Cerebrovaskularne bolesti - moždani udar
Procjenjuje se da čak 46 posto slučajeva moždanog udara nastaje u produktivnoj dobi opće populacije između 45. i 59. godine života
Epidemiološki podaci pokazuju da su bolesti krvnih žila neprijatelj broj jedan suvremenog čovjeka. Od njih su pak cerebrovaskularne bolesti, od kojih je najznačajniji moždani udar, treći najvažniji uzrok pobolijevanja i smrtnosti te vodeći uzrok invaliditeta u svijetu i u nas. Liječenje i rehabilitacija iziskuju značajna novčana sredstva, a obzirom da u dvije trećine bolesnika moždani udar uzrokuje invalidnost koja često uzrokuje trajnu radnu nesposobnost, posljedice moždanog udara utječu i na gospodarstvo i novčano opterećenje jedne zemlje.
Procjenjuje se da čak 46 posto slučajeva moždanog udara nastaje u produktivnoj dobi opće populacije između 45. i 59. godine života. Vrijeme potrebno za rehabilitaciju nakon preboljelog moždanog udara ovisi o njegovoj težini. Dvije trećine bolesnika preživjelih nakon moždanog udara oporavi se do manje ili veće samostalnosti, a trećina je trajno onesposobljena za samostalan život i ovisi o tuđoj pomoći. Ako se bolesnik i oporavi dovoljno da bude radno sposoban, bez provođenja preventivnih mjera povećava se rizik od ponovnog moždanog udara koji može biti i fatalan.
Uvidom u troškove liječenja bolesnika te troškove koji nastaju zbog smanjene ili prekinute radne sposobnosti, u zapadnim su zemljama pokrenute energične akcije s ciljem sprječavanja nastanka moždanog udara. Zadnjih desetljeća je u većini zapadnih zemalja zabilježen značajan pad smrtnosti od moždanog udara (npr. u SAD-u je od početka sedamdesetih do kraja devedesetih godina prošlog stoljeća smrtnost od moždanog udara smanjena za 60 posto).
Smatra se da je taj trend postignut gotovo isključivo modificiranjem čimbenika rizika za nastanak moždanog udara. Preventivne akcije sastojale su se u propagiranju zdravog načina života, odnosno promjenama životnih navika. Ogromna sredstva usmjerena su i prema brojnim istraživačkim multidisciplinarnim projektima o moždanom metabolizmu, starenju mozga i mogućnostima sprječavanja propadanja moždanih funkcija. Sigurno da i ekonomsko blagostanje neke zemlje omogućuje izdvajanje većih sredstava za istraživanja, ali i za organizaciju prevencije. U svakom slučaju, bolje spriječiti nego liječiti deviza je svakodnevnoga života.
Nekoliko brojčanih pokazatelja pojasniti će nam opseg i težinu problema moždanog udara. Statistike pokazuju da se najteži oblik moždanog udara javlja u 1,8 do 2,58 ‰ (promila), a blaži poremećaji moždanog krvotoka (tranzitorne ishemične atake) u 5,8‰. Prema podatcima za Hrvatsku, moždani udar je 1998. godine bio prvi po uzroku smrtnosti u žena. Samo u Zagrebu, gradu s oko milijun stanovnika, godišnje od različitih oblika moždanog udara oboli 8000 stanovnika, a njih 2500 trajno ostaju invalidi ili umiru od njime izazvanih posljedica.
Specifičnost moždanog krvotoka
Da bi uredno funkcionirale, moždane stanice trebaju stalnu i dostatnu opskrbu krvlju koja im donosi kisik i ostale hranjive sastojke. Ako se opskrba moždanih stanica krvlju potpuno prekine, čak i na kratko vrijeme, one umiru. Kako taj sustav opskrbe funkcionira?
Srce svojim ritmičkim stezanjem i širenjem otprema krv u krvne žile, elastične cijevi koje se granaju i čine mrežu kojom krv teče u sva tkiva i organe. Mozak opskrbljuju četiri velike žile koje izlaze iz gornjeg dijela aorte, najveće krvne žile koja odvodi krv iz srca: desna i lijeva zajednička karotidna arterija, smještene s prednje strane vrata te desna i lijeva vertebralna arterija koje su smještene na vratu straga i u svom toku prolaze kroz koštani kanal kralježnice.
Prve dvije žile se granaju na vanjske karotidne aterije koje opskrbljuju krvlju lice i glavu i unutarnje karotidne arterije koje opskrbljuju krvlju prednje dvije trećine mozga te na bazi mozga tvore prsten u koji ulaze i stražnje žile, tzv. vertebralne arterije, a međusobno su povezane malim komunikantnim arterijama što osigurava stalnu opskrbu mozga krvlju. Arterije se granaju na sve manje žilice tankih stjenki koje nazivamo kapilarama. Kapilarama hranjivi sastojci iz krvi dolaze do milijuna sitnih moždanih stanica.
Uloga i građa arterija i vena je različita - arterije vode krv s kisikom vezanim u crvenim krvnim zrncima i ostalim hranjivim tvarima u tkiva, dok vene "iskorištenu krv" odvode iz tkiva natrag u srce kako bi se u plućima ponovo pročistila i arterijama bila ponovo otpremljena u tkiva i organe.
Zašto dolazi do moždanog udara?
Do poremećaja u opskrbi mozga krvlju dolazi iz više razloga, što može rezultirati različitim oštećenjima od kojih je najteži moždani udar.
Jedan od najčešćih uzroka je začepljenje krvne žile ugruškom krvi kojega nazivamo tromb - tromboza moždane arterije - a nastaje u arteriji oštećenoj aterosklerozom. Rezultat je ishemični moždani udar. Ugrušak može nastati i na stjenci same arterije, najčešće na račvištima ili pak u srčanim šupljinama. Ugrušak koji se odlijepi od stjenke krvne žile ili nastane uslijed različitih nepravilnosti u radu srca nazivamo embolusom. Krvna struja ga nosi u krajnje žilice gdje dolazi do njihovog potpunog začepljenja, što je drugi način nastanka moždanog udara koji nazivamo moždana embolija.
Moždani udar može nastati i kada bolesna arterija istanjenog zida prsne, a krv se izlije u moždano tkivo pa takvu vrstu moždanog udara nazivamo moždano krvarenje. Nakon prsnuća proširenja krvne žile nastalog zbog prirođene promjene u razvoju stjenke krvne žile (aneurizma) nastaje moždani udar uzrokovan moždanim krvarenjem koje nazivamo subarahnoidalnim krvarenjem. Ukoliko je došlo samo do prolaznih smetnji moždane cirkulacije koje nisu rezultirale trajnim neurološkim deficitom i koji se povlači unutar najdulje 24 sata, a najčešće za nekoliko minuta, govorimo o tranzitornim ishemijskim atakama.
Vrijeme - ključni element pomoći
Još uvijek prevelik broj ljudi ne raspoznaje simptome cerebrovaskularnih smetnji i prijetećeg (mogućeg) moždanog udara i ne zna kako je u pružanju medicinske pomoći takvim osobama ključni element vrijeme. Pravodobna intervencija u tim situacijama je od kritične važnosti. U različitim istraživanjima je potvrđeno da je vrijeme najdjelotvornijeg učinka lijekova kod moždanog udara (tzv. "terapijski prozor") vrlo kratko i iznosi tri do šest sati.
Najčešći simptomi moždanog udara su:
- utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, lica, noge, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela;
- poremećaj govora (otežano izgovaranje, frfljanje, pogrešno razumijevanje);
- gubitak ravnoteže i/ili koordinacije, kada su kombinirani s drugim upozoravajućim znakovima;
- omaglica ili vrtoglavica, nesigurnost pri hodu ili iznenadni padovi, zajedno s drugim simptomima;
- naglo zamagljenje ili gubitka vida, osobito na jednom oku;
- nagla, jaka glavobolja, bez jasnog uzroka, osobito ako je praćena povraćanjem;
- naglo nastao poremećaj stanja svijesti.
Koliko znamo o čimbenicima rizika
Postoji mnoštvo dokaza da su razne okolnosti, stanja, ponašanja, životne navike i bolesti značajno povezane s učestalošću (incidencijom - brojem novooboljelih među određenom populacijom u godini dana) moždanog udara te se stoga nazivaju čimbenici rizika za nastanak cerebrovaskularnih bolesti tj. moždanog udara kao najznačajnijeg. Većina danas poznatih i priznatih čimbenika rizika za nastanak cerebrovaskularnih bolesti prikazana je kroz upitnik na kraju članka, a neke od najznačajnijih i najčešće prisutnih opisat ćemio u nasavku.
Povišen krvni tlak (hipertenzija) vrlo je često oboljenje, koje se ne otkriva dovoljno rano. Njegov pravi uzrok najčešće ostaje nepoznat. Iako nas ponekad simptomi kao što su glavobolja, crvenilo lica, mučnina i opća slabost mogu upozoriti na povišenje krvnog tlaka, to je obično bolest bez simptoma. Ne čudi što je se često naziva "tihim ubojicom" jer nema pouzdanih i specifičnih simptoma, a dovodi do moždanog udara, zatajenja srca, oštećenja bubrega i drugih bolesti. Krvni tlak, koji se u više navrata izmjeri većim od 140/90 mmHg, ukazuje na hipertenziju. To je najvažniji čimbenik rizika - povećava rizik od moždanog udara tri do četiri puta. Oštećenjem krvnih žila uzrokuje nastanak aterosklerotskih promjena u vidu zadebljanja, smanjenja rastezljivosti, sužavanja pa sve do potpunog začepljenja krvnih žila (uzrokujući odumiranje dijelova mozga koje takva krvna žila opskrbljuje krvlju, a time i kisikom i hranjivim tvarima - tzv. ishemijski moždani udar) ili pak njihova puknuća (uzrokujući krvarenje u moždano tkivo - moždanu hemoragiju).Srčane bolesti od kojih je najčešća fibrilacija atrija u kojoj atriji (srčane pretklijetke) kucaju vrlo brzo i nepravilno, što rezultira slabim i sporim izlaženjem krvi iz njih, dovodeći do stvaranja krvnih ugrušaka u njima. Ugrušci koji izađu iz srčanih komora mogu krvnom strujom doći do mozga i uzrokovati tzv. kardioembolijski moždani udar. Osobe s fibrilacijom atrija imaju dva do tri puta veći rizik za nastanak moždanog udara.
Simptomi fibrilacije atrija uključuju vrtoglavicu, osjećaj lupanja srca i neugode u prsnom košu, međutim, i ta je bolest često bez simptoma. Najčešća je u osoba iznad 65. godine života, a može se dijagnosticirati snimanjem elektrokardiograma (EKG-a).
I druge srčane bolesti kao što su povećanje (hipertrofija) lijeve klijetke ili greške srčanih zalistaka (stenoza mitralnog zaliska ili prolaps mitralnog zaliska) povećavaju rizik nastanka moždanog udara.
Pušenje cigareta smatra se jednim od najznačajnijih čimbenika rizika za nastanak ateroskleroze. Pušenjem se život skraćuje za osam do devet godina. Nikotin, kao jedan od najvažnijih sastojaka duhanskog dima, djeluje na sve organe i organske sustave u tijelu, dovodeći do smanjenog prijenosa kisika u tkiva, pojačane sklonosti ka zgrušavanju krvi i oštećenju stjenki krvnih žila (smanjenje njihove elastičnosti, odlaganje masnih tvari i time zadebljanje stjenki). Istodobno, djelovanje pušenja i visokog krvnog tlaka povećava rizik od moždanog udara i do 20 puta. Prestanak pušenja dovodi do smanjenja aterosklerotskih promjena i smanjenja rizika.
Šećerna bolest (diabetes mellitus), poglavito tip II, također je važan čimbenik rizika za nastanak cerebrovaskularnih bolesti i napredovanje ateroskleroze. Povećava razinu kolesterola u krvi. Od pet osoba koje su doživjele moždani udar, jedna u svojoj anamnezi ima podatke o dosadašnjoj šećernoj bolesti.
Simptomi šećerne bolesti su slabost, gubitak težine, osjećaj stalne žeđi i učestalo mokrenje. Osobe s prevelikom tjelesnom težinom imaju veću sklonost obolijevanju. Bolest se dijagnosticira na temelju trajno povišenih vrijednosti šećera u krvi, a njegova razina iznad 8,8 mmol/L dva puta povećava ugroženost od nastanka moždanog udara.
Ovisno o ozbiljnosti šećerne bolesti, promjena načina prehrane, peroralni lijekovi ili injekcije inzulina potrebni su da bi bolest bila pod kontrolom.
Povišene masnoće u krvi isto tako su značajan čimbenik rizika. Kolesterol je vrsta masti (lipida) koja se nalazi u svim tkivima i koju organizam sam proizvodi ili se unosi hranom bogatom masnim tvarima. Njegov višak se u organizmu nagomilava i taloži u stjenkama krvnih žila, formirajući naslage (plakove) koji se vremenom povećavaju sužavajući krvne žile, što smanjuje dotok krvi u područja koja oštećene krvne žile opskrbljuju. Taj proces nazivamo aterosklerozom. On kod svakog čovjeka u određenoj mjeri natsupa i sa starenjem te predstavlja prirodni proces starenja krvnih žila. Do moždanog udara može doći ukoliko plakovi tj. naslage kompletno zatvore lumen krvne žile ili pak ukoliko dođe do otkidanja dijelova plaka i otplavljivanja krvnom strujom u niže smještene manje krvne žilice. U brojnim studijama je uočeno da povišena razina kolesterola i triglicerida u serumu dovodi do ubrzanog razvoja ateroskleroze. Razvoj ateroskleroze osobito ubrzava visoka razina LDL-kolesterola ili tzv. "lošeg" kolesterola (lipoproteini male gustoće koji predstavljaju jednu od frakcija kolesterola) nasuprot "dobrom" HDL-kolesterolu (lipoprotein velike gustoće koji smanjuje rizik za razvoj ateroskleroze).
Razine kolesterola u krvi određuju se laboratorijskom analizom. Povećanom razinom smatra se LDL-kolesterol iznad 3.5 mmol/L ili ukupni kolesterol iznad 5.2 mmol/L. Bolesnici sa hiperlipidemijom moraju provoditi odgovarajuću dijetu, pri čemu je potrebno smanjiti unos zasićenih masti na najviše 10% od ukupnog unosa energije. Dokazano je da uzimanje češnjaka smanjuje ukupnu količinu kolesterola, povećava količinu HDL-kolesterola ("dobrog") te povećava fibrinolitičku aktivnost i smanjuje agregaciju trombocita. Ako je povećanje razine kolesterola u krvi vrlo veliko, dodatne terapijske mjere uključuju uzimanje specifičnih lijekova za snižavanje razine masnoća u krvi.
Danas se vjeruje da je stres ne samo snažno isprepleten s tradicionalnim, opće priznatim čimbenicima rizika, nego ga se smatra i samostalnim čimbenikom rizika za cerebrovaskularne, srčane, ali i druge bolesti. Stoga, nadzor nad nepotrebnim stresom možda može biti i najvažniji ključ u prevenciji nastanka bolesti srca i krvnih žila. Rani znakovi stresa su apatija, tjeskoba, razdražljivost, duševni zamor, izbjegavanje posla, odgovornosti, zanemarivanje osobne higijene, kašnjenje na posao, nemogućnost da se kontroliraju iznenadni grubi porivi, česte promjene raspoloženja bez vidljivog razloga, česte bolesti, fizička iscrpljenost, glavobolja, nesanica, dobivanje ili gubljenje tjelesne težine, tegobe s probavom. U najvećem broju slučajeva do stresa dolazi kada postoji nesrazmjer između očekivanja pojedinca i očekivanja okoline. U svakodnevnom životu nitko ne može izbjeći stresu. Međutim, važan je način na koji će se osoba odnositi prema problemu. Da bismo smanjili stres, često je potrebno promijeniti uvjete u kojima radimo i živimo te smanjiti svoja očekivanja koja su obično previsoka. Trebamo prihvatiti činjenicu da ne može sve biti po našim željama i pod našom kontrolom. Prevladati stres znači izaći na kraj s ljutnjom i tjeskobom, kreativno rješavati probleme bez suvišne nervoze te o svemu što radimo misliti pozitivno.
Prekomjerna, a osobito svakodnevna potrošnja alkoholnih pića u većim količinama, dovodi do poremećaja u metabolizmu masti s posljedicom zadebljanja stjenki žila, ali i gubitka elastičnosti, čime se povećava rizik za moždano krvarenje. Mjerenje brzine strujanja krvi u mozgu pokazalo je da su alkoholičari "žilno" 10 godina stariji u odnosu na druge osobe njihove dobi. S druge pak strane, danas je prilično jasno da postoji obrnuta povezanost između umjerenog uživanja alkoholnih pića (do 2 dcl vina dnevno) i koronarne bolesti srca, odnosno cerebrovaskularnih incidenata. Alkohol u takvim malim količinama povećava koncentraciju tzv. "dobrog" HDL-kolesterola u krvi te smanjuje tzv. "loš" LDL-kolesterol. Potrebno je naglasiti da samo mala količina alkohola ima pozitivan utjecaj, stoga zdravi način življenja dozvoljava uporabu alkohola u najmanjoj mogućoj mjeri (do 2 dcl vina dnevno), dok pijenje većih količina alkohola značajno povisuje rizik nastanka moždanog udara.
Druga opojna sredstva ("crack", heroin, kokain, "speed") dovode do naglog porasta krvnog tlaka i izravno oštećuju krvne žile te na taj način mogu uzrokovati moždani udar.
Prekomjerna tjelesna težina javlja se i kao izolirani čimbenik rizika ateroskleroze, ali učestalije kao udruženi čimbenik s hipertenzijom, povišenim masnoćama u krvi i šećernom bolešću. Osoba koja je 20 posto ili više teža od idealne težine smatra se gojaznom. Gojaznost utječe na povišenu razinu triglicerida i kolesterola (masnoća u krvi), a preko njih i na nastanak ateroskleroze. Najbolji rezultati u smanjenju tjelesne težine postižu se provođenjem propisane dijetalne prehrane (manja količina kalorija, dovoljna količina vitamina i minerala) te tjelovježbom.
Čimbenik rizika je i tjelesna neaktivnost. Dokazano je da umjerena tjelesna aktivnost tijekom cijelog života produljuje očekivano trajanje života. Tjelovježba ima višestruke povoljne učinke - tjelesna masa se regulira potrošnjom kalorija, regulira se povišeni krvni tlak, smanjuje se razina šećera u krvi, rekreacija ublažava stresnu napetost, smanjuje se razina kolesterola u krvi. Preporučuju se tzv. sportovi ustrajnosti kao što su brzo hodanje, plivanje i vožnja biciklom. Prije početka bavljenja intenzivnijom tjelesnom aktivnošću trebalo bi se posavjetovati sa svojim liječnikom te učiniti procjenu općeg zdravstvenog stanja kako bi se mogla preporučiti primjerena tjelesna aktivnost. Ovo pogotovo vrijedi za osobe starije životne dobi koje se do tada nisu bavile sportom.
ČIMBENICI RIZIKA ZA NASTANAK MOŽDANOG UDARA
Na koje se NE MOŽE utjecati - dob, spol, rasa, nasljeđe, moždani udar u obiteljskoj anamnezi, podatak o prethodnom moždanom udaru i/ili prethodnim tranzitornim ishemijskim atakama
Na koje se MOŽE utjecati
- povezani sa stilom/načinom života: pušenje, alkohol, zlouporaba droga, tjelesna neaktivnost i gojaznost, nezdrava prehrana, stres, uporaba oralnih kontraceptiva
- bolesti i bolesna stanja: hipertenzija, srčane bolesti (fibrilacija atrija i ostale srčane aritmije, bolesti srčanih zalistaka, kardiomiopatija, opsežni infarkt miokarda, endokarditis, aneurizma srca, otvoren foramen ovale, hipertrofija lijeve klijetke, tranzitorne ishemijske atake, značajna stenoza karotidnih arterija (stenoza > 75 posto lumena), povišeni kolesterol, šećerna bolest, hiperhomocistinemija, hiperkoagulabilnost (povećana sklonost zgrušavanju krvi), povišen hematokrit i stanja hiperviskoznosti krvi, vaskulitisi
Važno je predvidjeti
U prevenciji moždanog udara važnu ulogu igraju razne dijagnostičke metode. One mogu na vrijeme ukazati na početne promjene u organizmu koje su još reverzibilne, a pravilnim izborom liječenja i preventivnih mjera mogu se spriječiti ozbiljne i trajne posljedice. Dijagnostičku obradu treba započeti s dobrim općim liječničkim pregledom, koji će dati opći uvid u stanje organizma te usmjeriti daljnji tijek obrade prema najvažnijim problemima.
Neurološki pregled daje informacije o eventualnom postojanju simptoma koji nastaju zbog oštećenja živaca, živčanih puteva ili samog mozga.
Mjerenje tlaka, laboratorijski pretrage krvi pored ostalog daju neprocjenjive informacije za orijentaciju o stanju cirkulacije.
Kada postoji sumnja na promjene u krvnim žilama koje opskrbljuju mozak potrebno je napraviti dopler-ultrazvučnu pretragu koja brzo, bezbolno i, što je najvažnije, pouzdano daje uvid u unutrašnjost krvnih žila, smjer i brzinu cirkulacije krvi, odnosno pokazuje eventualno postojanje aterosklerotskih plakova i suženje žile. Pregledom žila u vratu ekstrakranijskim kolor doplerom karotidnih i vertebralnih arterija i unutar mozga transkranijskim doplerom Willisovog kruga i VB sliva, dobivamo jasnu sliku zbivanja u moždanim krvnim žilama, što nam omogućava da se odredi plan terapije. Ponekad je potrebno samo periodično doplersko praćenje takvih promjena i uzimanje određenih lijekova, ali ponekad je u svrhu prevencije moždanog udara potrebno teže promjene na krvnim žilama i operativno rješavati.
Kompjutorizirana tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MRI) mozga daju nam detaljan uvid u stanje moždanog tkiva, otkrivaju stare i nove promjene te mogući način njihovog nastanka, a i od velike su nam koristi za određivanje daljnjih preventivnih i terapijskih postupaka.
Upitnik za izračunavanje rizika oboljenja od cerebrovaskularne bolesti
Rješavanjem ovog jednostavnog upitnika o postojanju/nepostojanju čimbenika rizika možete izračunati svoj rizik od cerebrovaskularne bolesti i saznati koje mjere trebate poduzeti kako biste zaštitili svoje zdravlje.
Pušenje duhana / ______ bodova
- rizični stupanj A (jako ispod prosjeka) - nikad nije pušio (0 bodova),
- rizični stupanj B (ispod prosjeka) - prestao pušiti prije više od godinu dana (1 bod),
- rizični stupanj C (granični) - prestao pušiti prije manje od godinu dana ili sada puši manje od 10 cigareta dnevno (2 boda),
- rizični stupanj D (iznad prosjeka) - 20 cigareta dnevno (4 boda),
- rizični stupanj E (opasna razina) - 30 cigareta dnevno (6 bodova),
- rizični stupanj F (hitno potrebna intervencija) - 40 ili više cigareta dnevno (8 bodova),
Ponašanje / ______ bodova
- rizični stupanj A (jako ispod prosjeka) - uvijek miran i polagano se kreće (0 bodova),
- rizični stupanj B (ispod prosjeka) - većinom miran i polagano se kreće (1 bod),
- rizični stupanj C (granični) - često nestrpljiv i gleda na sat (2 boda),
- rizični stupanj D (iznad prosjeka) - uporno trči za napredovanjem u poslu i igri (4 boda),
- rizični stupanj E (opasna razina) - pretjerano ambiciozan i robuje vremenu i izvršavanju zadataka na vrijeme (6 bodova),
- rizični stupanj F (hitno potrebna intervencija) - nikad se ne može relaksirati, tj. ima visoko postavljene ciljeve (8 bodova),
Dob / ______ bodova
- rizični stupanj A (jako ispod prosjeka) - 10 - 20 godina (0 bodova),
- rizični stupanj B (ispod prosjeka) - 21 - 30 godina (1 bod),
- rizični stupanj C (granični) - 31 - 40 godina (2 boda),
- rizični stupanj D (iznad prosjeka) - 41 - 50 godina (4 boda),
- rizični stupanj E (opasna razina) - 51 - 60 godina (6 bodova),
- rizični stupanj F (hitno potrebna intervencija) - 61 godina i više (8 bodova),
Spol / ______ bodova
- rizični stupanj A (jako ispod prosjeka) - žene ispod 40 godina (0 bodova),
- rizični stupanj B (ispod prosjeka) - žene između 40 i 50 godina (1 bod),
- rizični stupanj C (granični) - žene preko 50 godina (2 boda),
- rizični stupanj D (iznad prosjeka) - muškarac (4 boda),
- rizični stupanj E (opasna razina) - zdepast muškarac (6 bodova),
- rizični stupanj F (hitno potrebna intervencija) - ćelav i zdepast muškarac (8 bodova),
Obiteljska anamneza (roditelji, bake i djedovi, braća i sestre) / ______ bodova
- rizični stupanj A (jako ispod prosjeka) - nema celebrovaskularne bolesti (CVB) (0 bodova),
- rizični stupanj B (ispod prosjeka) - 1 rođak s CVB-om preko 60 godina (1 bod),
- rizični stupanj C (granični) - 2 rođaka s CVB-om preko 60 godina (2 boda),
- rizični stupanj D (iznad prosjeka) - 1 rođak s CVB ispod 60 godina (4 boda),
- rizični stupanj E (opasna razina) - 2 rođaka s CVB-om ispod 60 godina (6 bodova),
- rizični stupanj F (hitno potrebna intervencija) - 3 rođaka s CVB-om ispod 60 godina (8 bodova),
Tjelesna težina / ______ bodova
- rizični stupanj A (jako ispod prosjeka) - više od 2,5 kg ispod idealne tjelesne težine (0 bodova),
- rizični stupanj B (ispod prosjeka) - minus 2,5 do plus 2,5 kg od idealne tjelesne težine (1 bod),
- rizični stupanj C (granični) - 3 - 10 kg preko idealne tjelesne težine (2 boda),
- rizični stupanj D (iznad prosjeka) - 10 - 17 kg iznad idealne tjelesne težine (4 boda),
- rizični stupanj E (opasna razina) - 18 - 25 kg preko idealne tjelesne težine (6 bodova),
- rizični stupanj F (hitno potrebna intervencija) - preko 26 kg preko idealne tjelesne težine (8 bodova),
Tjelesna aktivnost / ______ bodova
- rizični stupanj A (jako ispod prosjeka) - intenzivna reakcija uz radno mjesto s kretanjem (0 bodova),
- rizični stupanj B (ispod prosjeka) - umjerena reakcija uz radno mjesto s umjerenim kretanjem (1 bod),
- rizični stupanj C (granični) - sjedeće radno mjesto uz intenzivnu reakciju (2 boda),
- rizični stupanj D (iznad prosjeka) - sjedeće radno mjesto uz umjerenu reakciju (4 boda),
- rizični stupanj E (opasna razina) - sjedeće radno mjesto uz blagu reakciju (6 bodova),
- rizični stupanj F (hitno potrebna intervencija) - sjedeće radno mjesto i nikakva reakcijska aktivnost (8 bodova),
Šećerna bolest (roditelji, bake i djedovi, braća i sestre) / ______ bodova
- rizični stupanj A (jako ispod prosjeka) - nema šećerne bolesti u obitelji (0 bodova),
- rizični stupanj B (ispod prosjeka) - 1 rođak sa šećernom bolešću (1 bod),
- rizični stupanj C (granični) - 2 rođaka sa šećernom bolešću (2 boda),
- rizični stupanj D (iznad prosjeka) - šećerna bolest kod samog ispitanika koja je počela nakon 60 godina (4 boda),
- rizični stupanj E (opasna razina) - šećerna bolest kod samog ispitanika koja je počela između 20 i 60 godina (6 bodova),
- rizični stupanj F (hitno potrebna intervencija) - šećerna bolest kod samog ispitanika koja je počela prije 20 godina (8 bodova),
Kolesterol (ako ne znate svoje vrijednosti ispunite 5.99-6.6 mmol/L) / ______ bodova
- rizični stupanj A (jako ispod prosjeka) - manje od 4.66 (0 bodova),
- rizični stupanj B (ispod prosjeka) - 4.66 - 5.30 (1 bod),
- rizični stupanj C (granični) - 5.31 - 5.99 (2 boda),
- rizični stupanj D (iznad prosjeka) - 6.00 - 6.60 (4 boda),
- rizični stupanj E (opasna razina) - 6.61 - 7.25 (6 bodova),
- rizični stupanj F (hitno potrebna intervencija) - 200 i više (8 bodova),
Krvni tlak (gornji, ako ne znate ispunite 140 mmHg) / ______ bodova
- rizični stupanj A (jako ispod prosjeka) - manje od 120 mmHg (0 bodova),
- rizični stupanj B (ispod prosjeka) - maksimalno 130 mmHg (1 bod),
- rizični stupanj C (granični) - maksimalno 140 mmHg (2 boda),
- rizični stupanj D (iznad prosjeka) - maksimalno 160 mmHg (4 boda),
- rizični stupanj E (opasna razina) - maksimalno 180 mmHg (6 bodova),
- rizični stupanj F (hitno potrebna intervencija) - 200 mmHg više (8 bodova),
Pijenje alkoholnih pića / ______ bodova
- rizični stupanj A (jako ispod prosjeka) - uopće ne pije (0 bodova),
- rizični stupanj B (ispod prosjeka) - pije povremeno (1 bod),
- rizični stupanj C (granični) - pije manje količine svakodnevno (2 boda),
- rizični stupanj D (iznad prosjeka) - pije preko 10 L vina tjedno ili 1 L žestokog pića (4 boda),
- rizični stupanj E (opasna razina) - pije preko 20 L vina tjedno ili 2 L žestokog pića (6 bodova),
- rizični stupanj F (hitno potrebna intervencija) - /
Uzimanje oralnih kontraceptiva / ______ bodova
- rizični stupanj A (jako ispod prosjeka) - nikad nije uzimala (0 bodova),
- rizični stupanj B (ispod prosjeka) - uzimala prije više godina (1 bod),
- rizični stupanj C (granični) - uzima kraće od 6 mjeseci (2 boda),
- rizični stupanj D (iznad prosjeka) - uzima po 6 mjeseci uz pravilne prekide (4 boda),
- rizični stupanj E (opasna razina) - uzima dulje od 2 godine bez prekida (6 bodova),
- rizični stupanj F (hitno potrebna intervencija) - /.
