Moždani udar u žena - rizici, simptomi i prevencija
Žene dva puta češće umiru od moždanog udara nego od karcinoma dojke, obično stižu u bolnicu prekasno i ishod bolesti je lošiji nego u muškaraca
Moždani udar - činjenice
Njih 85 posto nastaje zbog suženja ili potpuna začepljenja jedne krvne žile koja dovodi krv u mozak (ishemijski moždani udar), a 15 posto nastaje obrnutim mehanizmom - prsnućem krvne žile (hemoragijski moždani udar).
Žene imaju veći rizik od ishemijskog moždanog udara prije 30. godine i ponovno nakon 85. godine, prema pregledu iz 2022. godine.
Dok muškarci imaju veći rizik od hemoragičnog moždanog udara, veća je vjerojatnost da će žene doživjeti subarahnoidno krvarenje, specifičnu podvrstu te vrste moždanog udara.
Trećina bolesnika (3,5 milijuna žena i 2,5 milijuna muškaraca), nažalost, umire već u akutnoj fazi bolesti, trećina se dobro oporavi, tako da mogu i dalje živjeti i raditi bez većih posljedica, no kod trećine bolesnika zaostaju posljedice koje dovode do smanjenje kvalitete života. Ti bolesnici imaju oduzetu jednu stranu tijela, mogu imati i smetnje govora i druge nemotorne simptome, kao što su promjene raspoloženja po tipu depresije ili smetnje kognitivnih funkcija s posljedičnom vaskularnom demencijom.
Rizični čimbenici moždanog udara u žena
Pokazatelji ukazuju da žene:
- dva puta češće umiru od moždanog udara nego od karcinoma dojke
- nemaju znanja o čimbenicima rizika te potrebi i mogućnostima prevencije moždanog udara
- obično stižu u bolnicu prekasno da bi se moglo primijeniti specifično liječenje trombolizom
- imaju lošiji ishod bolesti nego muškarci, često uz posljedičnu invalidnost
- imaju veću vjerojatnost da će umrijeti od moždanog udara.
Iako muškarci imaju veću vjerojatnost za nastanak moždanog udara, žene imaju veći životni rizik.
Jedan od razloga većeg rizika je taj što žene obično žive dulje od muškaraca.
S druge strane žene imaju sve rizične čimbenike kao i muškarci, ali i jedinstvene, za njih specifične čimbenike rizika, kao i moguću genetsku predispoziciju.
Procjenjuje se da je do 90 posto moždanih udara, bez obzira na vrstu, uzrokovano promjenjivim čimbenicima rizika, kao što su visoki krvni tlak, pretilost, tjelesna neaktivnost, pušenje i dijetalni režimi prehrane.
Jedan od specifičnih čimbenika su hormonske promjene u trudnoći (omjer hormona estrogena i progesterona se mijenja), uz mogućnost komplikacija zbog povišenog krvnog tlaka (eklampsija) i povećane sklonosti zgrušavanju i stvaranju krvnih ugrušaka, odnosno nastanka tromboze venskih sinusa. Taj rizik je povećan u razdoblju neposredno prije i nakon poroda.
Žene također češće obolijevaju od nekih bolesti krvnih žila koje za posljedicu imaju sužavanje lumena krvne žile, a i češće imaju aneurizmu (ograničeno proširenje krvne žile zbog slabljenja stijenke krvne žile).
Nadalje, hormonalna terapija, koja se uzima u svrhu kontracepcije ili pak regulacije menstruacijskog ciklusa, također povećava rizik. Unatoč manjoj koncentraciji hormona u današnjim preparatima, u nekim slučajevima hormonska terapija može povećati rizik nastanka krvnog ugruška, a posljedično i moždanog udara. 
Migrena, koja se javlja tri puta češće kod žena, također može prethoditi moždanom udaru. Migrena povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, s tim da je rizik puno naglašeniji kada je migrena udružena s nekim drugim rizičnim čimbenikom. Na primjer ako žena koja pati od migrene ujedno i puši, to povećava rizik moždanog udara 10 do 12 puta; ako je prisutan i povišen krvni tlak, rizik se povećava i do 12 puta. Rizik je također povećan i kada je postojanje migrene udruženo s uzimanjem oralnih kontraceptiva.
Poremećaji koji mogu prethoditi moždanom udaru
Tranzitorna ishemijska ataka, koja se još naziva upozoravajući ili tihi moždani udar, je stanje koje označava prolazne smetnje moždane cirkulacije, čiji simptomi ovise o zahvaćenoj krvnoj žili.
U ovom slučaju često se javlja prolazna slabost ili trnci u jednoj strani tijela i lica, a mogu se javiti i prolazne smetnje govora, ispadi u vidnom polju, čak do prolazne sljepoće na jednom oku, katkad i glavobolja ili vrtoglavica.
S obzirom na to da te smetnje obično same prolaze nakon određenog vremena, često se zanemaruju njihova važnost i ozbiljnost. Stoga kod prvih takvih simptoma treba odmah otići u bolnicu, gdje će se u okviru hitne službe točno utvrditi o čemu je riječ.
Jer, nakon prolaznih smetnji, može se javiti "pravi" moždani udar, što su pokazali rezultati međunarodnih istraživanja.
Treperenje srčane pretklijetke (fibrilacija atrija)
Fibirlacija atrija čest je poremećaj srčanog ritma, posebno u starijih osoba, i značajan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Češća je kod žena starijih od 75 godina.
Kod takve neregularne srčane akcije mogu se stvoriti ugrušci krvi, koji krvnom strujom odlaze prema gore, u moždanu cirkulaciju, gdje mogu začepiti manji žilni ogranak i tako uzrokovati moždani udar.
Fibrilaciju atrija jednostavno je otkriti, već samim opipavanjem pulsa, no najtočnije se otkriva snimanjem električne aktivnosti srca (EKG). Katkad je potrebno i dugotrajnije praćenje srčane akcije, monitoriranjem, pa i uz postavljanje aparatića za praćenje pod kožu.
Fibrilacija atrija je čimbenik rizika koji se može držati pod kontrolom primjenom lijekova koji sprječavaju zgrušavanje krvi i stvaranje potencijalnih ugrušaka.
Uvođenje lijekova protiv zgrušavanja, tzv. oralnih antikoagulansa, koji djeluju bilo direktno inhibirajući trombin (sastojak krvi koji uzrokuje zgrušavanje) ili inhibirajući faktor Xa (koji je također potreban u procesu zgrušavanja), smanjuje se rizik nastanka kardioembolijskoga moždanog udara.
Svakako treba naglasiti da su tzv. kriptogeni moždani udari, dakle oni kod kojih se ne može točno utvrditi uzrok nastanka, često uzrokovani upravo fibrilacijom atrija, koju svakako treba utvrditi ili isključiti.
Važno je naglasiti i pojavu moždanog udara kod mlađih osoba, kad je potrebna usmjerena obrada koja uključuje i genetska ispitivanja.
Treba istaknuti i da je neinvazivna ultrazvučna dijagnostika na principu doplerovog efekta nezaobilazna u procjeni moždane cirkulacije i rizika od moždanog udara.
Važnost 3 H (hipertenzija - hiperlipidemija - hiperglikemija)
Čimbenici rizika, koji često izazivaju promjene na krvnim žilama mozga i posljedično dovode do moždanog udara, mogu se i moraju otkriti na vrijeme, dok još nisu izazvali razorne posljedice po zdravlje mozga, ali i cijelog organizma.
Povišeni krvni tlak (hipertenzija) je tzv. tihi ubojica, jer ne uzrokuje smetnje i ne može se znati je li povišen ili ne ako ga se ne izmjeri.
Poremećaj razgradnje masnoća (hiperlipidemija) i poremećaj metabolizma šećera u krvi (hiperglikemija) također su značajni čimbenici rizika, a njihove vrijednosti mogu se jednostavno odrediti pretragom iz krvi.
Diabetes mellitus (šećerna bolest) značajan je čimbenik nastanka promjena na malim krvnim žilama mozga, što posljedično dovodi do kognitivnih smetnji.
I u slučaju 3 H ponovo se naglašava potreba preventivnih akcija, u okviru kojih se navedeni čimbenici rizika mogu jednostavno otkriti i držati pod kontrolom uzimanjem lijekova ili samo promjenom životnog stila.
Simptomi moždanog udara kod žena
Mnogi simptomi moždanog udara uobičajeni su i kod muškaraca i kod žena.
Karakteristični simptomi moždanog udara vezani su uz poremećaj neke moždane funkcije (npr. vid, govor, motorika, svijest) i uključuju:
- iznenadne poteškoće s vidom na jednom ili oba oka
- iznenadna utrnulost ili slabost lica i udova, najvjerojatnije na jednoj strani tijela (hemipareza)
- iznenadne poteškoće u govoru ili razumijevanju
- iznenadna i jaka glavobolja bez poznatog uzroka
- iznenadna vrtoglavica, poteškoće s hodanjem ili gubitak ravnoteže ili koordinacije.
Žene mogu prijaviti simptome koji su nespecifični i koji se često ne povezuju s moždanim udarom, kao što su:
- mučnina ili povraćanje
- konvulzije
- štucanje
- otežano disanje
- bol
- nesvjestica ili gubitak svijesti
- iznenadna pospanost ili opća slabost.
Budući da simptomi nisu specifični, što znači da mogu upućivati i na neka druga stanja, može biti teško odmah ih povezati s moždanim udarom. To može odgoditi liječenje i utjecati na oporavak.
Brzina zbrinjavanja moždanog udara utječe na ishod liječenja
U Hrvatskoj su organizirane jedinice za liječenje moždanog udara u gotovo svim neurološkim ustanovama.
Rezultati istraživanja pokazuju da zbrinjavanje u jedinicama za liječenje moždanog udara bitno pridonosi boljem ishodu liječenja. Stoga treba stalno naglašavati potrebu hitnog dolaska u bolnicu, odmah kod prvih simptoma, jer se liječenje trombolizom (otapanje ugruška primjenom specifične terapije) može provesti kod određenih oblika moždanog udara ako su ispunjeni točni kriteriji, i to samo ako je bolesnik već obrađen unutar tri, odnosno 4,5 sata nakon prvih simptoma.
U rehabilitaciji nakon moždanog udara treba se osloniti na mehanizam neuroplastičnosti mozga, koji pridonosi oporavku, uz aktiviranje sustava zrcalnih neurona, zamišljanje pokreta, slušanje glazbe...
Uz to, svakako treba voditi računa o nemotornim simptomima koji bitno otežavaju oporavak, kao što su smetnje govora (afazije), što zahtijeva logopedsko liječenje, zatim depresija nakon moždanog udara, kognitivne smetnje i vaskularna demencija.
Kako očuvati zdravlje mozga
Mediteranska prehrana
U prestižnom svjetskom časopisu New England Journal of Medicine su pred više od deset godina objavljeni rezultati velikog kliničkog ispitivanja koje su proveli kolege iz Španjolske na skupini od 7000 ispitanika praćenih tijekom pet godina, a pokazali su vrijednost mediteranske prehrane u prevenciji moždanog i srčanog udara. Objavljeno je i nekoliko drugih sličnih rezultata.
Stoga je American Heart/Stroke Association (AHA/ASA) tijekom 2014. u preporukama za primarnu i sekundarnu prevenciju moždanog udara kao jednu od preporuka naveo i mediteransku prehranu.
Hrvatska je zemlja na Mediteranu, a naša mediteranska prehrana na obali i otocima je 2013. uvrštena u Registar nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a. Budimo na to ponosni i pokušajmo i u svakodnevni život unijeti dio te svjetske baštine.
Mediteranska prehrana uključuje nezasićene masne kiseline iz ribe (plave), antioksidanse i flavonoide iz povrća i voća, maslinovo ulje i čašu crnog vina.
Nadalje, preporučuje se popiti najmanje litru i pol vode dnevno.
Tamna čokolada s više od 70 posta kakaa vrlo je korisna namirnica koja ima brojne zdravstvene prednosti, kao i zeleni čaj i biljni čajevi.
Uz to, važno je smanjiti unos soli i ne pušiti.
Redovita tjelesna aktivnost
Uz učinak na srce i krvne žile, tjelesna aktivnost dovodi i do povećanja izlučivanja neurotrofina BDNF (brain derivedneurotrophic factor), odgovorna za nekoliko mentalnih funkcija, pamćenje, zapamćivanje i raspoloženje.
Manjak BDNF-a može dovesti do depresije, a redovita tjelesna aktivnost sprječava taj manjak.
Borba protiv stresa
Nošenje sa stresom ključno je u našoj brizi o zdravlju.
Svatko mora sam pronaći najuspješniji način kako izbjeći da nas okolnosti dovedu 'do ruba živaca'. Postoje različiti načini - od glazbe, hobija, vježbanja, masaže, planinarenja, meditacije... Svatko može izabrati ono što mu se čini najboljim.
Fitness za mozak
Vježbanje moždanih funkcija jako je bitno. Naime, mozak ne voli rutinu jer ga čini neaktivnim i uspavljuje njegove funkcije. Stoga svaki dan treba prakticirati različite nove zadatke, učiti nova znanja i jednostavno izbjegavati rutinu. Tako će naš mozak ostati svjež i mlad i dugo nas uspješno služiti.
U svakom slučaju, moždani udar je izazov, koji svatko prihvaća i nosi se s njim na svoj način. Zato, osvijestimo potrebu promjene životnog stila u svrhu prevencije, jer kako god, lakše je spriječiti nego liječiti.
Izvor fotografije: Shutterstock
