No, moglo bi biti korisno osobama s visokim krvnim tlakom i vrlo niskom razinom vitamina D.
  • Gubitak kostiju kod osoba s transplantiranim bubregom. Uzimanje vitamina D „na usta“ u obliku poznatom kao kalcitriol zajedno s kalcijem ne smanjuje gubitak kostiju kod osoba s transplantiranim bubregom.
  • Rak prostate. Čini se da uzimanje vitamina D ne smanjuje napredovanje raka ili smrt od raka prostate.
  • Tuberkuloza. Većina istraživanja pokazuje da uzimanje vitamina D ne pomaže izliječiti tuberkulozu, niti je ublažiti. Čini se da uzimanje vitamina D također ne smanjuje rizik od zaraze djeteta tuberkulozom.

NEDOVOLJNO DOKAZA O DJELOTVORNOSTI
  • Peludna groznica. Rano istraživanje kod osoba koje imaju peludnu groznicu i nedostatak vitamina D pokazuje da uzimanje vitamina D jednom tjedno tijekom osam tjedana može smanjiti simptome peludne groznice.
  • Alzheimerova bolest. Izgleda da osobe s Alzheimerovom bolešću imaju nižu razinu vitamina D u krvi, no čini se da njegov nedostatak nije povezan s povećanim rizikom od razvoja bolesti.
  • Astma. Izgleda da osobe s astmom i niskom razinom vitamina D u krvi trebaju češće koristiti inhalator i imaju veći rizik od komplikacija. Međutim, nije jasno mogu li dodaci vitamina D pomoći. Neka istraživanja pokazuju da uzimanje vitamina D „na usta“ do godinu dana može smanjiti stopu ozbiljnih napada astme kod odraslih i djece. Međutim, još je prerano zaključiti koje će osobe s astmom najvjerojatnije reagirati na liječenje vitaminom D. Također, postoji interes za uzimanjem vitamina D tijekom trudnoće kako bi se smanjio rizik od razvoja astme kod djeteta. Iako su neka istraživanja otkrila da to može smanjiti rizik kod djece u dobi od tri godine, izgleda da ta korist nestaje kada dijete navrši šest godina.
  • Sportski učinak. Izgleda da vitamin D ne poboljšava sportski učinak. No, studije na tu temu su bile male i kratkoročne pa je potrebno još istraživanja kako bi se zaključak potvrdio.
  • Ekcem (atopijski dermatitis). Rana istraživanja pokazuju da uzimanje dodataka vitamina D tijekom trudnoće ne smanjuje rizik da dijete razvije atopijski dermatitis tijekom prve tri godine života.
  • Fibrilacija atrija (nepravilan rad srca). Rano istraživanje otkrilo je vezu između uzimanja vitamina D i smanjene učestalosti nepravilnog rada srca kod žena nakon menopauze.
  • ADHD (poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću). Rana istraživanja pokazuju da uzimanje vitamina D uz standardni tretman može ublažiti večernje simptome ADHD-a, no izgleda da ne utječe na jutarnje simptome, hiperaktivnost i probleme s pažnjom kod djece s ADHD-om.
  • Autizam. Izgleda da vitamin D ublažava simptome poput razdražljivosti i hiperaktivnosti u djece s autizmom.
  • Prekomjerno razmnožavanje bakterija u rodnici. Rana istraživanja sugeriraju da uzimanje vitamina D ne sprječava bakterijsku vaginozu kod žena s visokim rizikom razvoja spolnih bolesti kada se uzima zajedno sa standardnom terapijom.
  • Rak dojke. Dokazi o učincima vitamina D na rizik od raka dojke nisu jasni. Neki dokazi sugeriraju da uzimanje dodataka vitamina D može smanjiti rizik od raka dojke kod žena koje još nisu u menopauzi, ali ne i kod žena koje su već u menopauzi. Međutim, moguće je da veće doze vitamina D mogu koristiti. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se shvatilo je li vitamin D koristan u prevenciji raka dojke.
  • Bronhopulmonalna displazija (bolest pluća koja pogađa novorođenčad). Rana istraživanja sugeriraju da je niska razina vitamina D povezana s većim rizikom za ovu plućnu bolest.
  • Dugotrajna bolest bubrega (kronična bolest bubrega). Istraživanja sugeriraju da vitamin D smanjuje razinu paratireoidnog hormona kod osoba s kroničnom bolešću bubrega. Međutim, čini se da uzimanje vitamina D ne smanjuje rizik od smrti ili srčanih problema kod osoba s bubrežnim bolestima. Uzimanje vitamina D moglo bi povećati razinu kalcija i fosfata kod osoba s bubrežnim bolestima.
  • Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB, bolest pluća koja otežava disanje). Izgleda da osobe s KOPB-om imaju nižu razinu vitamina D od onih bez KOPB-a. Izgleda da uzimanje dodatka vitamina D ne smanjuje simptome KOPB-a.
  • Kognitivne funkcije. Rana istraživanja pokazuju kako je niska razina vitamina D povezana s lošijim mentalnim sposobnostima u usporedbi s visokom razinama. Međutim, nije jasno može li uzimanje vitamina D poboljšati mentalne funkcije
  • Rak debelog crijeva, rak rektuma. Iako postoje oprečni dokazi, većina istraživanja pokazuje da uzimanje vitamina D ne pomaže u prevenciji raka debelog crijeva. Nejasno je koristi li vitamin D osobama koje već imaju dijagnozu raka debelog crijeva. Neka istraživanja pokazuju da uzimanje vitamina D ne poboljšava preživljavanje, niti sprječava relaps kod osoba s karcinomom debelog crijeva. No, druga istraživanja pokazuju da svakodnevno uzimanje visokih doza vitamina D može smanjiti vjerojatnost progresije bolesti ili smrt kod osoba s uznapredovalim rakom debelog crijeva. Za potvrdu je potrebno više istraživanja.
  • Demencija. Rana istraživanja sugeriraju da osobe s demencijom imaju nižu razinu vitamina D u krvi od osoba bez demencije. No, nije poznato jesu li dodaci vitamina D korisni osobama s demencijom.
  • Depresija. Izgleda da vitamin D ne sprječava depresiju. Također, rana istraživanja pokazuju da uzimanje vitamina D većini osoba ne poboljšava simptome depresije. Međutim, ljudi s niskom razinom vitamina D ili vrlo teškim simptomima depresije mogu imati koristi od uzimanja vitamina D.
  • Dijabetes. Neka istraživanja pokazuju da osobe s nižom razinom vitamina D mogu vjerojatnije razviti dijabetes tipa 2 u usporedbi s onima s višom razinom vitamina D. No, izgleda da uzimanje vitamina D ne sprječava razvoj dijabetesa kod ljudi s normalnom razinom vitamina D i preddijabetesom. Nejasno je može li uzimanje dodataka vitamina D liječiti dijabetes tipa 2. Rezultati istraživanja su oprečni. Rana istraživanja sugeriraju da je svakodnevno davanje dodataka vitamina D dojenčadi tijekom prve godine života povezano s manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 1 kasnije u životu. Konačno, neka istraživanja pokazuju da uzimanje vitamina D smanjuje rizik od dijabetesa tijekom trudnoće.
  • Dijabetička nefropatija (oštećenje bubrega kod osoba s dijabetesom). Izgleda da kod osoba s dijabetičkom nefropatijom vitamin D smanjuje bjelančevine u mokraći i smanjuje upalu. Međutim, izgleda da vitamin D ne poboljšava određene markere rada bubrega.
  • Dismenoreja (menstrualni grčevi). Visoke doze vitamina D mogu smanjiti bol u adolescenata s menstrualnim grčevima.
  • Prevencija padova. Uloga vitamina D u prevenciji pada je zbunjujuća i kontroverzna. Smjernice za kliničku praksu objavljene 2010. preporučuju starijim osobama s niskom razinom vitamina D ili onima s povećanim rizikom od pada uzimati 800 IU vitamina D dnevno kako bi se smanjio rizik od pada. Ove preporuke podržavaju i populacijska istraživanja i neke kliničke studije. Osobe koje nemaju dovoljno vitamina D obično padaju češće od onih koje nemaju nedostatak vitamina D. Neka istraživanja pokazuju da uzimanje vitamina D smanjuje rizik od pada i stope pada kod starijih osoba. Nije poznato djeluje li vitamin D kada se uzima sam ili u kombinaciji s kalcijem. Također se nagađa da vitamin D samo smanjuje pad kod osoba kojima nedostaje vitamin D. Unatoč ovim pozitivnim nalazima, neka istraživanja pokazuju da vitamin D neće spriječiti padove starijih osoba. Dosadašnji dokazi pokazuju da vitamin D ne smanjuje rizik od pada kod starijih osoba. Trenutne smjernice kliničke prakse ne preporučuju vitamin D za prevenciju padova kod starijih odraslih osoba koje žive kod kuće i nemaju osteoporozu ili nisku razinu vitamina D. Postoje vjerovanja da oprečni rezultati u vezi s učincima vitamina D na prevenciju padova proizlaze iz načina na koji se obrađuju podaci o kliničkim ispitivanjima. Također, veličina kliničkog ispitivanja može utjecati na rezultate. Moguće je da će neki bolesnici i dalje imati koristi od dodataka vitamina D za smanjenje rizika od pada. No, tko bi točno mogao imati koristi i koja je doza ili trajanje liječenja optimalna, ako postoji, ostaje nejasno. Za one kojima prijeti nedostatak vitamina D, dodatak vitamina D i dalje treba razmotriti.
  • Fibromialgija. Rana istraživanja sugeriraju da uzimanje vitamina D može smanjiti bol kod osoba s fibromialgijom i niskom razinom vitamina D u krvi. No, izgleda da uzimanje vitamina D ne pridonosi raspoloženju ili kvaliteti života.
  • Hepatitis C (upala jetre uzrokovana virusom hepatitisa C). Rana istraživanja sugeriraju da dodavanje vitamina D redovnom liječenju hepatitisa C pomaže u uklanjanju virusa hepatitisa C.
  • Hiperlipidemija (visoka razina kolesterola ili drugih masti u krvi). Izgleda da je vjerojatnije da osobe s nižom razinom vitamina D imaju povišen kolesterol od osoba s višom razinom vitamina D. Ograničena istraživanja pokazuju da svakodnevno uzimanje kalcija i vitamina D, u kombinaciji s niskokaloričnom prehranom, značajno podiže "dobar" (HDL) kolesterol i smanjuje "loš" (LDL) kolesterol kod žena s prekomjernom tjelesnom težinom. Međutim, uzimanje kalcija i vitamina D bez prehrambenih ograničenja ne smanjuje razinu LDL kolesterola. Druga istraživanja sugeriraju da vitamin D zapravo može povećati LDL i da nema blagotvoran učinak na HDL, trigliceride ili ukupni kolesterol.
  • Preddijabetes. Niska razina vitamina D povezana je s većim rizikom pojave preddijabetesa. Uzimanje vitamina D može usporiti razvoj dijabetesa kod osoba s niskom razinom vitamina D. No, izgleda da ne pomaže osobama s preddijabetesom koje imaju normalnu razinu vitamina D.
  • Razvoj dojenčadi. Rana istraživanja pokazuju da uzimanje vitamina D tijekom trudnoće ne pojačava rast dojenčadi.
  • Upalna bolest crijeva (engl. Intestine Bowel Disease, IBD). Čini se da vitamin D smanjuje mogućnost recidiva kod osoba s IBD-om.
  • Generalizirani anksiozni poremećaj (vrsta trajne anksioznosti koju obilježavajuju pretjerana briga i napetost). Rana istraživanja pokazuju da dodavanje vitamina D redovnom liječenju pomaže smanjiti anksioznost kod osoba s ovim stanjem.
  • Dojenčad rođena s težinom manjom od 2500 grama. Učinak uzimanja vitamina D tijekom trudnoće na rizik od niske porođajne težine ili male gestacijske dobi rođenja nije dosljedan. Potrebne su dodatne studije kako bi se utvrdilo tko bi mogao imati koristi, ako postoji, i koja je doza ili formulacija vitamina D optimalna za sprječavanje male težine pri rođenju.
  • Metabolički sindrom (skup simptoma koji povećavaju rizik od dijabetesa, bolesti srca i moždanog udara). Postoje oprečni dokazi o povezanosti vitamina D i metaboličkog sindroma. Neka istraživanja otkrila su da su veće razine vitamina D povezane s manjim rizikom od metaboličkog sindroma. Druga istraživanja su pak otkrila da žene starosti 45 godina i više, koje konzumiraju velike količine vitamina D ili uzimaju dodatke vitamina D, nemaju manji rizik od razvoja metaboličkog sindroma. Izgleda da odrasli s metaboličkim sindromom koji uzimaju dodatke vitamina D također nemaju poboljšanje metaboličkih parametara.
  • Transplantacija matičnih stanica. Rano istraživanje kod osoba kojima su presađene matične stanice pokazuje da uzimanje kalcitriola, aktivnog oblika vitamina D, može potpomoći brži oporavak imunosnog sustava.
  • Multipla skleroza (MS). Rana istraživanja pokazuju da dugotrajno uzimanje vitamina D može smanjiti rizik od razvoja multiple skleroze u žena i do 40 posto. Uzimajući najmanje 400 IU dnevno, čini se da najbolje djeluje količina koja se obično nalazi u multivitaminskom dodatku. Međutim, čini se da vitamin D ne smanjuje rizik od recidiva kod ljudi koji već imaju multiplu sklerozu.
  • Snaga mišića. Čini se da uzimanje vitamina D ne poboljšava mišićnu snagu kod osoba s normalnom razinom vitamina D. No, uzimanje vitamina D „na usta“, samostalno ili u kombinaciji s kalcijem, može poboljšati snagu mišića kuka i nogu kod osoba koji imaju nisku razinu vitamina D. U starijih osoba s niskom razinom vitamina D, vitamin D čini se korisnim ako se uzimaju s kalcijem.
  • Mijelodisplastični sindromi (skupina karcinoma kod kojih tijelo ne može stvoriti dovoljno zdravih krvnih stanica). Čini se da uzimanje vitamina D „na usta“, u oblicima poznatim kao kalcitriol ili kalcifediol pomaže osobama s mijelodisplastičnim sindromom.
  • Pretilost. Rana istraživanja pokazuju da je vjerojatnije da će osobe s nižom razinom vitamina D biti pretili nego oni s višom razinom. Žene koje uzimaju kalcij i vitamin D imaju veću vjerojatnost da će izgubiti na težini i održati svoju težinu. Ali ta korist uglavnom se očituje kod žena koje nisu konzumirale dovoljno kalcija prije nego što su počele uzimati dodatke. Druga istraživanja pokazuju da uzimanje vitamina D pomaže mršavljenju kod žena s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilih žena u postmenopauzi. Kad vitamin D uzimaju osobe s prekomjernom težinom, čini se da to ne pomaže kod gubitka kilograma ili gubitka masnog tkiva.
  • Osteoartritis. Istraživanja o učincima vitamina D na osteoartritis oprečna su. Moguće je da veće doze vitamina D smanjuju bol kod osteoartritisa, dok niže doze ne.
  • Upala uha (otitis media). Učinak statusa vitamina D na upalu uha nije jasan. Rano istraživanje pokazalo je da su infekcije uha povezane s nižom razinom vitamina D u krvi. Međutim, niže razine vitamina D nisu povezane s većim rizikom od upala uha.
  • Smrt iz bilo kojeg razloga. Iako se čini da samo uzimanje vitamina D nije korisno, uzimanje vitamina D s kalcijem može skromno smanjiti rizik od smrti iz bilo kojeg razloga.
  • Bol. Rana istraživanja pokazuju da uzimanje vitamina D može smanjiti bol kod osoba s dugotrajnom boli. Za potvrđivanje ovih rezultata potrebno je više istraživanja.
  • Parkinsonova bolest. Niske razine vitamina D povezane su s povećanim rizikom od Parkinsonove bolesti. Više razine vitamina D povezane su s blažim simptomima Parkinsonove bolesti. No, izgleda da uzimanje dodataka vitamina D ne poboljšava simptome Parkinsonove bolesti, iako bi moglo spriječiti pogoršanje bolesti. Potrebno je više studija.
  • Parodontitis (ozbiljna infekcija desni). Rana istraživanja pokazuju da su veće razine vitamina D u krvi povezane sa smanjenim rizikom od bolesti desni kod ljudi starijih od 50 godina. Međutim, izgleda da to nije istina za odrasle osobe mlađe od 50 godina. Nije poznato smanjuje li uzimanje dodataka vitamina D rizik od bolesti desni.
  • Upala pluća. Osobe s nedostatkom vitamina D mogu imati veći rizik za razvoj upale pluća. No, ograničena istraživanja kod djece pokazuju da uzimanje jedne velike doze vitamina D ne sprječava upalu pluća ili je čini manje ozbiljnom.
  • Sindrom policističnih jajnika ili PCOS (hormonski poremećaj koji uzrokuje povećane jajnike s cistama). Rana istraživanja pokazuju da uzimanje vitamina D može poboljšati ovulaciju kod žena s PCOS-om. Vitamin D u kombinaciji s metforminom također može regulirati menstrualne cikluse. No, čini se da samo uzimanje vitamina D ne pomaže u regulaciji menstrualnih ciklusa. Izgleda da žene s PCOS-om koje imaju normalnu razinu vitamina D imaju bolju stopu trudnoća od žena s PCOS-om i niskom razinom vitamina D. No, nije jasno može li uzimanje dodatka vitamina D poboljšati stopu trudnoće kod žena s PCOS-om.
  • Preeklampsija (komplikacija u trudnoći obilježena visokim krvnim tlakom i proteinima u mokraći). Neka istraživanja pokazuju da uzimanje vitamina D može spriječiti preeklampsiju.
  • Visok krvni tlak tijekom trudnoće. Čini se da uzimanje vitamina D ne povisuje krvni tlak tijekom trudnoće.
  • Predmenstrualni sindrom (PMS). Neka rana istraživanja sugeriraju da bi uzimanje više vitamina D iz hrane moglo spriječiti PMS ili smanjiti njegove simptome. Izgleda da uzimanje dodataka vitamina D ne sprječava PMS. Međutim, uzimanje vitamina D i kalcija može smanjiti simptome PMS-a.
  • Prijevremeni porod. Niska razina vitamina D u trudnica povezana je s povećanim rizikom od prijevremenog poroda. Nije jasno može li uzimanje dodataka vitamina D spriječiti prijevremeni porod.
  • Reumatoidni artritis (RA). Rana istraživanja sugeriraju da starije žene koje konzumiraju više vitamina D iz hrane ili dodataka prehrani imaju manji rizik od razvoja reumatoidnog artritisa. Međutim, izgleda da uzimanje vitamina D ne smanjuje bol i ne sprječava progresiju RA.
  • Sezonski afektivni poremećaj ili SAD (sezonska depresija). Rana istraživanja sugeriraju da uzimanje velike doze vitamina D2 poboljšava simptome sezonske depresije.
  • Seboreična keratoza (nekancerozne izrasline na koži slične bradavicama). Rana istraživanja sugeriraju da bi nanošenje vitamina D3 na kožu moglo smanjiti veličinu tumora kod nekih ljudi sa seboroičnom keratozom.
  • Seksualni problemi koji sprječavaju zadovoljstvo tijekom seksualnih aktivnosti. Primanje injekcije vitamina D u mišić čini se da ublažava seksualne probleme kod žena s niskom razinom vitamina D.
  • Srpasta anemija. Čini se da uzimanje visoke doze vitamina D smanjuje bol i poboljšava kvalitetu života djece sa srpastom anemijom.
  • Mialgija izazvana statinima (bolovi u mišićima uzrokovani statinskim lijekovima). Neka izvješća sugeriraju da uzimanje dodataka vitamina D može smanjiti simptome bolova u mišićima kod osoba koje uzimaju statinske lijekove. Ali za potvrdu ovih rezultata potrebna su kvalitetnija istraživanja.
  • Moždani udar. Čini se da osobe s niskom razinom vitamina D u krvi imaju veću vjerojatnost da će razviti moždani udar od onih s višom razinom vitamina D. Neka istraživanja također su otkrila da je prehrana bogata vitaminom D povezana s manjim rizikom od moždanog udara. No, čini se da uzimanje dodataka vitamina D ne smanjuje rizik od moždanog udara.
  • Sistemski eritemski lupus ili SLE (autoimuna bolest koja uzrokuje sporadične upale zglobova, tetiva i drugog vezivnog tkiva). Čini se da ljudi sa SLE imaju veću vjerojatnost da imaju nisku razinu vitamina D. Neka rana istraživanja pokazuju da uzimanje dodataka vitamina D može smanjiti aktivnost bolesti kod ljudi s SLE.
  • Vaginalna atrofija (prorjeđivanje vaginalnog tkiva). Rana istraživanja pokazuju da uzimanje dodataka vitamina D tijekom najmanje jedne godine poboljšava stanje stijenke rodnice. Međutim, izgleda da to ne poboljšava simptome atrofije rodnice. Izgleda da čepići vitamina D pomažu u poboljšanju simptoma kod žena koje su razvile stanje vaginalne atrofije zbog uzimanja lijeka protiv raka (tamoksifen).
  • Vrtoglavica.
  • Vitiligo (poremećaj kože koji uzrokuje razvoj bijelih mrlja na koži).
  • Bronhitis (upala glavnih dišnih putova u plućima).
  • Bradavice.
  • Ostali uvjeti.

Potrebno je prikupiti još dokaza koji bi potvrdili opravdanost upotrebe vitamina D u navedenim slučajevima.
 

Nuspojave

Kada se uzima „na usta“
 
Vitamin D je VJEROJATNO SIGURAN kad se uzima na usta u preporučenim dozama. Većina osoba često nema nuspojave s vitaminom D, osim ako se ne uzima u prekomjernim količinama. Neke nuspojave uzimanja prevelikih doza vitamina D uključuju: slabost, umor, pospanost, glavobolju, gubitak apetita, suha usta, metalni okus, mučninu, povraćanje i sl. Primjena vitamina D u dozama većim od 4000 IU (100 mcg) dnevno dulje vremena je POTENCIJALNO SIGURNA, no  može uzrokovati vrlo visoku razinu kalcija u krvi. Međutim, često su potrebne mnogo veće doze za kratkotrajno liječenje nedostatka vitamina D. Ovu vrstu liječenja treba provoditi pod nadzorom zdravstvenog radnika.

Kad se daje kao injekcija

Vitamin D je VJEROJATNO SIGURAN kada se daje kao injekcija u mišić u preporučenim količinama. Većina osoba često nema nuspojava s vitaminom D, osim ako se ne koristi prevelika doza. Neke nuspojave uzimanja previše vitamina D uključuju slabost, umor, pospanost, glavobolju, gubitak apetita, suha usta, metalni okus, mučninu, povraćanje i sl.

Posebne mjere opreza i upozorenja

Trudnoća i dojenje - Vitamin D je VJEROJATNO SIGURAN tijekom trudnoće i dojenja kada se koristi u dnevnoj količini ispod 4000 jedinica (100 mcg). Nemojte koristiti veće doze osim ako vam to nije propisao liječnik. Vitamin D je MOGUĆE SIGURAN kada se koristi u većim količinama tijekom trudnoće ili tijekom dojenja. Korištenje većih doza moglo bi naštetiti dojenčetu.

Djeca - Vitamin D je VJEROJATNO SIGURAN u djece kada se uzima na usta u preporučenoj količini. Međutim, MOGUĆE NESIGURNO je uzimati vitamin D dugoročno u većoj dozi.      

Otvrdnjavanje arterija (ateroskleroza) - Uzimanje vitamina D moglo bi pogoršati ovo stanje, posebno kod osoba s bubrežnom bolešću.          

Histoplazmoza (vrsta gljivične infekcije) - Vitamin D može povećati razinu kalcija u osoba s histoplazmozom. To bi moglo dovesti do razvoja bubrežnih kamenaca i drugih problema. Oprezno upotrebljavajte vitamin D.          

Visoka razina kalcija u krvi - Uzimanje vitamina D moglo bi pogoršati stanje.

Hiperparatireoidizam (preaktivna paratireoidna žlijezda) - Vitamin D može povisiti razinu kalcija u osoba s hiperparatireoidizmom. Oprezno upotrebljavajte vitamin D.         

Limfom - Vitamin D može povisiti razinu kalcija u osoba s limfomom. To bi moglo dovesti do razvoja bubrežnih kamenaca i drugih problema. Oprezno upotrebljavajte vitamin D.

Bolest bubrega - Vitamin D može povisiti razinu kalcija i povećati rizik od "otvrdnjavanja arterija" kod osoba s ozbiljnom bubrežnom bolešću. To se mora uravnotežiti s potrebom prevencije bubrežne osteodistrofije, bolesti kostiju koja se javlja kada bubrezi ne uspijevaju održavati odgovarajuću razinu kalcija i fosfora u krvi. Potrebno je pažljivo pratiti razinu kalcija kod osoba s bubrežnom bolešću.

Sarkoidoza (bolest koja uzrokuje upalu i oticanje u tjelesnim organima, obično plućima ili limfnim čvorovima) - Vitamin D može povisiti razinu kalcija u osoba sa sarkoidozom. To bi moglo dovesti do razvoja bubrežnih kamenaca i drugih problema. Oprezno upotrebljavajte vitamin D.        

Tuberkuloza - Vitamin D može povisiti razinu kalcija u osoba s tuberkulozom. To bi moglo rezultirati komplikacijama poput razvoja bubrežnih kamenaca.

Interakcije

UMJERENA INTERAKCIJA

Aluminij i vitamin D - Aluminij se nalazi u većini antacida (lijekova za neutraliziranje prekomjerne želučane kiseline). Vitamin D može povisiti apsorpciju aluminija. Ova interakcija može predstavljati problem osobama s bubrežnom bolešću. Preporučuje se primjena vitamina D dva sata prije ili četiri sata nakon uzimanja antacida.

Kalcipotrijen i vitamin D - Kalcipotrijen je lijek sličan vitaminu D. Uzimanje vitamina D zajedno s kalcipotrijenom može pojačati učinke i nuspojave kalcipotrijena. Izbjegavajte uzimanje dodataka vitamina D ako uzimate kalcipotrijen.

Digoksin i vitamin D - Vitamin D pridonosi apsorpciji kalcija u tijelu koji može utjecati na srce. Digoksin se koristio kao lijek za poticanje snage otkucaja srca. Uzimanje vitamina D zajedno s digoksinom može pojačati učinke digoksina i dovesti do nepravilnog rada srca. Ako uzimate digoksin, savjetujte se sa svojim liječnikom prije uzimanja dodataka vitaminu D.

Diltiazem i vitamin D - Vitamin D pridonosi apsorpciji kalcija u tijelu. Kalcij, ali i diltiazem mogu utjecati na vaše srce. Uzimanje velike količine vitamina D zajedno s diltiazemom može smanjiti učinkovitost diltiazema.

Tiazidni diuretici i vitamin D - Vitamin D pridonosi apsorpciji kalcija u tijelu. Određeni diuretici povećavaju količinu kalcija u tijelu. Uzimanje velike količine vitamina D zajedno s određenim diureticima može uzrokovati previsoku razinu kalcija u tijelu. To može uzrokovati ozbiljne nuspojave, uključujući i probleme s bubrezima. Neki od diuretika iz skupine tiazida su: klorotiazid, hidroklorotiazid, indapamid, metolazon i klortalidon.

Verapamil i vitamin D - Vitamin D pridonosi apsorpciji kalcija u tijelu. Kalcij može utjecati na srce. Verapamil je lijek koji također može utjecati na srce. Ne uzimajte velike količine vitamina D ako uzimate verapamil.
 
MANJA INTERAKCIJA

Cimetidin i vitamin D - Tijelo pretvara neaktivni u aktivni oblik vitamina D. Cimetidin može smanjiti učinkovitost pretvorbe vitamina D u organizmu, što smanjuje djelotvornost primjenjenog vitamina D. Međutim, ova interakcija vjerojatno nije važna za većinu osoba.

Heparin i heparini niske molekulske mase (LMWHs) i vitamin D - Heparin i heparini niske molekulske mase (enoksaparin i dalteparin) usporavaju zgrušavanje krvi i mogu povećati rizik od loma kosti kada se koristi dulje vrijeme. Osobe
koje uzimaju ove lijekove trebaju jesti ehranu bogatu kalcijem i vitaminom D.

Doziranje

Preporučeni dnevni unos (RDA) i podnošljiva gornja razina unosa (UL)

ODRASLI

Europska agencija za sigurnost hrane (engl. European Food Safety Authority, EFSA)
  • preporučeni dnevni unos vitamina D za odrasle osobe - 600 IU (15 mcg) dnevno
  • preporučeni dnevni unos vitamina D za trudnice i dojilje - 600 IU (15 mcg) dnevno
  • podnošljiva gornja razina unosa (UL) vitamina D za odrasle osobe - 4000 IU (100 mcg) dnevno
  • podnošljiva gornja razina unosa (UL) vitamina D za trudnice i dojilje - 4000 IU (100 mcg) dnevno
 
DJECA

Europska agencija za sigurnost hrane (engl. European Food Safety Authority, EFSA)
  • preporučeni dnevni unos vitamina D za novorođenčad (od 7 do 11 mjeseci) - 400 IU (10 mcg) dnevno
  • preporučeni dnevni unos vitamina D za djecu od 1 do 17 godina - 600 IU (15 mcg) dnevno
  • podnošljiva gornja razina unosa (UL) vitamina D za novorođenčad (od 7 do 11 mjeseci) - 1000 IU (25 mcg) dnevno
  • podnošljiva gornja razina unosa (UL) vitamina D za djecu od 1 do 10 godina - 2000 IU (50 mcg) dnevno
  • podnošljiva gornja razina unosa (UL) vitamina D za djecu od 11 do 17 godina - 4000 IU (100 mcg) dnevno.
Datum objave članka: 30. 4. 2021.
izdvojeni proizvodi