Kolostrum - prirodna snaga imuniteta

Hrana i zdravlje / Prehrambene preporuke doc. dr. sc.   Tadej Malovrh dr. med. vet.

Iako je prirodna namjena kolostruma prehrana novorođenčadi, može pomoći održati ravnotežu imunosnog sustava - aktivira ga ako je oslabljen i smiruje ako je preaktivan

Zdravlje većinom ovisi o pravilnom funkcioniranju našega imunosnog sustava, pomoću kojeg kormilarimo između brojnih patoloških čimbenika kojima smo zbog današnjeg tempa života stalno izloženi, kao i izbjegavanju situacija štetnih po zdravlje.

U očuvanju zdravlja važnu ulogu ima i pravilna i uravnotežena prehrana. Ako se iz bilo kojeg razloga ne hranimo pravilno, možemo si pomoći uzimanjem različitih dodataka prehrani, u izboru kojih prednost treba dati onima koje, pripremljene u cijelosti, daje priroda. Takav je, na primjer, kolostrum, čija je prirodna namjena prehrana novorođenčadi, a može pomoći i imunosnom sustavu čovjeka.

Kolostrum je prva hrana koju novorođenče dobiva od majke, a sadrži sve hranjive tvari potrebne za život izvan majčina tijela, to jest koje mu pomažu u obrani od infekcije u prvim danima života. Nakon rođenja u tijelu se postupno počinje razvijati tzv. stečeni ili specifični imunitet, kojeg slično kao i urođeni, čine posebne molekule - protutijela (imunoglobulini) i posebne vrste stanica (T i B limfociti). Limfociti su glavne stanice imunosnog sustava, koje putem receptora raspoznaju tijelu strane i štetne tvari i imaju sposobnost upamtiti što ih je aktiviralo, dakle osiguravaju imunološko pamćenje.

Kolostrum pomaže održati ravnotežu imunosnog sustava

Imunosni sustav ne djeluje uvijek jednakom snagom i jednako učinkovito, a ni "pritisci" uzročnika bolesti nisu uvijek jednaki. U tijelu obično vlada pozitivna ravnoteža koja nas održava zdravima. Taj naizgled jednostavan mehanizam zapravo je vrlo složen sustav koji, da bi što bolje funkcionirao, mora djelovati kao cjelina.

Na imunosni sustav štetno djeluju brojni čimbenici, od kojih neke dobro poznajemo, a o drugima ne znamo gotovo ništa. Ako štetne čimbenike poznajemo, možemo ih izbjeći ili barem preventivnim djelovanjem spriječiti, odnosno ublažiti njihovo štetno djelovanje na imunosni sustav.

Danas poznajemo priličan broj načina na koje možemo utjecati na imunosni sustav (imunomodulacija). Zasad njime puno jednostavnije i uspješnije manipuliramo kada želimo smanjiti ili posve spriječiti njegovu obrambenu funkciju, npr. kad želimo da ne djeluje presnažno na presađeni organ, budući da je to strano tijelo u tijelu primatelja.

Suprotno kočenju djelovanja imunosnog sustava je jačanje njegove snage. Pitanje koje se nameće je kako ga ojačati da bismo bili zdraviji i u stresnim situacijama se uspješnije suprotstavili uzročnicima bolesti. Nešto mogu učiniti liječnici, a nešto i mi sami, na primjer pravilno i uravnoteženo se hraniti. Već je dugo poznato da sastojci hrane vitamini C i E, selen i aminokiselina glutamin povoljno djeluju na zdravlje tako što pozitivno utječu na imunosni sustav, jačajući opću tjelesnu otpornost kojom svladavamo blaže infekcije.

Pokazalo se da je, među ostalim, kao izvor imunomodulatornih sastojaka primjeren i goveđi kolostrum, koji aktivira oslabljeni imunosni sustav i smiruje ga ako je preaktivan (kao kod alergije). Imunomodulatorni sastojci kolostruma su peptidi obogaćeni aminokiselinom prolin, protutijela različitih skupina (IgA, IgD, IgE, IgG i IgM) i nespecifične obrambene tvari, kao što su laktoperoksidaza, lizozim i laktoferin, vitamin E i neki bioaktivni čimbenici (različiti čimbenici rasta) o kojima će biti dalje riječi.

Iako su protutijela iz kolostruma na putu kroz probavni sustav izložena probavnim procesima, većina njih ipak zadržava svoju biološku aktivnost sve do srednjeg dijela tankog crijeva, a donekle se smanjuje tek u njegovu završnom dijelu. Zanimljiva je i činjenica da, unatoč prolasku protutijela kroz probavni sustav, možemo dokazati njihovu biološku aktivnost čak i u stolici. Dio protutijela koji se probavi tijelo upotrebljava kao kvalitetan proteinski sastojak.

Različite vrste protutijela imaju različitu biološku aktivnost. Protutijela skupine IgA i IgG vežu se za bakterijske toksine ili opasne bakterije i viruse u crijevima, onemogućavajući njihovo štetno djelovanje i istodobno ih označavajući (opsonizacija bakterija). Tako označene bakterije prepoznaju stanice specijalizirane za proždiranje i uništavanje bakterija (neutrofilni granulociti). Ako uzimamo kolostrum koji sadrži biološki aktivna protutijela, ona će se u crijevima vezati uz uzročnike bolesti protiv kojih su namijenjena. Danas se na toj osnovi u svijetu provode istraživanja kako bi se goveđim kolostrumom mogle liječiti ili barem ublažavati neke bolesti. Stoga se gravidne krave cijepe protiv nekih uzročnika bolesti kod ljudi, nakon čega njihov imunosni sustav proizvodi protutijela protiv tih uzročnika, koja će, nakon što se krava oteli, biti sadržana i u njezinu kolostrumu. Ako čovjek uzima taj kolostrum, možemo govoriti o pasivnoj imunizaciji. To drugim riječima znači da na taj način možemo spriječiti razvoj neke bolesti ili ublažiti simptome ako se ona razvije (npr. virusni proljevi, bolesti koje uzrokuju bakterijski toksini, bolesti crijeva oboljelih od AIDS-a; dobri rezultati postižu se i u liječenju bolesti usne šupljine). Uz to, kliničke studije su pokazale da su protutijela skupine IgE (koja se također nalaze u kolostrumu) odgovorna za regulaciju alergijskih reakcija.

Kolostrum može biti i izvor vitamina E, antioksidansa koji, među ostalim, povoljno utječe na imunosni sustav. Prije svega djeluje na novonastale T limfocite tako da oni izlučuju više signalnih molekula, zbog čega je djelovanje imunosnog sustava usklađenije i učinkovitije.

Kolostrum sadrži i bioaktivne čimbenike u koje svrstavamo kolostrinin (peptid bogat aminokiselinom prolin, PRP). Takve molekule imaju sposobnost regulacije aktivnosti imunosnog sustava. Tako je dokazano da poboljšavaju ili uklanjaju simptome alergije. Ti peptidi nisu specifični za vrstu i zato su prenosivi iz kravljeg kolostruma na čovjeka. Kolostrinin ima i hormonski učinak, jer djeluje na razvoj novih T limfocita, ali kao izvanstanična signalna molekula koja bijelim krvnim stanicama posreduje informaciju tako da potiče izlučivanje njihovih aktivnih molekula citokina. Oni zatim djeluju stimulatorno na druge stanice imunosnog sustava ili, pak, inhibitorno na rast mikroorganizama.

Laktoferin je također bjelančevina iz kolostruma, koja, slično kao kolostrinin, djeluje imunostimulativno, tj. povećava broj i aktivnost nekih stanica imunosnog sustava i izlučivanje aktivnih molekula i receptora važnih za tijek imunosne reakcije.

Kolostrum sadrži i lizozim, koji spada u prirodne antibiotike budući da razgrađuje bakterijsku stijenku i tako uništava bakterije.

O učinkovitosti sastojaka kolostruma u stručnoj literaturi možemo naći puno članaka koji vrlo podrobno i temeljito izvještavaju o pozitivnom utjecaju na imunosni sustav i posljedičnom inhibitornom učinku na razmnožavanje virusa (virus gripe, hepatitisa C, HIV-1, rota i papiloma virus) i antibakterijskom djelovanju (H. pylori).

U brizi za svoje tijelo ne smijemo zaboraviti na imunosni sustav, koji nije vidljiv niti opipljiv, nego ga postajemo svjesni tek kad obrambeni mehanizmi posustanu u borbi protiv patogena. Ako je naš imunosni sustav zdrav, nećemo biti bolesni, bolje ćemo se osjećati i imati ležerniji pogled na život. Dakle, moramo voditi brigu o održavanju njegove dobre kondicije, vodeći računa o fizičkoj aktivnosti, odmoru i prehrani, koju po potrebi možemo nadopuniti prirodnim dodacima, sa što više elemenata koji pomažu održati ravnotežu imunosnog sustava organizma.

Datum objave članka: 1. 4. 2010.