Denga groznica - uzrok, simptomi, liječenje i prevencija

Denga groznica (dengue fever) je virusna bolest koju uzrokuje Denga virus kojeg prenose zaraženi komarci.

Pogađa sve dobne skupine, s tim da djeca i starije osobe imaju veći rizik od razvoja teškog oblika bolesti.

​Većina oboljelih ima blage ili nikakve simptome i oporavi se za jedan do dva tjedna. Rijetko, denga groznica može biti teška i dovesti do smrti.

Simptomi mogu varirati i kreću se u rasponu od umjerene vrućice do onesposobljavajuće visoke temperature, s jakom glavoboljom, boli iza očiju, bolovima u mišićima i zglobovima te osipom.

Teški oblik bolesti karakteriziraju kratkoća daha, jako krvarenje, šok i/ili komplikacije u organima.

Simptomi su obično blagi kod prve infekcije, ali u slučaju ponovljene infekcije s drugim serotipom virusa raste rizik od teških komplikacija.

S obzirom da ne postoji specifičan tretman za liječenje denge, rano otkrivanje i pristup odgovarajućoj medicinskoj skrbi uvelike smanjuju stopu smrtnosti od teškog oblika bolesti.

Nakon preboljele bolesti ostaje doživotna imunost, ali samo za serotip koji je uzrokovao bolest. Nakon ponovne infekcije, ali drugim serotipom virusa, veći je rizik za razvoj teškog oblika denga groznice.
 

Kako je denga groznica najčešća virusna bolest kod ljudi koju prenose komarci, postala je globalni problem.

Istraživanja procjenjuju da se gotovo 100 do 400 milijuna ljudi zarazi dengom svake godine, ali većina (oko 80 posto) nema simptome.

Denga se nalazi u tropskim i suptropskim klimama diljem svijeta, uglavnom u urbanim i poluurbanim područjima, a najčešće u Srednjoj i Južnoj Americi, Africi, dijelovima Azije, na pacifičkim otocima i istočnom Mediteranu.

U Hrvatskoj je azijski tigrasti komarac prvi put zabilježen 2004. u Zagrebu, a od 2005. kontinuirano se širi duž jadranske obale. 

Prvi slučajevi bolesti u Hrvatskoj zabilježeni su 2010. na poluotoku Pelješcu.

​Nakon uboda zaraženog komarca, denga virus najprije se umnožava u koži, a zatim se putem krvi širi po cijelom tijelu.



Faza inkubacije, to jest vrijeme od prodora virusa do pojave prvih simptoma, može trajati tri do 15 dana, obično pet do osam dana. 

Infekcija denga virusom može se očitovati u tri klinička oblika: denga groznica, hemoragijska denga groznica i denga šok sindrom.

Na težinu kliničke slike utječu i genetski čimbenici, te dob inficirane osobe.

U većini slučajeva, oboljeli od denge imaju blage ili nikakve simptome, koji uobičajeno traju dva do sedam dana.

Uobičajeni simptomi denga groznice:

• visoka temperatura (40 °C)
• jaka glavobolja
• intenzivna bol iza očiju
• edem vjeđa i fotofobija (preosjetljivost na svjetlo)
• bolovi u kostima, bolovi u mišićima (osobito oko očiju) i bolovi u zglobovima
• mučnina
• povraćanje
• povećani limfni čvorovi
• obično usporen rad srca, krvni tlak snižen
• lagani osip po licu koji brzo nestane.

Temperatura može biti povišena dva do četiri dana, a onda slijedi nagli pad temperature i obilno znojenje. 

Nakon jedan do dva dana normalne temperature, slijedi druga faza s ponovnim skokom temperature i pojavom osipa, koji se, za razliku od početnog osipa, najprije javlja na nadlanicama i stopalima, a zatim širi na ruke, noge i cijelo tijelo, osim na lice.

Akutna faza bolesti traje jedan do dva tjedna, nakon čega oboljeli još neko vrijeme osjeća umor i opću slabost. Za potpun oporavak potrebno je nekoliko tjedana.

Hemoragijska denga groznica (teški oblik denga groznice)

Otprilike jedna od 20 osoba oboljelih od denga groznice razvit će teški oblik bolesti (hemoragijska denga groznica) nakon što početni simptomi počnu blijedjeti. 

Veći rizik razvoja teškog oblika denga groznice imaju osobe koje su po drugi put zaražene. Teži oblik bolesti češće zahvaća djecu mlađu od deset godina.

Stopa smrtnosti u slučaju teškog oblika denga groznice je velika i može iznositi šest do 30 posto. Pod osobitim rizikom su djeca mlađa od godine dana.

Hemoragijska denga groznica manifestira se širokim rasponom kliničkih simptoma, od blagih do teških. Ako se ne otkrije i odmah ne liječi može dovesti do hemoragijske smrti.

Upozoravajući znakovi teške denge obično se javljaju 24 do 48 sati nakon što temperatura nestane.

Nepovoljni znaci su jaka i stalna bol u trbuhu, stalno povraćanje, nagli pad temperature s obilnim znojenjem i jaka iscrpljenost.

Bolest napreduje kroz tri faze: febrilnu fazu, kritičnu fazu i fazu oporavka.

Febrilna faza

Febrilna faza obično se javlja unutar prva tri dana bolesti sa sljedećim simptomima:

• iznenadna visoka temperatura (39-40 °C)
• umor, glavobolja, bol iza očiju, bol u zglobovima, bol u mišićima, moguća infekcija gornjih dišnih putova i kašalj
• gubitak apetita
• bol u trbuhu, mučnina, uporno povraćanje
• crvenilo kože i moguće petehije.

Hemoragijska faza (kritična faza)

Obično se javlja 3. do 7. dan bolesti i traje ne dulje od 48 do 72 sata.

Vrućica može pasti ili potrajati, no mogu se pojaviti različiti znakovi krvarenja (zbog smanjenog broja trombocita), od blagih do teških:

• petehije - male crvene mrlje ispod kože, obično na prednjoj strani potkoljenica, unutarnjoj strani ruku, trbuhu, bedrima i prsnom košu; često su praćene svrbežom i najblaži su znak krvarenja
• krvarenje iz nosa (epistaksa)
• krvarenje desni
• nemenstruacijsko krvarenje (menoragija)
• pojava krvi u mokraći (hematurija)
• znakovi krvarenja u probavnom sustavu - krv u stolici (melena), povraćanje krvi (hematemeza) ili pojava krvnih ugrušaka
• hemoragični moždani udar i intraabdominalno krvarenje - oblici su teškog krvarenja koje može biti opasno po život.

U slučaju krvarenja izražen je osjećaj slabosti, koža je blijeda i hladna.

Može biti prisutna i upala pluća ili srčanog mišića.

Javlja se i jaka žeđ. Ako rehidracija nije odgovarajuća, može doći do pada krvnog tlaka, a u težim slučajevima i šoka zbog smanjenog volumena cirkulirajuće tekućine. 

Denga šok sindrom razvija se u najtežim slučajevima, kad dolazi do velikog pada krvnog tlaka. 

Znakovi cirkulatornog šoka su:

• konvulzije
• letargija - duboka pospanost, smanjena reakcija na podražaje
• hladni ekstremiteti, blijeda i hladna koža
• nagli pad krvnog tlaka (razlika između sistoličkog i dijastoličkog tlaka jednaka je ili manja od 20 mmHg) ili je tlak nemjerljiv
• oligurija - vrlo slabo izlučivanje mokraće, manje od 500 ml u 24 sata...

Ako oboljeli pokazuje simptome poput ekstremnog nemira ili pak letargije, jakog povraćanja, neobjašnjivih bolova u trbuhu, jake glavobolje, oligurije ili znakova krvarenja, potrebno je neodgodivo bolničko liječenje.

Faza oporavka

Kada pacijent preživi kritičnu fazu, prelazi u fazu oporavka.

Dolazi do poboljšanja općeg stanja, umor je manje izražen, apetit se vraća, probavni simptomi se poboljšavaju, hemodinamsko stanje se stabilizira, izlučivanje mokraće se povećava i trombociti počinju rasti.
 

S obzirom da je riječ o virusnoj bolesti, nema specifična lijeka za liječenje denge, pa terapija uglavnom uključuje upravljanje simptomima. 

U slučaju blagog oblika bolesti, moguće je liječenje kod kuće prema uputama liječnika.

Važno je nadoknaditi izgubljenu tekućinu (zbog povraćanja i proljeva). Preporučuje se pijenje soli za oralnu rehidraciju (ORS), prokuhane vode, voćnih sokova, razrijeđene rižine vode, soka od naranče, mlijeka itd.

Za snižavanje povišene temperature može se dati paracetamol, ali ne i acetilsalicilatna kiselina i nesteroidni protuupalni lijekovi (poput ibuprofena), jer mogu pogoršati eventualno krvarenje.

Između 3. i 7. dana, potrebno je pozorno praćenje pacijenta, posebno djece, kako bi se otkrili rani simptomi šoka zbog gubitka krvi. 

Posebno, od 3. dana bolesti (od početka vrućice), ako se pojave bilo kakvi simptomi poput nemira, letargije, boli u području jetre, prekomjernog povraćanja, slabog izlučivanja mokraće ili unutarnjeg krvarenja, pacijenta treba hitno odvesti u bolnicu.

Zbog moguće pojave krvarenja, kod denga hemoragijske vrućice može biti potrebna transfuzija krvi i terapija kisikom.
 

Nekoliko je načina kako prevenirati pojavu denga groznice - kontrola komaraca, edukacija stanovništva, mjere osobne zaštite i cijepljenje.
 

Kontrola komaraca

Najučinkovitiji način sprječavanja bolesti je smanjiti brojnost komaraca kao potencijalnih bioloških vektora zaraznih bolesti.

To uključuje mjere otkrivanja i uklanjanja potencijalnih i trajnih legla komaraca, te uništavanje ličinki u leglima koje nije moguće trajno ukloniti, i to uz pomoć programa dezinsekcije koji provode institucije javnog zdravstva.


 

Edukacija stanovništva

Nadalje, važna je edukacija o suzbijanju komaraca u kućama i okolici. Potrebno je ukloniti sve predmete koji nakupljaju vodu, jer se na takvoj površini legu komarci.

Važne mjere koje treba provoditi stanovništvo s ciljem smanjenja populacije komaraca su sljedeće:

• redovito čistiti i pokrivati spremnike s vodom na otvorenom
• redovito čistiti ukrasne fontane, mijenjati vodu ili ih prazniti
• držati zatvorene kante za smeće
• izbjegavati nakupljanje vode u praznoj ambalaži
• osigurati da kućni odvodi nisu začepljeni i da se u njima ne nakuplja voda
• redovito čistiti posude s cvijećem.

Mjere osobne zaštite

Mjere osobne zaštite od uboda komaraca su nošenje primjerene odjeće i primjena repelenata na kožu koji sadrže više od 20 posto DEET-a (dietiltoluamid) tijekom boravka u području u kojem je denga endemična.

Treba voditi računa i o tome da ženke komaraca koji prenose dengu bodu danju te da su najaktivnije u vrijeme oko izlaska i zalaska sunca, za razliku od komaraca koji prenose malariju, koji bodu noću.
 

Cijepljenje

Dengvaxia je cjepivo koje se koristi za zaštitu od denge kod osoba u dobi od 6 do 45 godina koje su imale pozitivan rezultat testa koji pokazuje prethodnu infekciju virusom denge.

Cjepivo sadrži oslabljene (atenuirane) viruse žute groznice koji su modificirani tako da sadrže proteine virusa denge. Postoji nekoliko varijanti (serotipova) virusa denge, a Dengvaxia štiti od serotipova DENV-1, DENV-2, DENV-3 i DENV-4.

Cjepivo se daje u tri doze, u razmaku od šest mjeseci. Injekcija se daje pod kožu, po mogućnosti u nadlakticu.

Dengvaxia se može dobiti samo na recept i treba se koristiti u skladu sa službenim preporukama. 

Ne postoji drugo cjepivo za dengu, niti postoji specifičan tretman. 

Nuspojave Dengvaxije obično su blage ili umjerene i ne traju dulje od tri dana.

Europska agencija za lijekove stoga je odlučila da su koristi Dengvaxije veće od rizika te da se može odobriti za uporabu u EU-u u područjima gdje je denga groznica endemska.