Vrtoglavica - podjela, uzroci, simptomi i liječenje

Vrtoglavica je lažni osjećaj da se osoba ili njezina okolina vrti ili kreće, čak i kada nema kretanja. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi, no česta je kod osoba starijih od 65 godina.

S obzirom na to da je riječ o lažnom osjećaju kretanja, vrtoglavica i nije dijagnoza u pravom smislu riječi, nego više subjektivan opis simptoma zbog kojeg se ljudi često javljaju liječniku.

Može se javiti jednokratno ili se ponavlja, može biti kratkotrajna ili trajati dulje.

Vrtoglavicu mogu pratiti i drugi znaci i simptomi, kao što su mučnina, povraćanje, bljedilo, opća slabost, šum u uhu ili oslabljen sluh, otežano stajanje i hodanje, trnci ili motorička slabost udova, smetnje vida, govora itd.

Mnoge osobe koriste izraz vrtoglavica, na primjer za opis straha od visine (akrofobija) ili u slučaju kinetoze ili bolesti kretanja (koja se kod nekih ljudi javlja tijekom vožnje različitim prijevoznim sredstvima), međutim to nije točno.

Vrtoglavicu treba razlikovati od tih stanja jer se stvarni izraz vrtoglavica obično odnosi na bilo koje privremene ili trajne napade vrtoglavice zbog problema u unutarnjem uhu, mozgu ili osjetnim (senzornim) živčanim putovima.

Vrtoglavice mogu biti centralnog (oštećenje različitih moždanih struktura) ili perifernog (oštećenje struktura unutarnjeg uha) podrijetla.

Neki uzroci s vremenom se sami povlače, dok se drugi mogu liječiti lijekovima poput antihistaminika i steroida

Razlika između vrtoglavice i omaglice

Vrtoglavica se razlikuje od omaglice po tome što vrtoglavica obuhvaća niz osjeta, od nestabilnosti i ošamućenosti do omaglice i nesvjestice. Vrtoglavica podrazumijeva osjećaj vrtnje, bilo da je u središtu vrtnje sama osoba ili svijet oko nje.

Omaglica podrazumijeva osjećaj nejasnoće i 'magle' pred očima, kao da ćete se onesvijestiti.



U nastavku saznajte više o kategorijama i vrstama vrtoglavice, mogućim uzrocima, karakterističnim simptomima, dijagostičkom pristupu i mogućnostima liječenja.
 

Nije dovoljo da pacijent samo kaže „vrti mi se“, nego je je nužno dobiti iscrpan opis njegova subjektivnog doživljaja. Razlog tome je taj što je vrtoglavica neodređen izraz koji bolesnici upotrebljavaju kako bi opisali nekoliko posve različitih subjektivnih stanja. Stoga ćemo u nastavku ćemo pojasniti četiri kategorije vrtoglavice.
 

Vertigo

Vertigo je iluzija kretanja osobe ili njezine okoline.

Osjećaj vrtoglavice može se opisati kao okretanje, vrtnja oko osi, ljuljanje ili naginjanje, što često prate vegetativni simptomi kao što su mučnina, povraćanje, strah, neravnoteža i nistagmus (ponavljajući nekontrolirane pokreti očiju), sa ili bez zamagljenja vida.

Postojanje vrtoglavice podrazumijeva poremećaj središnjih ili perifernih živčanih putova centra za ravnotežu (vestibularnog sustava).

Povezanost vertiga i vegetativnih simptoma pripisuje se brojnim vezama između vestibularnih i autonomnih centara.


 

Presinkopa i sinkopa

Presinkopa je vrtoglavica i osjećaj nadolazeće nesvjestice bez gubitka svijesti. Sinkopa podrazumijeva osjećaj neposrednog i prolaznog gubitka svijesti (nesvjestice).

Često je praćena osjećajem neugode, mučninom, strahom i prolaznim obostranim pomračenjem vida.

Do sinkope dolazi kad opskrba mozga krvlju padne ispod razine potrebne za dostatnu opskrbu kisikom i glukozom.

Obično je posljedica cirkulacijskog ili srčanog poremećaja i ima posve drukčije implikacije od vertiga.
 

Poremećaj ravnoteže

Osjećaj neravnoteže, nesigurnosti ili "pijanstva" bez vrtoglavice javlja se u bolesnika u kojih nije usklađen protok informacija iz sustava koji služe prostornoj orijentaciji.

Bolesnici s poremećajem sustava za održavanje ravnoteže u unutarnjem uhu (vestibularnog), osjetnog, tj. dodirnog (proprioceptivnog), onog u malom mozgu (cerebelarnog), kao i onog koji je odgovoran za nevoljne pokrete (vidni ili ekstrapiramidalni), često opisuju svoj osjećaj neravnoteže kao vrtoglavicu.
 

Neodređena vrtoglavica

Javlja se u bolesnika s emocionalnim smetnjama, a nastaje kao posljedica ubrzana disanja.

Obično je riječ o laganoj ošamućenosti, omaglici ili strahu od padanja, što se razlikuje od prethodno opisane vrtoglavice, presinkope ili neravnoteže.

Svi oblici vrtoglavice u znatnoj mjeri mogu izazvati tjeskobu kod bolesnik.

ŠTO JE RAVNOTEŽA I KAKO SE KONTROLIRA

Ravnoteža je sposobnost tijela, da se zadrži u stanju mirovanja ili kretanja.

Za pravilan osjećaj ravnoteže i položaja tijela u prostoru, važna je uredna funkcija brojnih struktura organizma, kao i njihovo pravilno međudjelovanje.

Osjećaj za ravnotežu kontroliraju signali mozgu o kretanju tijela i položaju tijela u odnosu na okolinu. Mozak integrira dobivene informacije i povratno šalje signale mišićima kako održati ravnotežu.

Važnu ulogu u tom procesu imaju:
* osjet vida - vidna kontrola pokreta, snalaženje u prostoru
* propriocepcija - osjet o položaju tijela koji periferni živci šalju u određene dijelove mozga
* vestibularni sustav - smješten je u unutarnjem uhu i uključuje tri polukružna kanala ispunjena tekućinom koji reagiraju na rotaciju glave. U blizini polukružnih kanala nalaze se dvije strukture - utrikulus i sakulus, koje detektiraju gravitaciju i kretanje naprijed-natrag.
* živci za sluh i ravnotežu
* moždane strukture, posebice mali mozak i moždano deblo

Poremećaj na bilo kojoj od navedenih razina može dovesti do poremećaja ravnoteže i vrtoglavice, tako da su mogući uzroci brojni.
 

S obzirom na različite uzroke, razlikujemo dvije glavne vrste vrtoglavice - perifernu i centralnu. Međutim, istraživači smatraju da su nedavno otkrili i novu vrstu vrtoglavice. 
 

Periferna vrtoglavica

Periferna vrtoglavica najčešća je vrsta vrtoglavice i javlja se u oko 80 posto slučajeva.

Obično je posljedica problema s unutarnjim uhom ili vestibularnim živcem u mozgu (8. moždani živac koji prenosi informacije o ravnoteži i položaju tijela iz unutarnjeg uha u mozak, putem organa kao što su polukružni kanalići, utrikulus i sakulus) koji kontroliraju ravnotežu.

Jedan od uzroka je benigna paroksizmalna pozicijska vrtoglavica, poremećaj unutarnjeg uha koji uzrokuje vrtoglavicu kada se glava pomiče na određeni način, poput naginjanja unatrag. Čest uzrok je i upala. Ostali uzroci, među ostalim, uključuju Menièreovu bolest i akustični neurinom.
 
 

Centralna vrtoglavica

Na centralnu vrtoglavicu otpada oko 20 posto slučajeva. Povezana je s problemima u središnjem živčanom sustavu, obično u dijelu moždanog debla ili malog mozga. Uzrokuje teže simptome, poput poteškoća s hodanjem.

Mogući uzroci uključuju različita stanja, kao što su moždani udar, krvnožilne malformacije, tumori mozga, multipla skleroza, trauma mozga, poremećaj cirkulacije vratnih i moždanih krvnih žila, upalne bolesti, metaboličke bolesti, različite neurodegenerativne bolesti (npr. Parkinsonova bolest) i dr.
 
 

RSV-HSN - nova vrsta vrtoglavice?

Istraživači su nedavno otkrili novu vrstu vrtoglavice. U studiji iz 2018. godine, znanstvenici su je nazvali „ponavljajuća spontana vrtoglavica s nistagmusom koji trese glavom“ (RSV-HSN).

Sudionici su sjedili u mračnoj sobi dok im je ispitivač pomicao glavu naprijed, a zatim lijevo-desno oko 15 sekundi. Zatim su istraživači snimili video pokreta očiju sudionika. Rezultati su pokazali da su oni s RSV-HSN-om imali pokrete očiju, poznate kao nistagmus, koji su trajali dulje nego kod drugih osoba s vrtoglavicom.

Znanstvenici kažu da, u usporedbi s drugim vrstama vrtoglavice, RSV-HSN uključuje teže napade mučnine kretanja. U studiji, osobe s RSV-HSN-om imale su napade koji su uključivali mučninu, povraćanje, glavobolje i netoleranciju pokreta glave. Simptome su doživljavali od nekoliko puta tjedno do jednom godišnje.

U ovom trenutku uzrok RSV-HSN-a nije poznat, ali čini se da stanje dobro reagira na lijekove.
 

Različita stanja mogu dovesti do pojave vrtoglavice. To obično uključuje problem sa središnjim živčanim sustavom (centralna vrtoglavica) ili neravnotežu u unutarnjem uhu (periferna vrtoglavica).  

Tu su još i uzroci koji dovode do prijeteće nesvjestice, sindroma neravnoteže i slabo definirane vrtoglavice.

Uzroci centralne vrtoglavice

U pozadini pojave centralne vrtoglavice moguća su sljedeća stanja:  

• poremećaji moždanog debla i maloga mozga
• tumori između moždanog debla i malog mozga (tumori pontocerebelarnog kuta)
• oštećenja viših moždanih puteva
• multipla skleroza.

Poremećaji moždanog debla i maloga mozga

Vrtoglavicu mogu uzrokovati poremećaji kao što su smanjen dotok krvi (ishemija), infarkt, krvarenje, tumori, demijelinizirajuće i degenerativne bolesti te virusne infekcije.

Ovisno o uzroku, vrtoglavica nastaje naglo ili postupno. Ovisno o mjestu oštećenja, bit će prisutan nistagmus i različiti drugi neurološki ispadi (klijenut pogleda, moždanih živaca, ekstremiteta, ispadi osjeta).

Najčešći centralni uzrok vrtoglavice je poremećaj stražnje moždane cirkulacije koji nazivamo vertebrobazilarna insuficijencija. Riječ je o poremećaju cirkulacije u vratnom dijelu leđne moždine, produženoj moždini, malom mozgu i stražnjem dijelu velikog mozga. Za pojavu navedenih tegoba važne su i degenerativne promjene vratne kralježnice.

U blažim oblicima tog poremećaja, uz vrtoglavicu, mučninu, povraćanje, smetnje hoda i održavanja ravnoteže, mogu biti obostrano izražene smetnje vida, dvoslike, smetnje gutanja i govora te blaži osjetni ili motorički ispadi.

U težim slučajevima začepljenja žila koje krvlju opskrbljuju stražnji dio središnjega živčanog sustava dolazi do naglog i teškog moždanog udara, s oduzetošću ekstremiteta jednostrano ili obostrano te poremećajem stanja svijesti sve do kome i smrtnog ishoda.

Najčešći centralni uzrok vrtoglavice je poremećaj cirkulacije u vratnom dijelu leđne moždine, produžene moždine, malom mozgu i stražnjem dijelu velikog mozga.

Tumori između moždanog debla i malog mozga (tumori pontocerebelarnog kuta)

Tumori pontocerebelarnog kuta s vremenom uzrokuju vrtoglavice koje mogu biti praćene šumom u ušima, gubitkom sluha, zanašanjem i nestabilnošću. Može biti prisutna i klijenut V, VI, VII, IX i X moždanog živca.

U kasnijem stadiju prisutni su i znaci povišenog tlaka unutar lubanje (intrakranijalni talk).

Patološki proces se prikazuje CT-om ili MR-om mozga. U mlađih osoba najčešće je riječ o neurinomu (npr. vestibularni schwannom ili akustični neurinom, benigni tumor koji se razvija na slušnom živcu i osim vrtoglavice može uzrokovati tinitus i gubitak sluha9), dok su u starijih osoba češći meningeomi ili benigni tumori, koji se u svakom slučaju moraju kiruški odstraniti.

Oštećenja viših moždanih puteva

Oštećenja velikog mozga, trovanja (alkoholom, salicilatima, barbituratima, benzodiazepinom) ili funkcionalne smetnje (kod epilepsije ili migrene), mogu dovesti do osjećaja vrtoglavice.

Sluh je tada uredan, nema poremećaja hoda nego je samo prisutno zanašanje radi motoričke klijenuti ekstremiteta.

Prisutni su i drugi znaci oštećenja mozga kao smetnje govora i razumijevanja, oštećenje osjeta, gubitak vida, epileptički napadi.

Vestibularna migrena. Odnosi se na vrtoglavicu koja se javlja kao posljedica migrene. Osim vrtoglavice i glavobolje, mogu se javiti mučnina i osjetljivost na svjetlost ili zvuk.10 Vestibularne migrene mogu se razviti spontano, ali ih mogu izazvati i stres, problemi sa spavanjem, glad, dehidracija i bolest.

Epileptička vrtoglavica. Odnosi se na vrtoglavicu uzrokovanu epileptičkim napadajem. Napadaj je rezultat abnormalnih, prekomjernih i ponavljajućih električnih pražnjenja u moždanim stanicama zvanim neuroni.

Multipla skleroza

Multipla skleroza je autoimuna bolest u kojoj imunosni sustav napada zaštitni omotač živaca u mozgu, uzrokujući njihovo preskakanje. Ako se autoimuno oštećenje dogodi u određenim dijelovima moždanog debla ili malog mozga, redovito se može javiti vrtoglavica.

Uzroci periferne vrtoglavice

Do pojave periferne vrtoglavice mogu doveti sljedeća stanja:

• upala vestibularnog živca (vestibularni neuronitis)
• kolesteatom
• otoskleroza
• upala labirinta, dijela srednjeg uha (labirintitis)
• benigna paroksizmalna pozicijska vrtoglavica (BPPV)
• posttraumatska vrtoglavica
• Menièreova bolest
• fiziološki uzroci vrtoglavice
• oštećenja unutarnjeg uha zbog toksičnog djelovanja lijekova.

Upala vestibularnog živca (vestibularni neuronitis)

Upalu vestibularnog živca karakteriziraju iznenadni i jaki napadaji vrtoglavice i zanašanja u stranu oštećenja, što je praćeno mučninom, povraćanjem i strahom. Simptomi se pogoršavaju pri promjeni položaja.

Osim nesigurnosti, najčešće nema drugih neuroloških ispada. Može se eventualno naći periferna klijenut sedmoga moždanog živca (vagusa). Uzrok može biti virusna infekcija. Javlja se u svakoj životnoj dobi.

Akutna vrtoglavica obično se spontano gubi kroz nekoliko sati, ali se može vratiti nakon nekoliko dana ili tjedana. Neki bolesnici nakon toga osjećaju oštećenje vestibularne funkcije, tj. kroničnu neravnotežu.

Terapija je simptomatska.
 

Kolesteatom

Kolesteatom je abnormalna nakupina stanica kože u srednjem uhu ili mastoidu (koštana izbočina iza uha - koštani izdanak na mastoidnom dijelu sljepoočne kosti na koji se hvataju mišići).

Progresivno raste i može uzrokovati ozbiljne komplikacije, među ostalim eroziju slušnih koščica s posljedičnim gubitkom sluha, razaranje okolnih koštanih struktura te vrtoglavicu zbog oštećenja unutarnjeg uha.

Otoskleroza

Otoskleroza je bolest koja napada slušne koščice u srednjem uhu preko kojih se prenose zvučne vibracije i jedan je od najučestalijih uzroka progresivnog gubitka sluha u odraslih. 

Najučestaliji simptom je postupni gubitak sluha, a od ostalih simptoma mogu se javiti šum u uhu (tinitus), vrtoglavice i/ili poremećaj ravnoteže. 

Upala labirinta, dijela srednjeg uha (labirintitis)

Upala labirinta (labirintitis) manifestira se naglim početkom vrtoglavice s gubitkom sluha.

Javlja se sa zaušnjacima, ospicama ili autoimunim bolestima, ali u većini slučajeva uzrok je nepoznat.

Bakterijski labirintitis javlja se uz meningitis, mastoiditis ili s bolestima srednjeg uha, kada su prisutne jaka vrtoglavica, mučnina, povraćanje i gubitak sluha te groznica, glavobolja ili bol iza uha.

Terapija je antibiotska.

Benigna paroksizmalna pozicijska vrtoglavica (BPPV)

Ovaj vid vrtoglavice nastaje prilikom okretanja glave u određenu ravninu. Pritom se javlja kratkotrajna vrtoglavica (u trajanju od nekoliko sekundi) s osjećajem rotacijskog kretanja, često praćena mučninom, ali bez šuma u uhu.
Znakovi i simptomi mogu se pojavljivati ​​i nestajati, a simptomi obično traju manje od minute.

Vrtoglavica nastaje zbog premještanja i taloženja otolita u stražnjem polukružnom kanaliću uha, gdje dodiruju senzorne dlačice tijekom kretanja pa mozak prima netočne informacije o položaju osobe.

Otoliti su kristalići u unutarnjem uhu koji služe za osjet ravnoteže, a inače se nalaze u formacijama zvanim sakulus i utrikulus.

Takvo stanje je kratkotrajno.

Vrtoglavica nestaje primjenom vježbi koje uključuju pokrete glave kroz specifične položaje, a imaju za cilj povratak otolita u utrikulus. Primjer tih vježbi su Epleyjev manevar, i, alternativno, Semontov manevar i Brandt-Daroffove vježbe. 

Posttraumatska vrtoglavica

Nastaje nakon traume glave, a u 20 posto slučajeva nakon potresa mozga, kad dolazi do oštećenja finih struktura unutarnjeg uha.

Menièreova bolest

Menièreova bolest najčešća je u trećem ili četvrtom desetljeću života.

Karakteriziraju je spontani napadaji intenzivne vrtoglavice koja traje od nekoliko minuta do nekoliko sati.

Punoća i osjećaj pritiska u uhu, šum ili promjenjiv gubitak sluha obično prethode vrtoglavici, ali mogu nastupiti i nakon vrtoglavice, uz stanje kronične neravnoteže koja se osobito ispoljava kad se bolesnik kreće.

Bolest karakterizira slabljenje simptoma i ponovi povratak tegoba.

Terapija je najčešće simptomatska, rijetko i operativna.

Fiziološki uzroci vrtoglavice

Vrtoglavica zbog fizioloških uzroka najčešće se javlja kod bolesti kretanja zbog neusklađenosti vidnog i osjetnog sustava te centra za održavanje ravnoteže u unutarnjem uhu koji služe za prostornu orijentaciju.
 

Ovaj vid vrtoglavice može biti uzrokovan i samo vizualnim podražajima bez usporednih vestibularnih i osjetnih podražaja (npr. gledanje filma s automobilskom trkom) ili se vrtoglavica može javiti na visini.

Oštećenja unutarnjeg uha zbog toksičnog djelovanja lijekova

Toksično djelovanje nekih lijekova može dovesti do oštećenja labirinta, što rezultira vrtoglavicom te gubitkom sluha i zanašanjem u stranu oštećenja.

Najčešće su posrijedi aminoglikozidi (gentamicin, streptomicin, tobramicin). Od ostalih grupa lijekova to mogu biti neki opioidni lijekovi protiv bolova, lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, protuupalni lijekovi i kemoterapeutici.

Uzroci osjećaja prijeteće nesvjestice (presinkopa)

Osjećaj prijeteće nesvjestice nastaje zbog poremećaja srčanožilne funkcije, a često se zamjenjuje s vrtoglavicom.

Presinkopa može biti refleksna zbog bolesnog karotidnog sinusa na vratu, mikcijska (za vrijeme i nakon mokrenja), tusivna (za vrijeme kašljanja), psihogena ili neurogena kao i posljedica Valsalvina manevra (audiološka pretraga).

Najčešći srčani uzrok je nepravilnost srčanog ritma (aritmija), iako je moguće da je riječ i o prirođenim srčanim pogreškama.

Ako nije posrijedi srčani uzrok, osjećaj prijeteće nesvjestice može nastati ako se radi o ortostatskoj hipotenziji, tj. smanjenju krvnog tlaka do kojeg može dovesti:

• smanjenje volumena tekućine u organizmu (npr. zbog dehidracije, krvarenja i sl.)
• uporaba lijekova koji snižavaju krvni talk
• stanje šoka
• tzv. drop atake - manjkavosti stražnje moždane cirkulacije, “krađa” krvi, suženje krvnih žila koje vode krv u mozak
• insuficijencija nadbubrežne žlijezde (Addisonova bolest) itd.  

Presinkopa može biti izazvana i sniženom koncentracijom kisika u krvi i mozgu (anoksija) ili konvulzijama, tj. epileptičkim napadom.

Uzroci sindroma neravnoteže

Sindrom disekvilibrija (neravnoteže) ili višestruki osjetni deficit mogu imati bolesnici sa smanjenjem ili gubitkom osjeta (smanjenom propriocepcijom) u donjim ekstremitetima. Kad pokušaju hodati, izraženi su jaka nestabilnost, nesigurnost ili osjećaj "pijanstva". Kako bi opisali pomanjkanje ravnoteže, često koriste izraz "vrtoglavica".

Gubitak osjeta javlja se u bolesnika s oštećenjem perifernih živaca na nogama (periferna neuropatija), pomanjkanjem vitamina B12, tabes dorzalisom (rijetka neurodegenerativn bolest koja nastaje kao kasna posljedica neliječenog sifilisa) i mijelopatijom (opći pojam koji opisuje bolest ili oštećenje leđne moždine, što dovodi do njezine disfunkcije).

Osjećaj vrtoglavice i nesigurnosti posebno je izražen u mraku kad postoji manje vizualnih podražaja koji bi nadoknadili manjak propriocepcije.

Liječenje uključuje ispravljanje neurološkog poremećaja.

Uzroci slabo definirane vrtoglavice

Slabo definirana vrtoglavica nastaje kod različitih psihogeno uzrokovanih poremećaja (npr. ubrzano disanje, tjeskobna neuroza, afektivni poremećaji koji mogu uzrokovati osjećaj omaglice, što se može zamijeniti vrtoglavicom).
 

Prema studiji iz 2020., vrtoglavica je najčešće prijavljeni vestibularni simptom tijekom prvog tromjesečja trudnoće.

Tijekom trudnoće, hormonalne promjene dovode do promjena u unutarnjem uhu jer utječu na karakteristike tekućine u tijelu te uzrokuju opuštanje i širenje krvnih žila. To može uzrokovati probleme s ravnotežom i simptome poput mučnine i vrtoglavice.

Do vrtoglavice u trudnoći može dovesti i nestabilna ili niska razina šećera u krvi, kao i nizak tlak koji smanjuje protok krvi u mozak. I anemične trudnice mogu biti sklonije vrtoglavici od drugih.
 

Tijekom trećeg tromjesečja, beba pritišće na neke od glavnih trbušnih vena kada žena leži na leđima, što također može uzrokovati vrtoglavicu.
 

Vrtoglavica nije nužno nasljedna, ali može biti simptom raznih nasljednih stanja i sindroma, kao što su na primjer:

• obiteljska epizodična ataksija - genetski poremećaj koji karakteriziraju sporadični napadi ataksije, tj. nedostatka voljne koordinacije mišićnih pokreta, što se može očitovati u hodu, govoru ili pokretima očiju
• obiteljska benigna rekurentna vrtoglavica - oblik je migrenske vrtoglavice jer je snažno povezana s napadima migrene
• obostrano smanjena vestibularna funkcija
• obiteljska Ménièreovu bolest.

Jedan od glavnih simptoma vrtoglavice je osjećaj kao da se glava ili prostor oko nje okreće, uz osjećaj gubtika ravnoteže, njihanja ili povlačenja u jednom smjeru.

Vrtoglavica je simptom, ali može dovesti i do drugih simptoma ili se pojaviti uz njih.

Pojavu vrtoglavice mogu pratiti sljedeći simptomi:

• mučnina
• povraćanje
• blijedilo
• znojenje
• nistagmus (nevoljni pokreti očiju)
• dvostruki vid
• omaglica (zamagljen vid)
• osjetljivosti na svjetlo ili zvuk
• bol u uhu
• glavobolja
• osjećaj punoće u uhu, šum u ušima (tinitus) ili gubitak sluha
• teškoće s gutanjem
• nerazgovijetan govor
• slabost u rukama i nogama, poteškoće sa stajanjem ili stabilnim hodom
• promijenjena svijest…

Moguće komplikacije

Vrtoglavica može uzrokovati pad i lakšu ili težu ozljedu.
 
 

Kada posjetiti liječnika?

Posjetite liječnika ako imate vrtoglavicu, posebno ako se pojavljuje bez vidljiva razloga ili se radi o ponavljajućim epizodama. To se posebno odnosi na osobe koje boluju od srčanih bolesti, imaju moždani udar u anamnezi ili čimbenike rizika za razvoj moždanog udara. Važno je utvrditi uzrok i čim prije započeti liječenje.

Neodgodivo potražite liječničku pomoć u slučaju iznenadne vrtoglavice praćene izraženim popratnim znakovima ili simptomima:

• povraćanje koje ne prestaje
• problemi s vidom, pokretima očiju ili dvostrukim vidom
• gubitak sluha
• nerazgovijetan govor ili otežano gutanje
• gubitak osjeta ili pokreta na jednoj strani tijela
• problemi s koordinacijom ili hodanjem
• iznenadna jaka glavobolja
• iznenadni ubrzani otkucaji srca (tahikardija)
• jaka bol u prsima
• zbunjenost
• omaglica ili nesvjestica.
   

Obrada bolesnika s vrtoglavicom zahtijeva poznavanje međudjelovanja centra za ravnotežu u unutarnjem uhu (vestibularni sustav) s okulomotornim (motorika očiju), slušnim i spinocerebelarnim sustavima (putovi koji vode iz kralježnične moždine u mali mozak).

Stoga se bolesnici s vrtoglavicom najčešće obrađuju neurološki, internistički, tj. kardiološki te kod otorinolaringologa i oftalmologa.

Najvažniju ulogu imaju anamnestički podaci dobiveni od samog bolesnika ili heteroanamnsetički podaci od obitelji, pratnje, liječnika obiteljske medicine ili hitne medicinske pomoći ako bolesnik nije u mogućnosti dati podatke (detaljne informacije o simptomima, postojećim bolestima i lijekovima koji se uzimaju).

Nakon toga slijedi temeljit klinički pregled (krvni tlak, provjera sluha, očiju i ravnoteže, odnosno okvirna procjena kradiovaskularnog, slušnog, vidnog i žičanog sustava).



U sklopu pregleda, liječnik može provesti neke jednostavne kliničke testove, na primjer:

• Rombergov test - od bolesnika se traži da stoji s rukama uz tijelo i spojenim stopalima, a zatim da zatvori oči. Ako osoba u tom trenutku postane nestabilna, to može ukazivati ​​na problem sa središnjim živčanim sustavom.
• Fukuda-Unterbergerov test - liječnik traži od bolesnika da stupa na mjestu 30 sekundi sa zatvorenim očima. Ako se bolesnik okrene ili nagne na jednu stranu, to može ukazivati ​​na oštećenje labirinta u unutarnjem uhu, što bi moglo uzrokovati perifernu vrtoglavicu.

 
Temeljem dobivenih informacija postavlja se sumnja na određene bolesti ili stanje (diferencijalna dijagnoza) te se ordiniraju daljnje pretrage.

Uobičajene pretrage, koje je u slučaju vrtoglavice nužno učiniti, su:

• osnovne laboratorijske pretrage krvi (kompletna krvna slika, razni metabolički parametri, glukoza natašte itd.)
• elektrokardiografija, EKG (mjerenje električne aktivnosti srca)
• elektronistagmografija, ENG (mjerenje pokreta očiju i nistagmusa, tj. spontanih titrajnih pokreta oka u različitim situacijama; služi za provjeru fukcije vestibularnog živca i drugih živaca u unutarnjem uhu i mozgu,odnosno dijagnostiku vestibularnih poremećaja)
• audiometrija (ispitivanje sluha)
• ispitivanje ravnoteže
• slušni evocirani potencijali moždanog debla (procjenjuju slušne putove od uha do moždanog debla i pružaju važne podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja) 
• doppler krvnih žila (ultrazvučno ispitivanje krvnih žila koje opskrbljulju mozak, osobito stražnju moždanu cirkulaciju)
• rendgen vratne kralježnice
• slikovne pretrage mozga (CT ili MR).
   

U mnogim slučajevima, vrtoglavica nestaje bez liječenja jer se mozak može, barem djelomično, prilagoditi promjenama u unutarnjem uhu, oslanjajući se na druge tjelesne procese kako bi održao ravnotežu. 
 

Uzročno ili simtomatsko liječenje

Liječenje vrtoglavice ovisi o temeljnom uzroku, odnosno pridruženim simptomima i znakovima te postavljenoj točnoj dijagnozi, a može biti uzročno ili simptomatsko.

U slučaju jakih vrtoglavica, praćenih mučninom i povraćanjem, potrebna je simptomatska terapija koja se sastoji od nadoknade tekućine na usta ili u infuziji te primjene lijekova protiv mučnine (antiemetici) i za smirenje (npr. benzodiazepini).

Ako je riječ o perifernom uzroku, najčešće nije potrebna druga terapija, osim u slučajevima infektivnog uzroka kad se daju i antibiotici.

Kod središnjih uzroka vrtoglavice najčešće je riječ o infarktu, tj. moždanom udaru u području moždanog debla ili maloga mozga, pa se u tom slučaju u načelu provodi terapija prema postavkama liječenja moždanog udara.

Kod demijelinizacijskih bolesti primjenjuje se za njih specifična terapija,

U slučaju tumora ili ozbiljne ozljede glave terapija je operativna. 
 

Vestibularna rehabilitacija

Vestibularna rehabilitacija je vrsta fizikalne terapije koja se koristi kod dugotrajnih poremećaja. Usmjerena je na jačanje vestibularnog sustava (koji šalje signale mozgu o pokretima glave i tijela) i to pomoću raznih vježbi za glavu, oči i ravnotežu. Cilj ove terapije je poboljšati propriocepciju i ravnotežu te ublažiti simptome vrtoglavice.18

Vježbe su individualne i prilagođene svakoj osobi i njezinim simptomima.

Nakon temeljitog kliničkog pregleda primjenjuje se jedna od tri glavne metode:

• navikavanje, koje poboljšava vrtoglavicu
• stabilizacija pogleda, koja poboljšava kontrolu pokreta očiju tako da vid može biti jasan tijekom pokreta glave
• trening ravnoteže, koji poboljšava stabilnost.

 
U slučaju teške vrtoglavicu uputno je tražiti od iskusnog fizioterapeuta dodatne smjernice. 
 

Specifične vježbe

Specifične vježbe, poput Epleyjevog, Semontovog, Brandt-Daroffovog ili Fosterovog manevra, mogu pomoći u ublažavanju simptoma vrtoglavice preraspodjelom otolita (kristala kalcijevog karbonata) u unutarnjem uhu. Ove vježbe učinkovite su samo za perifernu vrtoglavicu uzrokovanu benignom paroksizmalnom pozicijskom vrtoglavicom (BPPV). Upute za izvođenje daje specijalist otorinolangolog.

Prilikom izvođenja ovih vježbi ključno je kretati se polako, pričekati da vrtoglavica prođe između pokreta i konzultirati se sa zdravstvenim djelatnikom radi personaliziranih preporuka. 
 

Promjena načina života

Nije naodmet spomenuti da u nekim slučajevima i određene promjene načina života mogu doprinijeti smanjenju rizika pojave vrtoglavice ili njezinu ublažavanju dok traje.

Ako patite od vrtoglavicu, postoje stvari koje mogu smanjiti rizik od budućih napadaja:

• pokušajte izbjegavati okidače, poput određenih položaja glave ili prebrzog ustajanja iz kreveta
• ako patite od migrene, vodite dnevnik kako biste identificirali i izbjegli potencijalne okidače, poput nedostatka sna ili prekomjerna stresa
• izbjegavajte sve što uzrokuje začepljenost nosa jer to može poremetiti ravnotežu tekućine u uhu
• ako imate Ménièreovu bolest, ograničite unos soli na manje od 2300 miligrama dnevno, kao i unos kofeina i alkohola
• ako ste pušač, prestanite pušiti jer to iritira Eustahijevu tubu koja ima ulogu u normalizaciji tlaka u srednjem uhu…

 
Kako bi se smanjiio osjećaj vrtnje i rizik od povraćanja ili pada kad je vrtoglavica prisutna, uputno je:

• odmah sjesti ili leći
• izbjegavati brze kretnje i pokušati ne mijenjati položaj glave
• odmoriti oči (ne čitati dok simptomi ne prođu, kloniti se jakog svjetla, uključujući televizor i elektroničke uređaje)… 

Dopunske i alternativne terapije

U nekim slučajevima ljudi koriste dopunske i alternativne terapije za liječenje vrtoglavice.

Pokazalo se da određene koristi imaju:

• akupunktura - neke studije sugeriraju da akupunktura može biti korisna u upravljanju vrtoglavicom povezanom s benignom paroksizmalnom pozicijskom vrtoglavicom (BPPV), vestibularnim labirintitisom i Ménièreovom bolešću 19
• terapije uma i tijela - uključuju jogu, meditaciju svjesnosti, vježbe disanja i progresivne terapije, što za cilj ima smanjenje stresa koji može izazvati ili pogoršati vrtoglavicu
• biljni lijekovi - neki biljni lijekovi mogu pomoći u poboljšanju simptoma, što uključuje kajenski papar, kurkumu, ginko bilobu i đumbir. Međutim nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili da biljni lijekovi mogu ublažiti vrtoglavicu. U svakom slučaju, treba se posavjetovati s liječnikom prije korištenja bilo kakvih alternativnih/dopunskih tretmana.
   

Ovisno o uzroku vrtoglavice, liječnik može preporučiti neke stvari kako bi se spriječile daljnje epizode, što može uključivati:

• ograničavanje unosa soli i izbjegavanje alkohola i kofeina
• fizioterapiju i vježbe za vrtoglavicu. 

U svakom slučaju uputno je savjetovati se s liječnikom o opcijama koje imaju preventuivnu ulogu.
 

Koliko dugo obično traje vrtoglavica?

Vrtoglavica može trajati nekoliko sekundi, nekoliko sati ili mjesecima, ovisno o uzroku.
 
Hoće li vrtoglavica nestati sama od sebe?

Vrtoglavica može nestati sama od sebe. Neki ljudi imaju jednu epizodu i više nikada ne dožive vrtoglavicu. Hoće li ovaj simptom nestati ovisi o tome što ga je uzrokovalo.
 
Kako prepoznati koje uho uzrokuje vrtoglavicu?

Jedan od načina da se utvrdi koje uho uzrokuje vrtoglavicu jest da se okrenete na jednu stranu u krevetu. Ako vam se vrti u glavi kada se okrenete na lijevu stranu, vjerojatno je krivo vaše lijevo uho.
 
Što izaziva napade vrtoglavice?

Vrtoglavica ima mnogo mogućih okidača. Migrenske glavobolje, infekcija, dehidracija, određeni lijekovi ili ozljeda glave mogu uzrokovati ovaj osjećaj vrtnje.