Znate li kada i koliko često mjeriti glukozu u krvi?

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti mr. sc.   Manja Prašek dr. med., spec. internist - dijabetolog

Ovisno o vrijednosti glukoze u krvi te planiranim aktivnostima i prehrani, potrebno je prilagoditi i količinu lijeka

Samokontrola i pravodobna regulacija

Razina glukoze u krvi (GUK) stalno se mijenja, ovisno o prehrani, tjelesnoj aktivnosti, vrsti terapije, akutnim bolestima i sl. Iz tog razloga, doza inzulina i lijeka te količina hrane dogovorena s vašim liječnikom i medicinskom sestrom, samo je okvirna. Ona se može i mora mijenjati ako razina glukoze u krvi u kućnim uvjetima nije u očekivanim i optimalnim granicama (od 4 do 8 mmol/L i negativna glukoza u mokraći).

Redovnom samokontrolom razine glukoze (ketona) u krvi te promjenom terapije u slučaju loše regulacije, moguće je postići i održati dobru regulaciju šećerne bolesti. Samo na taj način sprječava se razvoj i napredovanje kroničnih komplikacija bolesti, a time poboljšava kvaliteta života svakog oboljelog.

Uzimanje inzulina ili lijeka za šećernu bolest bez prethodne provjere kolika je razina glukoze u krvi jednako je vožnji automobila zavezanih očiju. Ne znamo gdje smo niti u kojem smjeru krenuti! Iz tog razloga preporučamo mjerenje razine glukoze u krvi prije davanja inzulina, odnosno uzimanja tableta. Ovisno o vrijednosti GUK te planiranim aktivnostima i prehrani, potrebno je prilagoditi i količinu lijeka. Da saznate jeste li dobro postupili, provjerite razinu glukoze u krvi 2 sata poslije jela. Ako se loše osjećate, što može biti uzrokovano hipoglikemijom ili hiperglikemijom, provjerite razinu glukoze u krvi bez obzira kada ste uzeli inzulin ili obrok.

Preporuka:

  • obavezno mjeriti razinu GUK prije terapije i prije obroka te u slučaju općeg lošeg osjećanja (hipoglikemija ili hiperglikemija);
  • povremeno mjeriti razinu GUK dva sata poslije obroka i noću.

Sve dobivene rezultate potrebno je upisivati u dnevnik samokontrole. Jedino na taj način imat ćete uvid u to gdje ste dobro postupili, a gdje pogriješili. Dnevnik samokontrole obvezno pokažite liječniku prilikom svake kontrole i zatražite njegov savjet.

Hiperglikemija

Hiperglikemija označava visoku razinu glukoze u krvi.

Razlozi nastanka:
  • zbog nepravilne prehrane i konzumiranja prevelike količine hrane, osobito ugljikohidrata;
  • zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti;
  • za vrijeme akutnih bolesti (virusne upale, povišena temperatura, akutno stresno stanje);
  • zbog uzimanja nedovoljne količine lijeka (tableta ili inzulina);
  • zbog neredovite kontrole i samokontrole te nedostatne skrbi za vlastito zdravlje.
Znakovi hiperglikemije:
  • prvi znakovi su: suha usta i žeđ, učestalo mokrenje, umor, zamućen vid, svrbež kože i sluznica, crvenilo lica;
  • ako razina glukoze u krvi i dalje raste: miris acetona u dahu, usporen rad srca, produbljeno disanje, poremećaj svijesti sve do kome.

Hipoglikemija

Hipoglikemija označava nisku razinu glukoze u krvi.

Razlozi nastanka:
  • prevelika količina inzulina;
  • premala količina hrane;
  • pojačana tjelesna aktivnost;
  • oštećen rad bubrega;
  • uživanje veće količine alkohola.
Znakovi hipoglikemije:
  • prvi znaci su: znojenje, ubrzan rad srca, drhtavica, glad, bljedilo, strah, vrtoglavica;
  • ako razina glukoze u krvi i dalje pada javljaju se: neprikladno ponašanje, zijevanje, smetnje koncentracije i vida, glavobolja, poremećaj svijesti sve do kome.
Datum objave članka: 1. 2. 2003.