Bolovi u zglobovima
Svako oštećenje zgloba uzrokovano bolešću ili ozljedom može ometati kretnje u zglobu i uzrokovati nelagodu i/ili jaku bol, što može i ne mora pratiti oteklina zgloba
U većini slučajeva razlog je osteoartritis, najčešći oblik artritisa i obično rezultat istrošenosti zglobova. U nekim situacijama uzrok može biti neka bolest ili stara ozljeda, dok je kod nekih osoba to jednostavno obiteljsko naslijeđe.
Što su zglobovi?
Zglobovi su konstruirani tako da omogućuju različite stupnjeve i vrste pokreta.
Neki zglobovi, poput ramena, lakta i koljena, su samopodmazujući, u njima gotovo da nema trenja te su sposobni izdržati pritisak i velika opterećenja dok pri tom izvode glatke i precizne pokrete. Ostali spojevi, poput šavova između kostiju lubanje, dopuštaju vrlo malo pokreta (samo tijekom rođenja) kako bi se zaštitili mozak i osjetilni organi.
Zglobom se naziva i spoj između zuba i čeljusne kosti, a opisuje se kao fibrozni spoj (gomfoza).
Što je bol u zglobu?
Bol u zglobu, sa ili bez oticanja, može se manifestirati u jednom ili više zglobova odjednom. Najčešće zahvaćeni zglobovi su lakat, zapešće i zglobovi prstiju, rame, donji dio kralježnice, kuk, koljeno i gležanj.
Bol u zglobovima može biti:
- akutna bol - nastaje naglo i kratko traje i često je uzrok ozljeda
- kronična bol - razvija se postupno, uzrokuju dugotrajne probleme i vjerojatno je uzrokovana nekim temeljnim stanjem (npr. osteoartritis).
Uzroci bolova u zglobovima
Širok je raspon bolesti i stanja, odnosno poremećaja unutar i izvan zgloba koja mogu dovesti do pojave bolnih zglobova. Spomenimo same neke.
Osteoartritis. Bolest je istrošenosti zglobova, odnosno zglobne hrskavice i najčešći je krivac za bolove u zglobovima. Iako može oštetiti bilo koji zglob, osteoartritis najčešće zahvaća ruke, kukove i koljena. Primarni čimbenici rizika za osteoartritis su pretilost, traumatska ozljeda ili nedostatak tjelesne aktivnosti. Saznajte više o osteoartritisu.
Giht. Ovaj bolan oblik artritisa nastaje zbog porasta mokraćne kiseline u krvi i odlaganja kristala mokraćne kiseline (urata) u zglobnu hrskavicu, vezivo, tetive, kožu... Posljedično se u zahvaćenom zglobu (poput nožnog palca, šake, zapešća ili koljena) javljaju bol, oticanje i crvenilo. Osobe s gihtom trebale bi izbjegavati alkohol, crveno meso i školjke jer mogu pogoršati giht. Ako promjena prehrane ne ublaži bol, propisuju se lijekovi za smanjenje razine mokraćne kiseline u krvi. Saznajte više o gihtu.
Ozljeda ligamenata. Ligamenti su vezivne strukture koje pričvršćuju kosti jedne za druge. Ozlijeđeni ligamenti mogu uzrokovati bolove u zglobovima, osobito oko koljena i gležnjeva. Trauma, poput snažnog udarca, primarni je uzrok ozljede ligamenta.
Ozljeda meniska. Ozljeda meniskusa, hrskavice u koljenskom zglobu, koja ublažava trenje i stabilizira zglob koljena, čest je uzrok boli u koljenu. Iako se meniskus obično ozlijedi tijekom bavljenja sportom, artritis u koljenu također može uzrokovati bolne pukotine u meniskusu. Saznajte više o ozljedi meniska.
Ozljede.
- Burzitis - Upala je malih plosnatih vrećica ispunjenih sinovijalnom tekućinom (burze) koje smanjuju trenje i olakšavaju kretnje u nekim zglobovima. Nalazimo ih i između pojedinih mišića i njihovih tetiva, kao i na mjestima gdje mišići i tetive dolaze u dodir s tvrdom podlogom, najčešće s kostima. Do upale može doći ako se zglob previše upotrebljava ili je duže vrijeme pod pritiskom, kao i u slučaju ozljede. Bol je često praćena upalom, oticanjem i osjetljivošću tog predjela.
- Tendinitis - Upala je tetive, odnosno krajeva poprečnoprugastog ili skeletnog mišića koji ga pričvršćuju na kosti, a često prelaze preko zglobova. Često je posljedica ozljede. Osim upale i otekline, ozljeda može dovesti i do djelomičnog ili potpunog puknuća. U slučaju upale može se osjećati kao da je bol u zglobu, ali se zapravo radi o bolovima u mišiću.
- Istegnuća, uganuća, prijelom kosti i druge ozljede.
Autoimune bolesti, posebno lupus i reumatoidni artritis. Obično uzrokuju bolove u malim zglobovima, poput prstiju ruku, zapešća i nogu.
Smrznuto rame. Stanje je bolnog i oslabljenog ramena, uz izrazito smanjenje normalna opsega kretnji, što rezultira postupnim i vrlo često neprimjetnim ograničenjem pokreta u ramenom zglobu. Zglob postupno postaje krut ili ukočen ("smrznut"). Saznajte više o uzrocima bolnog ramena.
Infekcije. Virusne infekcije, streptokokne bakterijske infekcije (reumatska groznica), infekcija koštanog tkiva (osteomijelitis), infekcija zgloba (septički artritis), lajmska bolest, gonoreja (gonokokni artritis), infekcije probavnog ili mokraćnog sustava (reaktivni artritis).
Ostale bolesti i stanja. Psorijaza (psorijatični artritis), juvenilni idiopatski artritis (u djece), ankilozantni spondilitis, fibromialgija, reumatska polimijalgija, hipotireoza, osteonekroza (odumiranje koštanog tkiva zbog ograničenog protoka krvi), rak kostiju itd.
Simptomi bolova u zglobovima
Simptomi bolova u zglobovima mogu se razlikovati od osobe do osobe i ovise o tome koji su zglobovi zahvaćeni.
Bol i oteklina često su praćeni ukočenošću i osjećajem topline, ponekad i crvenilom kože iznad zgloba. U nekim slučajevima to može dovesti do problema s kretanjem i obavljanjem uobičajenih dnevnih aktivnosti (npr. pranje i odijevanje), a u nekim slučajevima i s obavljanjem redovnog posla. Mogu se javiti i abnormalne kretnje u zglobu poput škripanja, ograničenog pokreta itd.
Simptomi mogu biti više ili manje izraženi u različito doba dana (npr. mogu biti najviše izraženi ujutro) i dovesti do pojave umora i iscrpljenosti.
Bol u zglobovima - dijagnostika
U procesu otkrivanja uzroka bolova u zglobovima, na prvom mjestu su ciljana pitanja vezana uz povijest bolesti i simptome (koji je zglob u pitanju, kako se bol osjeća, koliko dugo traje, je li nastala iznenada ili postupno, koliko je intenzivna, prethodne ozljede, prethodne i sadašnje bolesti i stanja, pomaže li ili ne mirovanje, jesu li određeni položaji više ili manje udobni, ublažavaju li bol lijekovi, masaža ili grijanje, jutarnja ukočenost, ostali simptomi itd.).
Akutna bol u više zglobova - najčešće je posljedica upale, gihta ili početka, odnosno pogoršanja kronične bolesti zgloba.
Kronična bol u više zglobova - obično je posljedica osteoartritisa ili upalnog poremećaja poput reumatoidnog artritisa ili u dječjoj dobi juvenilnog idiopatskog artritisa.
Fizikalni pregled otkriva patološke znakove poput otekline, topline, osjetljivosti na dodir, bola pri pokretu, abnormalnih kretnji (npr. labavost zgloba, škripanje u zglobu, ograničene kretnje itd.).
Pretrage koje se mogu napraviti uključuju kompletnu ili diferencijalnu (analiza bijelih krvnih stanica) krvnu sliku, C-reaktivni protein (CRP), rendgen zglobova, ultrazvučni pregled, ciljane pretrage u slučaju sumnje na autoimune i druge bolesti, aspiraciju zglobne tekućine za daljnju analizu itd.
Kada zatražiti liječničku pomoć zbog bolova u zglobovima?
Obratite se liječniku u sljedećim slučajevima:
- bol u zglobovima sprječava vas da obavljate normalne aktivnosti ili utječe na vaš san
- bol se pogoršava ili se stalno vraća
- bolovi u zglobovima traju više od nekoliko dana.
- imate jaku, neobjašnjivu bol i oticanje zglobova, osobito ako uz to imate i druge neobjašnjive simptome
- imate bolove u zglobovima i osjećate se općenito loše i imate visoku temperaturu ili osjećate vrućinu i drhtavicu
- imate bolove u zglobovima, a područje oko zgloba je natečeno, crveno, osjetljivo ili toplo na dodir
- zglobovi su ukočeni više od 30 minuta nakon buđenja.
Neodgodivu liječničku pomoć zatražite u slučaju da:
- imate jake bolove u zglobu nakon pada ili ozljede
- zglob se čini deformiranim
- otok zgloba nastaje iznenada
- zglob je potpuno nepokretan
- osjećate trnce ili nemate osjećaj u području oko zgloba nakon ozljede.
- ne možete hodati.
Bolovi u zglobovima - liječenje
Bolovi u zglobovima mogu varirati od blago iritirajućih do iscrpljujućih. Mogu nestati nakon nekoliko tjedana terapije (akutni bolovi) ili trajati nekoliko tjedana ili mjeseci (kronični bolovi). Bolovi u zglobovima se mogu kontrolirati lijekovima, fizikalnom terapijom ili alternativnim tretmanima.
Cilj liječenja je smanjiti bol i upalu te očuvati funkciju zgloba. U ovisnosti o uzroku i jačini bolova, postoje različite metode liječenja.
LIJEKOVI
Za umjerenu do jaku bol u zglobovima s oticanjem, olakšanje mogu pružiti receptni ili bezreceptni nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), na primjer acetilsalicilatna kiselina, ibuprofen itd. Pri tom treba voditi računa o mogućim nuspojavama u smislu povećanog rizika od krvarenja u probavnom sustavu.
Ako je bol blaža i bez otekline, paracetamol može biti učinkovit. Ipak, treba ga uzimati s oprezom, osobito ako se konzumira alkohol, jer visoke doze mogu uzrokovati oštećenje jetre. U stvari, bilo koji lijek protiv bolova treba uzimati s oprezom.
U slučaju da se bol ne može ublažiti primjenom nesteroidnih protuupalnih lijekova, liječnik može propisati jači opioidni lijek. Ti lijekovi mogu uzrokovati zatvor, ali i pospanost, stoga ih treba koristiti samo pod nadzorom liječnika.
Ostali lijekovi koji mogu pomoći u ublažavanju boli uključuju mišićne relaksanse za liječenje grčeva mišića (mogu se koristiti zajedno s nesteroidnim protuupalnim lijekovima za povećanje učinka) te neke antidepresive i antiepileptičke lijekove (obje grupe lijekova ometaju signale boli).
U slučaju da je bol u zglobu infektivnog karaktera, propisuju se antibiotici u skladu s uzročnikom infekcije.
TOPIKALNA SREDSTVA
Kapsaicin, tvar koja se nalazi u čili papričicama, može ublažiti bolove u zglobovima zbog artritisa i drugih stanja. Kapsaicin blokira tvar P koja pomaže u prijenosu signala boli i potiče otpuštanje endorfina koji blokiraju bol. Nuspojave kapsaicinske kreme uključuju žarenje ili peckanje na području primjene.
Od koristi mogu biti i lokalni preparati na bazi ibuprofena.
INJEKCIJE
U slučaju da oralni ili lokalni lijekovi ne ublažavaju bolove u zglobovima, može se pokušati s injekcijama.
Steroidi. Mogu se ubrizgati direktno u zglob svakih tri do četiri mjeseca i kombinirati s anestetikom. Obično se ordiniraju u slučaju artritisa ili tendinitisa. Pri tom treba paziti da njihova primjena ne maskira ozljedu zbog čega se zglob može pretjerano koristiti i još više oštetiti. Iako je terapija učinkovita, učinak može privremen.
Plazma bogata trombocitima (PRP). Priprema se iz vlastite krvi i ubrizgava u bolni zglob. Ova vrsta terapije omogućuje prisustvo u zglobu velikog broja trombocita i proteina koji imaju protuupalno i imunosno modulirajuće djelovanje.
Proloterapija. Uključuje niz injekcija iritansa (često otopine šećera) u zglobove, ligamente i tetive, s ciljem poticanja lokalnog zacjeljivanja ozlijeđenih tkiva.
Ostale mogućnosti ubrizgavanja. Uključuju uklanjanje tekućine iz zgloba kao i injekcije hijalurona, sintetičke verzije prirodne zglobne tekućine, što se koristi za liječenje osteoartritisa.
FIZIKALNA TERAPIJA
U sklopu fizikalne terapije izvode se vježbe za jačanje mišića oko zgloba, stabilizaciju zgloba i poboljšanje raspona pokreta. Koriste se i dodatne metode poput ultrazvuka, toplinske ili hladne terapije, električne stimulacije živaca i manipulacije.
KUĆNA NJEGA
PRICE metoda. Jednostavna je tehnika kojom je moguće ublažiti bolove u kućnim uvjetima.
P (protection = zaštita) - zaštita zgloba, npr. steznikom. U nekim slučajevima se može preporučiti udlaga kako bi se pokreti u zglobu sveli na najmanju moguću mjeru i tako smanjila bol, ali s oprezom, jer predugo zadržavanje zgloba u nepomičnom položaju može rezultirati ukočenjem zgloba i gubitkom funkcije.
R (rest = odmor) - Odmaranje i izbjegavanje bilo koje aktivnosti koja uzrokuje bol da bi se ozlijeđeni mišić, tetiva, ligament ili drugo tkivo zaštitili od daljnjeg ozljeđivanja. A i tijelo treba odmor kako bi imalo energije za brzo i učinkovito zacjeljivanje.
I (ice = hlađenje) - Hlađenje zgloba oko 15 minuta, nekoliko puta dnevno. Led umanjuje osjet boli u kratkom vremenu, ublažava upalu i ograničava oteklinu.
C (compression = pritisak) - Pritisak ograničava oteklinu, koja inače usporava oporavak, a kod nekih osoba može ublažiti osjećaj boli. Moguća metoda pritiska je bandaža zavojem.
E (elevation = podizanje) - Podizanje zgloba iznad razine srca radi smanjenja otekline.
Masaža, topla kupka, često istezanje i odgovarajući odmor. Za ublažavanje grčeva mišića oko zgloba.
Održavanje zdrave tjelesne težine. Višak kilograma stvara veće opterećenje i pritisak na zglobove, stoga čak i skromno smanjenje težine može značajno utjecati na ublažavanje boli.
Vježbanje. Kada je riječ o zglobovima, kretanje je pravi melem za njihov nesmetan rad. No, treba paziti da se prakticiraju vježbe s malim opterećenjem kako se ne bi dodatno iritirao zglob. Umjesto trčanja ili igranja tenisa, odaberite aktivnosti poput vožnje bicikla i plivanja, jer spadaju među najbolje vježbe koje omogućuju kretnje u zglobovima bez opterećivanja.
ALTERNATIVNI TRETMANI
Neka istraživanja pokazuju da dodaci poput glukozamina i kondroitina mogu pomoći kod bolova u zglobovima i poboljšanju njihove funkcije, jer su obje tvari sastavni dijelovi zglobne hrskavice. Suplementi glukozamina i kondroitina su dostupni u obliku kapsula, tableta, praha ili tekućine.
OSTALE MJERE
Operativni zahvat zamjene zgloba. Kad je u pitanju osteoartritis (posebno kuka i koljena kao najčešćih lokalizacija), lijekovi i injekcije s vremenom postaju manje učinkoviti kako promjene napreduju. Nakon što se hrskavica istroši, kosti se počnu trljati jedna o drugu i može doći do gubitka koštane mase.
Ako liječnik procijeni da je vrijeme za zamjenu zgloba, nemojte odugovlačiti s odlukom. Iako se radi o invazivnom zahvatu s dugotrajnom rehabilitacijom, u roku od nekoliko mjeseci ponovno možete uživati u aktivnostima koje donose vrijednost vašem životu.
Kakvi su izgledi za osobe s bolovima u zglobovima?
Bolovi u zglobovima često su posljedica oštećenja koja nastaju normalnim trošenjem. međutim, također mogu biti znak infekcije ili potencijalno iscrpljujućeg reumatoidnog artritisa.
Trebali biste posjetiti svog liječnika ako imate bilo kakvu neobjašnjivu bol u zglobovima, osobito ako ne nestane sama od sebe nakon nekoliko dana. Rano otkrivanje i dijagnoza mogu omogućiti učinkovito liječenje temeljnog uzroka vaše nelagode.
Izvor fotografija: Shutterstock