Akutna intoksikacija alkoholom - simptomi i liječenje

Akutno trovanje alkoholom (alkoholna intoksikacija, predoziranje alkoholom, trovanje etanolom) je stanje povezano s ispijanjem iznimno velike količine alkohola u kratkom vremenu, zbog čega u krvotoku ima toliko alkohola da počinje blokirati područja mozga zadužena za kontrolu vitalnih funkcija (disanje, otkucaji srca i temperatura).

Opijenost može varirati od blage do teške, ovisno o konzumiranoj količini alkohola, brzini gutanja, metabolizmu, tjelesnoj težini i drugim čimbenicima.

Neki od uobičajenih simptoma trovanja alkoholom uključuju:

• ataksija - ponovljeno posrtanje ili nemogućnost hodanja po ravnoj liniji
• mentalna konfuzija i letargija - dezorijentacija i ekstremni umor
• euforija - ushićenje, pričljivost, impulzivnost
• gubitak inhibicije - osjećaj opuštenosti, otvorenosti i povjerenja
• loša prosudba - sklonost donošenju loših odluka i rizičnom ponašanju kao što je vožnja pod utjecajem alkohola
• problemi s govorom - nejasan govor i druge govorne poteškoće
• mučnina i povraćanje - tijelo se pokušava riješiti opojnog sredstva.

Akutna alkoholna intoksikacija može biti opasna po život, odnosno dovesti do gubitka svijesti  pa čak i smrti, stoga zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Glavni uzrok trovanja alkoholom je prekomjerno pijenje, što se događa kada muškarac brzo konzumira pet ili više alkoholnih pića unutar dva sata ili žena konzumira najmanje četiri pića unutar dva sata.

Alkohol u obliku etanola (etilni alkohol)

Etilni alkohol se nalazi u alkoholnim pićima, ali i u vodici za ispiranje usta, nekim ekstraktima za kuhanje, nekim lijekovima i određenim kućanskim proizvodima. Trovanje etilnim alkoholom općenito nastaje zbog ispijanja previše alkoholnih pića u kratkom vremenskom razdoblju.

Drugi oblici alkohola

Oblici alkohola koji također mogu uzrokovati trovanje koje zahtijeva hitno liječenje su izopropilni alkohol (nalazimo ga u alkoholu, losionima i nekim proizvodima za čišćenje) i metanol ili etilen glikol (uobičajeni sastojak antifriza, boja i otapala).

Za razliku od hrane, čija probava može trajati satima, alkohol se brzo apsorbira, puno prije nego većina drugih hranjivih tvari, ali je potrebno puno više vremena da ga se tijelo riješi. Većinu alkohola prerađuju jetra.

Radi lakše orijentacije o količini, poželjno je znati što znači jedno piće:

• pivo - 360 ml s oko 5 posto alkohola
• slatki liker - 240 do 270 ml s oko 7 posto alkohola
• vino - 150 ml s oko 12 posto alkohola
• žestoka pića - 45 ml s oko 40 posto alkohola
• miješana pića - mogu sadržavati više od jedne 'porcije' alkohola.

Treba imati na umu da sadržaj alkohola u jednom piću može biti i puno viši od navedenoga, što se uvijek može provjeriti na etiketi.  Budite svjesni sadržaja alkohola u onome što pijete i temeljem toga prilagodite količinu koju pijete.

Iako trovanje alkoholom može pogoditi bilo koga, nekoliko čimbenika može povećati rizik:

Brzina i količina. Brzo ispijanje veće količine pića u kratkom vremenu povećava rizik od trovanja alkoholom.  To se obično događa ako osoba ženskog spola popije četiri, a muška osoba pet pića u otprilike dva sata.

Postotak alkohola u piću. Pića s višim postotkom alkohola brže dovode do porasta alkohola u krvi u odnosu na ona s nižim postotkom.

Osobna razina tolerancije na alkohol. Ljudi koji redovito piju lakše podnose alkohol nego ljudi koji ga piju samo povremeno. Žene imaju manju toleranciju na alkohol zbog čega kod njih može brže doći do trovanja.

Brzina razgradnje. Vrijeme potrebno za razgradnju alkohola je individualno, i ovisi o zdravlju jetara kao i o genetskim karakteristikama. Za jedno piće kreće se u rasponu od jedan do tri sata do trenutka u kojem više nema alkohola u krvi.

Visina i tjelesna masa. Osobe veće tjelesne mase sporije apsorbiraju alkohol u odnosu na one s manjom težinom.

Zdravstveno stanje. Određeni zdravstveni problemi mogu povećati rizik od trovanja alkoholom.

Kombinacija lijekova i alkohola. Konzumacija alkohola i uzimanje opioida ili sedativnih hipnotika (poput tableta za spavanje ili lijekova protiv anksioznosti) može povećati rizik od predoziranja. Konzumacija alkohola tijekom uzimanja antihistaminika koji se izdaju bez recepta također može biti opasna. Svi ti lijekovi usporavaju rad središnjeg živčanog sustava (mozak i leđna moždina), baš kao i alkohol. Dakle, ako se kombiniraju učinak je mnogo jači.



Pijenje na prazan želudac. Ako se ništa ne jede prije ili tijekom konzumacije alkohola, rizik od trovanja alkoholom je veći. Naime, tanko crijevo najbrže apsorbira alkohol pa je poželjno da što duže ostaje u želucu kako bi ga tijelo sporije apsorbiralo. Hrana u želucu sprječava alkohol da prebrzo stigne u tanko crijevo.

Dob. Tinejdžeri i mlade odrasle osobe koje piju alkohol imaju veću vjerojatnost da će doživjeti predoziranje alkoholom jer je veća vjerojatnost da će prekomjerno piti.

Spol. Osobe ženskog spola imaju veću vjerojatnost da će doživjeti trovanje alkoholom.

Tijekom probave alkohol iz crijeva ulazi u krvotok tako da njegov sadržaj u krvi počinje rasti. Jetra su organ koji razgrađuje alkohol kako bi ga uklonila iz tijela jer je to otrov, no ako je razina alkohola u krvi visoka, jetra možda neće biti u mogućnosti dovoljno brzo ga razgraditi.
Višak alkohola u krvotoku djeluje kao depresor živčanog sustava, što znači da usporava normalne funkcije tijela. Što je količina alkohola viša, to je i depresivni učinak jači.

Ako depresivni učinci počnu utjecati na vitalne funkcije tijela, poput disanja i svijesti, to se smatra trovanjem alkoholom. Kako je svaka osoba drugačija, ne postoji način na koji biste znali koliko možete popiti prije nego dođete u opasnost od trovanja alkoholom. Zato uvijek treba piti polako i umjereno.

Alkoholno trovanje može nastupiti brzo u kratkom vremenu. Kada osoba konzumira alkohol, moguće je primijetiti različite simptome, koji su povezani s različitim stadijima intoksikacije.

Uobičajeni znakovi i simptomi trovanja koji ukazuju da postoji progresija od stanja pijanosti:

• jak miris alkohola
• mentalna konfuzija, usporeni odgovori, iznimno nejasan govor
• gubitak koordinacije ili nemogućnost hodanja
• pad tjelesne temperature
• hladna, vlažna ili plavkasta koža (cijanoza), posebno oko usana i noktiju
• stupor (osoba je pri svijesti, ali ne odgovara na podražaje)
• nesvjestica
• usporeno disanje (manje od osam udisaja u minuti) ili nepravilno disanje (razmak između udisaja veći od 10 sekundi)
• usporen rad srca
• povraćanje (zbog nadražaja želuca)
• problemi s kontrolom mjehura ili crijeva (inkontinencija).

 

 
U ozbiljnijim slučajevima trovanja alkoholom moguć je razvoj vrlo ozbiljnih komplikacija:

Gušenje. Alkohol može izazvati povraćanje, a budući da ujedno deprimira refleks grčenja, to povećava rizik od gušenja povraćanjem ako se osoba onesvijesti.

Zaustavljanje disanja. Slučajno udisanje povraćenog sadržaja u pluća može dovesti do ne samo do gušenja nego i do potencijalno kobnog prekida disanja.

Ozbiljan gubitak tekućine. Povraćanje može rezultirati ozbiljnom dehidracijom koja može rezultirati opasno niskim vrijednostima krvnog tlaka i ubrzanim radom srca.

Konvulzije. Moguće je da razina šećera u krvi padne dovoljno nisko da izazove konvulzije.

Jaka hipotermija. Tjelesna temperatura može pasti toliko nisko da dovede do srčanog zastoja.

Poremećaj rada srca. Trovanje alkoholom može uzrokovati nepravilnosti srčanog ritma, sve do srčanog zastoja.

Oštećenje mozga. Obilno pijenje može uzrokovati oštećenje mozga koje se ne može poništiti.

Smrt. Bilo koji od prethodno navedenih problema može rezultirati smrću.

Stanje alkoholne intoksikacije moguće je dijagnosticirati na temelju znakova i simptoma poput usporenih reakcija, usporenog disanja, povraćanja i brojnih drugih. Stupanj intoksikacije se potvrđuje mjerenjem koncentracije alkohola u krvi.

Razina alkohola u krvi izražava se u promilima koji pokazuju koncentraciju alkohola (npr. 0,5 promila = 0,05 % alkohola = 0,05 g alkohola na svakih 100 g čiste krvi - odgovara konzumaciji cca 2 dcl vina, 0.5 L piva ili 0.03 žestice).



S porastom razine alkohola u krvi, odnosno vrijednosti promila dolazi do promjene tjelesnih i mentalnih funkcija, od uredne koordinacije pokreta i blage opuštenosti pa sve do kome i moguće smrti. 

Stadiji intoksikacije razlikuju se od osobe do osobe jer se temelje na dobi, spolu, težini i drugim čimbenicima, no, općenito, razlikujemo sedam faza alkoholnog trovanja.

1. faza - trijeznost ili niska razina opijenosti

Ako je osoba po satu popila jedno piće ili manje, smatra se da je trijezna ili blago pijana. U ovoj fazi osoba se normalno ponaša i nema vidljivih znakova intoksikacije, poput nerazgovjetnog govora ili odgođene reakcije. Sadržaj alkohola u krvi je vrlo nizak (0,01-0,05 % / 0,1-0.5 promila).

2. faza - euforija

Ako u sat vremena muškarac popije dva do tri pića, a žena jedno do dva pića, ući će u euforični stadij opijanja. Neki od simptoma uključuju povećanje brbljavosti i samopouzdanja, odgođeno vrijeme reakcije, smanjene inhibicije. Većina ljudi ovu fazu opijenosti naziva 'pripitost'. Količina alkohola u krvi može se kretati od 0,03 do 0,12 % / 0,3-1,2 promila.

3. faza - uzbuđenje

U ovoj fazi, muškarac je mogao popiti tri do pet pića u sat vremena, a žena dva do četiri pića. Osoba počinje osjećati emocionalnu nestabilnost i značajan gubitak koordinacije. Ostali simptomi uključuju gubitak rasuđivanja i pamćenja, probleme s vidom, gubitak ravnoteže i pospanost. U ovoj fazi osoba izgleda vidljivo 'pijana', a količina alkohola u krvi kreće se u rasponu od 0,09 do 0,25 % / 0,9-2,5 promila.



4. faza - zbunjenost

Ako u jednom satu muškarac popije više od pet pića, a žena više od četiri pića ući će fazu zbunjenosti. Ovaj stupanj opijenosti obilježen je emocionalnim ispadima i velikim gubitkom koordinacije. Osoba možda neće moći ustati, može teturati pri hodu i vjerojatno će biti krajnje zbunjena oko toga što se događa, odnosno vrlo vjerojatno će zaboraviti stvari koje se događaju s njom ili oko nje.  Moguće je i da joj se zacrni pred očima bez stvarnog gubitka svijesti, kao i da ne osjeti bol, zbog čega je izložena opasnosti od ozljeda. U ovoj fazi, raspon alkohola u krvi kreće se od 0,18 do 0,30 % / 1,8-3 promila.

5. faza - stupor

U ovoj fazi osoba više ne reagira na stvari koje se događaju njoj ili oko nje, ne može stajati niti hodati, može se potpuno onesvijestiti, izgubiti kontrolu nad tjelesnim funkcijama (postaje inkontinentna), nekontrolirano povraćati, doživjeti konvulzije ili imati plavičastu ili blijedu kožu (cijanoza). Refleksi disanja i grčenja vjerojatno će biti oslabljeni. Ova faza može biti vrlo opasna, pa čak i smrtonosna ako se osoba kritično ozlijedi ili uguši povraćenim sadržajem. Bilo koji od navedenih simptoma znak je da je potrebna hitna liječnička pomoć. U ovoj fazi raspon alkohola u krvi kreće se od 0,25 do 0,4 % / 2,5-4 promila.

6. faza - koma

Koma je izuzetno opasna jer su disanje i cirkulacija krvi izuzetno usporeni, motorički odgovori i refleksi grčenja nisu u funkciji, a tjelesna temperatura jako pada. U tom trenutku nužna je hitna medicinska intervencija kako bi se izbjegli ozbiljni zdravstveni problemi ili smrt. Raspon alkohola u krvi kreće se od 0,35 do 0,45 % / 3,5-4,5 promila. Nakon buđenja iz alkoholne kome uočljive su posljedice u smislu otežanog disanja i govora, slabije koncentracije, kratkoročnog gubitka pamćenja itd. Ponekad je potrebno i do mjesec dana da se tijelo vrati u normalnu funkciju.

7. faza - smrt

U rasponu alkohola u krvi od 0,45 posto i više / 4,5 i više promila, osoba će vjerojatno umrijeti od trovanja alkoholom. Može se činiti da osoba mora puno popiti da bi došla u ovu fazu, međutim, ako osoba jako puno i vrlo brzo pije, može u relativno kratkom vremenu doći do ove faze.

Ako mislite da se netko otrovao alkoholom, odmah potražite liječničku pomoć. To vrijedi čak i ako ne vidite uobičajene znakove i simptome.

Trovanje alkoholom je hitan slučaj, stoga nije potrebno imati sve navedene simptome prije traženja liječničke pomoći. Osoba s trovanjem alkoholom koja se onesvijestila ili se ne može probuditi mogla bi umrijeti.

• pozovite hitnu medicinsku pomoć
• ostanite uz osobu i pokušajte je održati budnom
• ako je osoba budna, dajte joj da pijucka vodu kako bi ostala hidrirana; u slučaju da nije pri svijesti, ne smije joj se ništa davati jer bi moglo doći do gušenja
• ne pokušavajte osobu tjerati na povraćanje ili izazvati povraćanje jer bi to moglo uzrokovati gušenje
• ako osoba povraća i pri svijesti je, pokušajte je zadržati u uspravnom položaju, a ako mora leći, okrenite je na bok kako biste spriječili gušenje; ako osoba povraća, a bez svijesti je, također je okrenite na bok kako biste spriječili gušenje
• utoplite osobu, pokrijte je toplom dekom jer trovanje alkoholom može uzrokovati snižavanje tjelesne temperature
• razgovarajte s osobom i dajte joj do znanja zašto nešto radite, jer bi u suprotnom mogla postati ratoborna
• kad stigne hitna pomoć, ako imate saznanje objasnite što i koliko je osoba popila, kao i što ste poduzeli.

Trovanje alkoholom najčešće se dijagnosticira prema simptomima i znakovima poput usporenih reakcija, usporenog disanja, povraćanja itd.).

Inicijalni korak u postavljanju dijagnoze je dobivanje informacije o neposrednom pijenju alkohola i provjera vitalnih funkcija (krvni tlak, puls, temperatura i frekvencija disanja). Smanjenje vrijednosti ili nepravilnost vitalnih funkcija koje slijede ekscesivnu konzumaciju alkohola su dijagnostički parametar alkoholnog trovanja.

Provodi se i laboratorijska dijagnostika - mjeri se razina alkohola u krvi i mokraći te se provjeravaju određeni parametri u krvi koji mogu ukazivati na stupanj poremećaja (jetrene funkcije, status elektrolita itd. ), po potrebi i u mokraći.



Provjera srčane funkcije provodi se EKG mjerenjem.

Trovanje alkoholom treba razlikovati od toksičnosti zbog predoziranja nekim lijekom ili zbog nekog stanja koji se mogu manifestirati s istim simptomima. U tom smislu treba uzeti u obzir barbiturate, jaku hipoglikemiju, dijabetičku ketoacidozu, toksičnost benzodiazepina, hepatičku encefalopatiju, meningitis, encefalitis itd.

Glavna opasnost od trovanja alkoholom je gušenje povraćanjem, što se može dogoditi ako je osoba bez svijesti ili spava. Stoga osobu koja se otrovala alkoholom ne bi trebalo pokušavati liječiti kod kuće nego joj je potrebna žurna medicinska intervencija u bolnici.

Liječenje trovanja alkoholom podrazumijeva potpornu njegu dok se tijelo oslobađa alkohola, a to uključuje:

• praćenje vitalnih znakova
• terapija kisikom - u ovisnosti o zdravstvenom stanju osobe, kisik je moguće primijeniti putem nosne kanile (savitljiva cijev pričvršćena za nos) ili postavljanjem male cjevčice u dušnik (intubacija) ako su jako izraženi problemi s disanjem
• unos tekućine intravenoznim putem za liječenje dehidracije i, po potrebi, povećanje razine šećera u krvi
• primjena vitamina i glukoze za sprječavanje ozbiljnih komplikacija
• postavljanje mokraćnog katetera
• dodatno smanjivanje apsorpcije već unesenog alkohola - pumpanje (ispiranje) želuca, davanje aktivnog ugljena
• ako je osoba slučajno konzumirala metanol ili izopropilni alkohol možda će biti potrebna hemodijaliza (mehanički način filtriranja otpada i toksina iz krvi) kojom je moguće ubrzati uklanjanje alkohola iz krvi.