Tko se smije, dulje živi

Zdrav život / Mentalno zdravlje mr. sc.   Ivica Stanić defektolog i pedagog

Smijemo li se da bismo se dobro i zdravo osjećali ili se dobro i zdravo osjećamo jer se smijemo. Odgovor je - i jedno i drugo

Najdjelotvornija terapija

Smijeh je izraz lica praćen mimikom i glasovnim reakcijama, svojstven samo čovjeku, izazvan vedrim, radosnim ili šaljivim povodom. Ovisno o motivima i raspoloženju, iskazujemo ga različitim intenzitetom, od jedva čujnog i tihog do gromoglasnoga. Katkad se smijuckamo, smijuljimo i smješkamo samo malo otvorenih usta, a nekad je on gromoglasan, prava eksplozija smijeha do kraja otvorenih usta. Smijeh može biti opušten, neusiljen, nonšalantan, ali i prenaglašen, simuliran ili posebno stiliziran, obojen negativnim emocijama, zlonamjeran, podrugljiv... Jedni se smiju od srca, drugi smijeh glume, treći se podsmjehuju, ismijavaju...

Vedrina duha najdjelotvornija je terapija i najbolji lijek za dušu i tijelo, a ujedno neiscrpan izvor zdravlja. Tissot mudro razmišlja i kaže: "Tajna očuvanja zdravlje i produljenja života do duboke starosti nalazi se u mudro izabranim pravilima života i zdravlja, a ne u ljekarnama". Time je sve rečeno. Šalimo se, veselimo, pjevajmo i smijmo svaki dan, pa ćemo manje obilaziti liječnike i ljekarne, manje zapadati u krize i sukobe. "Tko pjeva, zlo ne misli", kaže narod, a "tko se smije, dulje živi", tvrde znanstvenici. Pjesma, smijeh, šala i humor izraz su zdravlja, vedrine, radosti i zadovoljstva. Njima iskazujemo dobro raspoloženje, sreću i druge pozitivne emocije. Thomas Hobbes tvrdi da smijeh nije ništa drugo doli neočekivano zadovoljstvo.

Koristite svaku priliku za smijeh. To je najjeftiniji lijek.
George Gordon Byron

Ipak se ne smijemo dovoljno

Pa zašto smijeh, unatoč svemu tome, ipak nedovoljno koristimo? Je li riječ o neznanju, nemaru ili nečem trećem? Kažemo li tužnom prijatelju da se malo nasmije, jer će ga smijeh osloboditi brige, na lice mu vratiti vedrinu i dobro ga oraspoložiti, ljutito će odgovoriti: "Kome je do smijeha u ovo turobno vrijeme". Peter Ustinov, pak, tvrdi da je bolne situacije moguće preokrenuti kroz smijeh te savjetuje: "Ako možeš, u svemu pronaći razloge za osmijeh, jer tako možeš preživjeti i neimaštinu".

Smijeh je produkt i stanje duha, umjetnost življenja, lijek protiv svih bolesti. Norman Cousins ističe kako je smijeh jogging duha te da je od svih darova koje je priroda dala ljudima, iskren smijeh zacijelo pri vrhu. Za Japance vrijeme provedeno smijući se je vrijeme provedeno s bogovima, a Kinezima je dan bez smijeha izgubljen dan.

No, smijeh sam po sebi ne rješava probleme, ali mijenja nas i naš odnos prema njima, usađuje nam optimizam i vjeru u uspjeh. Ne kaže narod uzalud: "Veselo srce kudjelju prede"

Što nas potiče na smijeh

Smijeh je urođena nagonska reakcija. Pretpostavlja se da se pojavio među prvim skupinama praljudi prije mnogo stotina tisućljeća, kao oblik ponašanja koji je ublažavao i otklanjao živčanu napetost i agresiju te poticao zdravije ponašanje. Danas su nam poznati njegovi brojni djelotvorni učinci na zdravlje i međuljudske odnose, zbog čega mu posvećujemo posebnu pozornost i stvaramo situacije koje će nas nasmijati. Gledanje komedija i humorističnih filmova, komičnih scena i kazališnih predstava, čitanje humoreski, viceva i šaljivih sadržaja te njihovo prepričavanje drugima ili slušanje djeluje na centar za ugodu u mozgu i izaziva smijeh. Uz to, smijeh je zarazan i čim se netko slatko nasmije, to kod prisutnih pobudi želju za smijehom, pa se smiju svi u društvu iako ni sami ne znaju čemu. No, to im nije ni važno. Važno je da se osjećaju sretno sudjelujući u radosti drugih.

Otkriven je način na koji se mozak može zaraziti divnim, očaravajućim i fascinantnim poticajima na smijeh. Utvrđeno je da mozak jače reagira na zvuk smijeha, a slabije na vrisak. Smijeh prirodno nastaje kao refleks pri stvaranju endorfina (hormon ugode), katkad i oksitocina (hormon maženja). Zato se tijekom smijanja osjećamo vrlo ugodno, radosno, sretno i veselo, kao i u svim drugim prilikama u kojima se luči endorfin.

Smijeh ovisi o sadržaju koji preferiraju pojedini ljudi, o načinu prepričavanja i doživljavanja šala i njihovih poruka. Primjerice, vic koji ljudi rado prepričavaju slušatelje može katkad ostaviti ravnodušnima. Međutim, ako se znalački i na duhovit način prepriča, izaziva eksploziju smijeha. Muškarce zanimaju "grubi" vicevi, a žene žele čuti aktualne viceve s iznenađujućim zaokretom i neočekivanim završetkom.

Jedni povod za smijeh vide svuda oko sebe i stalno su nasmijani, drugi se smiju samo kad vic čuju od drugih, a neki preferiraju sarkazam, uživaju i smiju se ljudskoj patnji i nesreći.

Tipovi smijeha

Lowen je proučavao funkcije smijeha i na temelju spoznaja svrstao ih u četiri razreda:

  • razred A (ha, ha, ha tip smijeha) - oslobađajući smijeh, koji nastoji obuhvatiti i druge osobe u društvu. Karakterističan je za otvorene i sretne ljude, koji su često jače tjelesne građe;

  • razred B (he, he, he tip smijeha) - zloban smijeh, tipičan za zatvorene osobe i one koje kriju osjećaje. Za ljude koji se obično ne smiju očima imamo dojam kao da nose masku;

  • razred C (hi, hi, hi tip smijeha) - smijeh koji odaje lukavost, smijeh zatvorenih usta;

  • razred D (ho, ho, ho tip smijeha) - smijeh iznenađenja, ali kontroliranoga. Lažni smijeh osoba koje gaje nepovjerenje prema sugovorniku.


Smijeh puno govori o osobi koja šalu priča i koja se smije. Smijeh otvorenih usta znak je ekstrovertiranosti, a kroz zube introvertiranosti. Glasan smijeh izražava veselje i vedrinu te je vrlo zarazan za osobe koje ga slušaju. Grohotan privlači pozornost okoline. Podsmjehivanje je znak bezosjećajnosti i uživanja u tuđoj nesreći. Zlobne osobe skrivaju osjećaje, pa se stječe dojam da nose masku. Osobe koje su nepovjerljive prema sugovorniku, kontroliraju neiskren i lažan smijeh. Pesimistične osobe su zloslutne, bezobzirne, sumnjičave i ne vide razlog za smijanje jer na sve gledaju u mračnim tonovima te prognoziraju loš završetak. Za pesimiste smijeh nije znak ugode i radosti nego lijek ili protuotrov.

Smijeh može biti opušten, neusiljen, nonšalantan, ali i prenaglašen, simuliran ili posebno stiliziran, obojen negativnim emocijama, zlonamjeran, podrugljiv... Jedni se smiju od srca, drugi smijeh glume, treći se podsmjehuju, ismijavaju...


Nemaju svi smisao za humor. Umijeće smijanja i smisao za humor karakterne su osobine. Vedar duh daje i vedru perspektivu, stvara pozitivno emocionalno ozračje, pogoduje stvaranju poznanstava i prijateljstva, zbližava ljude, otkriva smiješne situacije...

Smijeh ima vrlo znakovitu ulogu u životu ljudi. Sretan je čovjek onaj tko u svemu traži nešto što će ga nasmijati, razveseliti i pomoći mu da zaboravi teškoće, krize i nelagodu, a život učiniti veselijim i boljim. On je u stanju sačuvati spokojstvo, mir i dostojanstvo, nositi se s problemima, reagirati promišljeno i biti učinkovit. Takav čovjek na provokaciju odgovora šalom, humorom, ispriča prikladnu anegdotu ili dosjetku i nasmiješi se te nastavi raditi. Provokatori, ljuti i razoružani jer su očekivali agresivnu reakciju, a dobili osmijeh, ušute i posramljeno se povuku.

Vedar čovjek osjećajno je fleksibilan, tolerantan, vješt u socijalnom ophođenju, zrači emocionalnom toplinom te djeluje uravnoteženo i razborito. Samosvjestan je, ima razvijen smisao za šalu, zrači dobrotom, a duhovitim dosjetkama, šalom i smijehom plijeni i osvaja ljude. Zato valja razviti vlastiti smisao za humor, smijeh i šalu te usvojiti vještinu upravljanja smijehom, ne samo zbog preuzimanja odgovornosti i nadzora nad njim nego i nad vlastitim životom. Tko suvereno može utjecati na smijeh, može utjecati i na druge mogućnosti u životu koje donose radost, zadovoljstvo i uspjeh.

Smijeh od srca najbolji je saveznik u borbi protiv svakodnevnih nedaća i problema, za stvaranje unutarnjeg mira i kvalitetnog života. Tko želi zauzeti aktivan, zdrav i djelotvoran stav u životu, mora zračiti radošću i optimizmom, naučiti smijati se, imati smisao za humor, šalu, znati prevladati loše situacije, tugu pretočiti u radost, mržnju u ljubav i u svemu vidjeti smiješnu stranu, a crne misli rastjerati smijehom i šalom.

Smijte se u društvu. Nije gušt smijati se sam. Potpun uspjeh znači nasmijavati susjede i ljude s kojima se družite, radite i komunicirate. Vaš uspjeh čini broj ljudi koje ste zarazili smijehom, ali i onih koje oni zaraze. Neizmjerna je sreća nasmijati tužnog čovjeka, suze uplakanog zamijeniti smijehom te prizvati osmijeh na usnama bolesnika... Međutim, šala, vic i smijeh ne smiju vrijeđati, niti zadirati u ljudsku intimu, a uvijek moraju čuvati dostojanstvo kako slušatelja tako i onog tko ih priča.

Poruke i preporuke

Utemeljitelj psihoanalize Sigmund Freud prepoznao je ulogu smijeha i humora, posebno viceva, i njihovu vezu s besvjesnim i znanstveno dokazao da smijeh oslobađa od agresije, stvara osjećaj ugode, dobre volje, vedrine, optimizma i dobrog raspoloženja. Freud navodi da smijeh, poput libida i erotskih aktivnosti, oslobađa skrivenu energiju stavljajući je na raspolaganje ili pretvarajući nesvjesno u svjesno.

Dr. Satz, poznati stručnjak iz područja terapije smijehom, u želji da ljudi smijeh maksimalno koriste kao iznimno djelotvorno terapeutsko sredstvo, daje sljedeće preporuke:

  • posvetite jedan dio dana smijanju ili nasmijavanju drugih;
  • sjetite se da svi imamo sposobnost smijanja;
  • smijmo se s drugima, a ne drugima;
  • ne zaboravite da nas smijeh čini ugodnima i blagima;
  • kad god to možete, vježbajte otvaranje i zatvaranje usta kao da se smijete;
  • ne držite se tuge i melankolije, nego pribjegnite smijehu kako biste se s njima suočili.


Postavlja se pitanje, smijemo li se da bismo se dobro i zdravo osjećali ili se dobro i zdravo osjećamo jer se smijemo. Odgovor je - i jedno i drugo. Zato se preporučuje da se što više smijete, a kad se prestanete smijati, na licu zadržite osmijeh jer je on izraz ljepote, ne samo vašeg lica, nego i vaše duše. Edward W. Reiller tvrdi da osmijeh gradi sreću u domu, stvara dobro raspoloženje na poslu i znak je prijateljstva. Donosi odmor slabom, radost obeshrabrenom, sunčeve zrake tužnom i najbolji je lijek u tuzi. Smijeh blagotvorno djeluje na ljude, njihovo psihofizičko i tjelesno zdravlje, međuljudske odnose, u naše domove unosi radost i veselje te pozitivno utječe na obiteljske odnose i kvalitetu života. Usto, besplatan je i uvijek na raspolaganju. Zato, neka se pojavi na vašemu licu čim ustanete i neka vas prati tijekom cijelog dana. Vedro raspoloženje i dobronamjeran, fascinirajući osmijeh ujedno su i dar kolegama na poslu, čime im možete uljepšati dan. Prava je šteta ne uživati te bogomdane blagodati.

I za kraj, poruka Edwarda Reilera: "Nitko nije tako bogat ili slavan da bi se mogao odreći smijeha, niti toliko siromašan da ga ne bi mogao dati."

Datum objave članka: 1. 3. 2016.
izdvojeni proizvodi