Zašto je dojenje dobro za mamu i bebu

Dojenje je prirodan i najzdraviji način prehrane novorođenčadi i dojenčadi koji započinje nedugo nakon rođenja. Dojenjem se ujedno uspostavlja bliski kontakt između majke i djeteta što mu pruža osjećaj topline, sigurnosti i zaštićenosti.

Početna faza dojenja je proces učenja i za majku i za bebu. Postavljanje novorođenčeta kožom uz kožu na majčine grudi pomoći će da beba pomiriše kolostrum i poželi sisati, odnosno da započne prvo dojenje.

Beba se rađa s instinktom za sisanje, koji je kod nekih beba jači nego kod drugih. Kako je ovaj instinkt intenzivan odmah nakon rođenja, najbolje je bebu staviti na dojku unutar prvih sat vremena života. Budući da dojke još nisu prepune mlijeka, one ostaju mekane i gipke, što djetetu olakšava učenje sisanja. Dojenje će biti uspješnije ako su majka i dijete zajedno i ako majka doji na zahtjev, odnosno važnije je da se beba hrani često nego da se hrani dulje vrijeme.



Sisanje potiče grudi na proizvodnju više mlijeka, čime započinje proces uspostave pouzdane opskrbe mlijekom i ujedno signalizira maternici da se steže što smanjuje mogućnost pretjeranog krvarenja nakon poroda.

Kolostrum (prvo majčino mlijeko) žućkasta je i gusta tekućina visoke energetske vrijednosti koja se stvara u maloj količini, ali dovoljnoj da zadovolji djetetove potrebe i osigura sve hranjive tvari i tekućinu u prvim danima života, kao i mnoge tvari za zaštitu od infekcije.

Kolostrum je bogat proteinima, ima manje šećera i značajno manje masti, a posebno je bogat antitijelima.

U prvim danima života normalno je da beba malo izgubi na težini. Međutim, vrlo brzo bebin apetit i potreba za tekućinom će se povećati, a otprilike dva do pet dana nakon rođenja proizvodnja kolostruma ustupit će mjesto većoj količini prijelaznog mlijeka koje se zatim pretvara u zrelo mlijeko.

Istraživanja pokazuju da dojenje smanjuje rizik od određenih bolesti kod bebe i pomaže u izgradnji snažnog imunosnog sustava.

Majčino mlijeko ima jedinstven i neponovljiv sastav (više od 200 sastojaka) i potpuno je prilagođeno djetetovim potrebama za rast i razvoj. Njegova specifična formula vitamina, minerala i antioksidansa ne može se postići nikakvim tehnološkim postupcima.

Neke od komponenti majčina mlijeka koje zadovoljavaju bebine potrebe:

• ugljikohidrati (poput laktoze) - podržavaju zdravu ravnotežu bakterija u bebinom želucu
• masti - pomažu razvoju mozga i živčanog sustava
• proteini (poput laktoferina i sekretornog IgA) - štite bebu od infekcija
• vitamini - podržavaju bebin rast
• bijela krvna zrnca - pomažu u borbi protiv infekcije...

Majčino mlijeko podržava zdravlje bebe jer:

• lako je probavljivo (zbog čega dojena djeca jedu češće nego djeca koja se hrane mliječnom formulom)
• sadrži prirodne probiotike, "dobre" bakterije koje su prisutne u zdravom probavnom sustavu djece i odraslih. Ove korisne bakterije jačaju imunosni odgovor djeteta sprječavajući rast neprijateljskih organizama koji mogu uzrokovati infekcije i upale. Dojenje osigurava stalnu opskrbu probioticima, jačajući djetetov crijevni mikrobiom. Istraživanja pokazuju da to zauzvrat smanjuje rizik razvoja kroničnih zdravstvenih stanja, uključujući alergije i astmu, dijabetes i pretilost.
• sadrži tvari koje prirodno umiruju bebu
• sadrži antitijela koja štite od infekcije i jačaju imunitet
• sadrži optimalnu količinu masti, šećera, vode, proteina i vitamina potrebnih za razvoj bebe
• promiče zdravo napredovanje na težini
• sastav mu se mijenja kako beba raste kako bi se zadovoljile njezine prehrambene potrebe tijekom vremena.

Liječnici preporučuju isključivo dojenje kao jedini izvor prehrane dok beba ne navrši oko 6 mjeseci jer je to rano razdoblje ključno za opskrbu hranjivim tvarima i antitijelima potrebnim za rast i razvoj.

Kako dojenje djetetu osigurava vrijedne hranjive tvari i zaštitu imunosnog sustava, nakon što se uvede kruta hrana poželjno je nastaviti s dojenjem najmanje do 12 mjeseci pa čak i dulje ako se to želi jer se majčino mlijeko i kruta hrana međusobno nadopunjuju.

Brojna znanstvena istraživanja dokazala su da dojenje pozitivno utječe na zdravlje ne samo djeteta nego i majke.

Prednosti dojenja za bebu

• Istraživanja pokazuju da dojenje smanjuje rizik od određenih bolesti kod bebe i pomaže u izgradnji snažnog imunosnog sustava.
• Dojena djeca, osobito ona koja su tijekom prvih šest mjeseci hranjena samo majčinim mlijekom, manje obolijevaju od upala probavnog, mokraćnog i dišnog sustava i upala srednjeg uha.
• Dojena djeca imaju bolji odgovor organizma na cjepiva protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize i na cjepivo koje štiti od upale bakterijom Hemophilus influenze.
• Dojena djeca rastu baš onako kako bi trebala. Manje su sklona prekomjernoj tjelesnoj težini u odrasloj dobi i bolestima srca i krvnih žila.
• Manja je učestalost alergijskih bolesti (astme i ekcema) i sindroma iznenadne dojenačke smrti.
• Kod dojene djece razvoj čeljusti i zuba je pravilniji te je bolji psihomotorni, emocionalni i društveni razvoj.

Dojenje i zdravlje majke

• Brži je oporavak od poroda. Dojenje stimulira proizvodnju hormona oksitocina koji pomaže kontrakciji maternice nakon poroda koja se na taj način brže smanjuje i vraća na normalnu veličinu, a smanjuje i količinu vaginalnog krvarenja nakon poroda.
• Dojenje pridonosi bržem gubitku i vraćanju poželjne tjelesne težine nakon poroda. Dojenje sagorijeva kalorije, što može pomoći u mršavljenju. No, istraživači nisu sasvim sigurni zašto neke žene gube na težini dok doje, a druge ne, pri čemu treba uzeti u obzir više čimbenika, poput potrošnje kalorija, tjelesne aktivnosti i kvalitete sna.
• Dojenje smanjuje rizik od postporođajne depresije.
• Potiče uspostavljanje povjerenja. Majka koja doji uči čitati znakove svoje bebe, a beba uči vjerovati majci. To pomaže u oblikovanju ranog ponašanja bebe.
• Majke koje doje imaju veću razinu samopoštovanja te izraženiji osjećaj
  fizičke i emocionalne povezanosti s bebom.
• Manja je mogućnost nove trudnoće za vrijeme dojenja (kontraceptivni učinak). Jedna od dobrodošlih prednosti isključivog 24-satnog dojenja (bez vode, sokova, adaptiranog mlijeka, krute hrane ili drugih dodataka) je ta što značajno smanjuje mogućnost nove trudnoće tijekom prvih šest mjeseci jer odgađa povratak ovulacijskog ciklusa. Do trudnoće vjerojatno neće doći  čak i bez aktivnog korištenja kontracepcije ako beba ima manje od šest mjeseci, ako mjesečnice još nisu ponovno počele te ako majka u potpunosti doji i danju i noću.
• Smanjuje rizik od razvoja raka (dojke, jajnika, endometrija, štitnjače), osteoporoze, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog tlaka i povišenog kolesterola.
• Manja je učestalost anemije.
• Dojenje smanjuje rizik od osteoporoze (gubitka koštanog tkiva) u kasnijoj životnoj dobi.
• Dostupno je u svakom trenutku. Možete dojiti gotovo bilo gdje bez brige o pripremi bočica ili miješanju formule.

Dojenje tijekom prve godine uključuje nekoliko prekretnica koje treba imati na umu.

Prvi tjedan - pravilno obuhvaćanje bradavice. Tijekom prvog tjedna treba se usredotočiti na to da beba nauči kako pravilno sisati. Ovo je važno kako bi se izbjegle bolne bradavice, ali i tijelu osigurala poruka da proizvodi sve više mlijeka do pune količine.

2 tjedna do 2 mjeseca - ukorak s ponudom i potražnjom. Tijekom prvih mjeseci puno toga se mijenja, beba naočigled raste i napreduje, sve dulje spava tijekom noći i ulazi u predvidljiviju rutinu dojenja, a sve to rezultira povećanom potražnjom djeteta za mlijekom.

4 do 6 mjeseci - prvi zubići. U dobi oko šest mjeseci preporučuje se početi uvoditi krutu hranu. Pri tome treba znati da beba ne treba zube da bi jela krutu hranu, ali i da je moguće nastaviti dojiti bebu čak i nakon izbijanja zubića.



9 mjeseci - povećana znatiželja. Djeca se zanimaju za svijet oko sebe i lako im je odvratiti pozornost pa se čine nezainteresirana za dojenje. Na to treba gledati kao na privremenu razvojnu zapreku i pokušati dojiti na namjenskom tišem mjestu s manje ometanja.

Dojenje nakon godine dana pa i do dvije godine i dalje ima koristi za razvoj i rast djeteta jer mu i dalje pruža hranjive tvari i zaštitu imunosnog sustava. No, može biti korisno i za majku. Istraživanja pokazuju da dojenje dulje od godinu dana može pomoći u smanjenju rizika od raka dojke, raka jajnika, visokog krvnog tlaka i dijabetesa tipa 2.

Produženo dojenje ujedno može pomoći umiriti dijete i pružiti mu utjehu u trenucima uzrujanosti. Činjenica je da mala djeca često trebaju emocionalno uvjeravanje tijekom dana, ali  i da je za malo dijete jednako valjano i prihvatljivo dojenje radi utjehe kao i sisanje dude ili palca.

Trudnice obično jako paze na prehranu, jer sve što unesu može doći i do bebe. Srećom, to baš i nije slučaj s majčinim mlijekom.

Majčino mlijeko proizvodi se iz mliječnih žlijezda u dojkama, a ne izravno iz tvari koje se unose. Ove žlijezde crpe hranjive tvari iz hrane i zaliha u tijelu. Ako prehrana ne sadrži dovoljno kalorija ili hranjivih tvari, to neće utjecati na dijete koje se doji, ali može izložiti tijelo majke prehrambenom riziku.

Umjerena konzumacija kave, čaja, gaziranih pića s kofeinom i povremena čaša vina ili nekog drugog alkoholnog pića moguća je. Međutim, neke bebe osjetljivije su od drugih, stoga treba pratiti kako beba reagira.

Lijekovi koji se koriste za epiduralnu anesteziju i druge vrste regionalne anestezije tijekom poroda ne prelaze u majčino mlijeko u dovoljnoj mjeri da bi uzrokovali dugotrajnu štetu, iako mogu učiniti bebu malo pospanom u početku. U slučajevima kada se koristi opća anestezija, potrebno je liječnika unaprijed obavijestiti o planovima za dojenje.

Većina lijekova sigurna je za uzimanje tijekom dojenja, ali postoji nekoliko njih koji mogu biti štetni za bebu. Stoga za uzimanje bilo kojeg lijeka treba tražiti odobrenje liječnika, ginekologa ili pedijatra.



Nije uputna pretjerana konzumacija alkohola, kao ni uzimanje bilo koje vrste rekreacijskih droga ili lijekova koje pedijatar nije odobrio jer bi se na bebu mogla prenijeti dovoljna količina i uzrokovati ozbiljnu štetu.

Otprilike četiri do šest tjedana nakon poroda, nakon što se dojenje čvrsto uspostavi, moguće je početi koristiti kontracepcijska sredstva, s tim da prije toga svakako treba razgovarati s pedijatrom i ginekologom.

Hormonska kontracepcija može smanjiti količinu mlijeka, posebno tijekom prvih tjedana dojenja. To je osobito izraženo u kombinaciji sa stresorima poput rjeđeg dojenja ili povratka na posao. Kontracepcijske pilule s visokom dozom estrogena imaju veću vjerojatnost da će smanjiti količinu mlijeka.

Intrauterini uložak (spirala), kondom, dijafragma ili spermicid mogu se smatrati alternativnim izborom, čak i ako su nešto manje učinkoviti, jer je malo vjerojatno da će ovi oblici kontrole rađanja utjecati na opskrbu mlijekom.

Za uspješno dojenje majkama su potrebne informacije o dojenju, usvajanje određenih vještina, stručna pomoć i potpora zdravstvenih djelatnika i osposobljenih laika, kao i potpora obitelji i prijatelja.

U društvu koje je prijateljski naklonjeno uspostavljanju kulture dojenja, majke dobivaju pomoć, savjete i potporu tijekom boravka u rodilištu čije je osoblje educirano za pružanje takve pomoći, kao što je to u rodilištima koja provode 10 koraka do uspješnog dojenja i nose naziv 'Rodilište - prijatelj djece'.


  
Nakon povratka iz rodilišta majku će savjetovati liječnici, medicinske sestre i patronažne sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i posebno osposobljeni laici. To su žene s vlastitim iskustvom dojenja, dodatno obrazovane za savjetovanje i pomoć majkama, a djeluju u grupama za potporu dojenja i udrugama koje promiču dojenje, zdravlje majki i djece i odgovorno roditeljstvo, npr. u udruzi RODA, gdje mame mogu dobiti savjete putem telefona od SOS mama - RODA savjetnica za dojenje.

U grupama za potporu dojenja majke koje pohađaju sastanke doznaju informacije o prirodnoj prehrani, razmjenjuju iskustva i dobivaju praktičnu pomoć, savjete i emocionalnu potporu.

Grupu osniva patronažna sestra koja je ujedno i suvoditeljica grupe, zajedno s majkom voditeljicom grupe - dobrovoljkom, koja savjetovanje temelji na vlastitom iskustvu dojenja.

Grupu čini pet do deset majki, od kojih je većina bez prethodnog iskustva u dojenju, ali se uključuju i majke s iskustvom kojima su potrebni pomoć i potpora pri dojenju sadašnjeg djeteta.

Sastanci grupe održavaju se jednom mjesečno u kući članice, društvenoj prostoriji ili prostoriji Doma zdravlja. Ovisno o potrebi, između sastanaka grupe članice komuniciraju s majkom voditeljicom putem telefona ili tijekom kućnog posjeta. Takve grupe djeluju u Hrvatskoj od 1998. u mnogim gradovima.