Aritmija, poremećaj srčanog ritma - uzroci, simptomi i liječenje

Bolesti i stanja / Medicinski leksikon Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Iako se srčana aritmija ponekad javlja i kod zdravog srca i ima minimalne posljedice, može biti i znak ozbiljnijeg problema te potencirati razvoj po život opasnih simptoma

Što je poremećaj srčanog ritma ili aritmija?

Poremećaji srčanog ritma, poznati kao srčana aritmija (ili disritimija), abnormalni su otkucaji srca koji se očituju kao ubrzano, usporeno ili nepravilno kucanje srca.

Ove poremećaje uzrokuje problem u električnom provodnom sustavu srca koji stimulira srce na stiskanje (kontrakciju) i opuštanje (relaksaciju):

  • prirodni srčani stimulator srca razvija abnormalnu brzinu ili ritam,
  • normalan put provođenja je prekinut ili promijenjen, ili
  • drugi dio srca preuzima ulogu pejsmejkera.


U normalnim okolnostima srce kuca organizirano i koordinirano brzinom od 60 do 100 puta u minuti, što je jako važno jer putem krvi koju pumpa opskrbljuje cijelo tijelo hranjivim tvarima i kisikom. Puls, koji se osjeti na zapešću, vratu ili negdje drugdje, odgovara kontrakcijama dviju snažnih donjih komora srca (klijetke ili ventrikuli). Dvije gornje srčane komore (pretklijetke ili atriji) također se kontrahiraju kako bi ispunile donje komore krvlju, ali to je blaža kontrakcija koja se događa neposredno prije kontrakcije donjih komora i ne osjeća se kroz puls.
 


Problemi s pojedinim dijelovima srca, pa čak i krvlju koju srce pumpa, mogu utjecati na promjenu srčanog ritma - može se činiti da je srce preskočilo otkucaj, „dodalo“ otkucaj ili "treperi", da kuca prebrzo ili presporo, a moguće je i da se ništa ne primijeti.

Iako se srčane aritmije ponekad javljaju i kod zdravog srca i imaju minimalne posljedice, one mogu biti znak ozbiljnijeg problema te potencirati razvoj po život opasnih simptoma, uzrokovati nesvjesticu ili zatajenje srca pa čak i iznenadnu smrt. Mnoge se nalaze između ovih dviju krajnosti.

Ciljevi liječenja su kontrolirati ili riješiti se brzih, sporih ili na drugi način nepravilnih otkucaja srca.

Kako funkcionira električni sustav srca

Za razumijevanje uzroka srčanih aritmija može pomoći saznanje kako srce radi.

Srce ima četiri komore - dvije gornje komore (atriji) i dvije donje komore (ventrikuli).

U normalnoj funkciji srca, električni impuls počinje u gornjoj desnoj komori (atriju) srca u sinuatrijalnom (SA) čvoru, koji se često smatra prirodnim srčanim stimulatorom. Sinusni čvor je skupina specijaliziranih stanica sposobnih za stvaranje električne struje. Struja se širi kroz gornje komore, uzrokujući njihovo skupljanje i istiskivanje krvi u donje komore (ventrikule).

Električni signal zatim putuje do atrioventrikulskog (AV) čvora koji se nalazi između atrija i ventrikula. AV čvor odgađa signal za djelić sekunde što omogućuje ventrikulima da se potpuno napune krvlju.

Nakon što se ventrikuli napune krvlju, električni impuls brzo putuje kroz Hisov snop, mrežu specijaliziranih vlakana koja se dijeli na desnu i lijevu granu koje provode električni impuls u desni i lijevi ventrikul. Uz taj nalet elektriciteta, ventrikuli se skupljaju (kontrahiraju) i pumpaju krv u tijelo.

Električni sustav srca pokreće srce u mirovanju da kuca ovim preciznim slijedom 60 do 100 puta svake minute. To se naziva normalni sinusni ritam. Uz vježbanje, otkucaji srca će se povećati na više od 100 puta u minuti, ili će se ritam usporiti tijekom spavanja. Najviši broj otkucaja srca osobe može se izračunati oduzimanjem njezine dobi od 220 -npr. vršni broj otkucaja srca za 40-godišnjaka je 220-40=180.
 

Normalan elektrokardiogram (EKG)

Vrste aritmije

Postoje mnoge vrste poremećaja srčanog ritma.

Općenito, srčane aritmije grupiraju se prema brzini otkucaja srca u minuti:

  • tahikardija - ubrzan rad srca, više od 100 otkucaja u minuti
  • bradikardija - usporen rad srca, manje od 60 otkucaja u minuti.


Aritmije se klasificiraju i prema tome gdje se javljaju:

  • supraventrikularne aritmije - počinju u gornjim komorama srca (klijetke ili atriji)
  • ventrikularne aritmije - počinju u donjim komorama srca (klijetke ili ventrikuli)
  • bradiaritmije i spojni ritmovi - mogu se javiti zbog problema u provodnom sustavu srca (npr. u sinuatrijalnom čvoru, atrioventrikulskom čvoru ili Hisovom snopu).



Tahikardija (tahiaritmija)


Postoji nekoliko tipova srčane aritmije koji dovode do ubrzanih otkucaja srca.

Fibrilacija atrija (AF). Karakterizira je kaotičan protok električnih impulsa koji uzrokuje ubrzan i nekoordiniran rad srca. Može biti privremena i započeti i prestati sama od sebe, ali neke epizode možda neće prestati ako se ne liječe. Povezana je s moždanim udarom.

Atrijalno lepršanje (AL). Slično je fibrilaciji atrija ali otkucaji srca su organiziraniji. Također je povezano s moždanim udarom.
 

Atrijalno lepršanje


Supraventrikularna tahikardija (SVT). Ovaj širok pojam uključuje nepravilne otkucaje srca koji počinju iznad ventrikula (donjih srčanih komora). Uzrokuje epizode lupanja srca koje iznenada počinju i prestaju.

Ventrikularna fibrilacija (VF). Javlja se uslijed brzih, kaotičnih električnih signala koji uzrokuju drhtanje donjih srčanih komora umjesto da se koordinirano stiskaju (kontrahiraju). Predstavlja ozbiljan problem koji može dovesti do smrti ako se u roku od nekoliko minuta ne uspostavi normalan srčani ritam. Većina osoba s VF-om ima srčanu bolest ili je pretrpjela ozbiljnu ozljedu.
 


Ventrikularna tahikardija (VT). Zbog poremećaja električnih signala u donjim komorama (ventrikuli), javljaju se brzi i nepravilni otkucaji srca koji ne dopuštaju da se ventrikuli pravilno napune krvlju zbog čega srce ne može pumpati dovoljno krvi. VT možda neće uzrokovati ozbiljne probleme kod ljudi s inače zdravim srcem, ali u onih sa srčanim oboljenjima može biti hitan slučaj koji zahtijeva neodgodivu medicinsku intervenciju.


Bradikardija (bradiaritmija)


Nizak broj otkucaja srca u mirovanju (badikardija) ne znači uvijek da postoji problem. Ako je tijelo u dobroj fizičkoj kondiciji srce može pumpati dovoljno krvi u tijelo i s manje od 60 otkucaja u minuti. Međutim, ako je usporen rad srca i srce ne pumpa dovoljno krvi, možda je u pitanju neka vrsta bradikardije, odnosno bradiaritmije.

Ova vrsta aritmije odnosi se na usporen srčani ritam, koji može biti uzrokovan poremećajima električnog sustava srca ili određenim lijekovima. Može rezultirati nesvjesticom ili osjećajem prijeteće nesvjestice.

Vrste bradiaritmije uključuju:

Sindrom bolesnog sinusa. Ako sinusni čvor, koji određuje ritam srca, ne radi ispravno, otkucaji srca mogu se mijenjati između presporog i prebrzog. Uzrok sindroma bolesnog sinusa mogu biti ožiljci u blizini sinusnog čvora koji usporavaju, ometaju ili blokiraju signale otkucaja srca. Najčešće se uočava kod starijih osoba.

Provodni blok. Događa se u situaciji kada postoji kašnjenje ili blokada električnih impulsa koji putuju od sinusnog čvora srca do donjih komora (ventrikula). Neki blokovi možda neće uzrokovati simptome, dok neki drugi mogu uzrokovati preskakanje otkucaja ili usporene otkucaje srca.


Preuranjeni otkucaji srca


Prijevremeni ili preuranjeni otkucaji srca dodatni su otkucaji koji se javljaju jedan po jedan, ponekad u obrascima koji se izmjenjuju s pravilnim otkucajima srca. Može ih se osjetiti kao da je srce preskočilo otkucaj.

Ako dolaze iz gornje komore srca, nazivaju se preuranjene atrijalne kontrakcije (PAK), a ako dolaze iz donje komore, zovu se preuranjene ventrikularne kontrakcije (PVK).

Ovi dodatni otkucaji općenito nisu problem i rijetko znače da postoji ozbiljnije stanje. Ipak, mogu potaknuti dugotrajniju aritmiju, osobito kod osoba sa srčanim bolestima. 

Prijevremeni otkucaji srca mogu se pojaviti tijekom mirovanja, a mogu ih uzrokovati i stres, teška tjelovježba ili uporaba stimulansa poput kofeina ili nikotina.

Što uzrokuje poremećaj srčanog ritma?

U zdravom srcu stvaranje i protok električnih impulsa obično teče glatko, međutim, neke bolesti i stanja mogu promijeniti način na koji električni signali putuju kroz srce i uzrokovati aritmije.

Uzroci poremećaja srčanog ritma uključuju:

  • dob - vjerojatnost pojave aritmije povećava se sa starenjem
  • bolest koronarnih arterija (blokada arterija u srcu)
  • srčani udar ili ožiljci od prethodnog srčanog udara (ožiljno tkivo može biti mjesto „kratkog spoja“)
  • promjene u strukturi srca (poput kardiomiopatije), zatajenje srca
  • prethodni tretmani za bolesti srca - vjerojatnost pojave aritmije veća je ako je osoba u prošlosti imala operaciju srca ili je bila podvrgnuta drugim tretmanima za bolest srca
  • medicinska stanja - šećerna bolest, visok krvni tlak, poremećaji štitnjače - pretjerano aktivna štitnjača ili premalo aktivna štitnjača, apneja za vrijeme spavanja, nizak šećer u krvi, pretilost - indeks tjelesne mase veći od 30, stres, anksioznost, plućne bolesti, autoimuni poremećaji
  • neki lijekovi - uključujući one koji se koriste za liječenje prehlade i alergije
  • psiho-stimulativne tvari - konzumiranje previše alkohola ili kofeina, pušenje, zlouporaba droga
  • genetska predispozicija - neke vrste srčanih bolesti mogu se javiti u obiteljima ili postoji urođena abnormalnost električnog sustava srca ili nasljedna bolest srca…
  • stres ili tjeskoba (anksioznost)
  • neravnoteža elektrolita u krvi - elektroliti pomažu pokrenuti i poslati električne signale u srce. Primjeri elektrolita su kalij, natrij, kalcij i magnezij. Ako su tjelesni elektroliti preniski ili previsoki, to može ometati srčane signale i dovesti do nepravilnih otkucaja srca.
  • bolest srčanih zalistaka - npr. mitralna stenoza
  • okoliš - stvari u svijetu oko nas, poput onečišćenja zraka, mogu povećati vjerojatnost aritmije.

Simptomi aritmije

Srčana aritmija ne mora uzrokovati nikakve simptome, kada se nepravilan rad srca primijeti tek tijekom zdravstvenog pregleda iz drugog razloga.

Simptomi aritmije mogu uključivati:

  • osjećaj titranja, lupanja ili preskakanja u prsima
  • ubrzan rad srca ili spore otkucaje srca
  • nelagodu, stezanje ili bol u prsima
  • kratkoću daha, nedostatak zraka
  • srčani zastoj (srce prestaje kucati)anksioznost
  • osjećaj slabosti ili jakog umora
  • zamagljen vid
  • znojenje
  • omaglica ili vrtoglavica
  • nesvjestica ili prijeteća nesvjestica.
     

Kada posjetiti liječnika?

Trebali biste razgovarati s liječnikom obiteljske medicine o svojim simptomima ako:

  • palpitacije (osjećaj titranja, ubrzanog rada ili preskakivanja srca) traju dugo, ne poboljšavaju se niti se pogoršavaju
  • imate povijest problema sa srcem
  • zabrinuti ste zbog lupanja srca.


Zatražite hitnu medicinsku pomoć ako uz palpitacije osjećate:



Vrsta aritmije koja se naziva ventrikularna fibrilacija može uzrokovati dramatičan pad krvnog tlaka. To može dovesti do pada na tlo unutar nekoliko sekundi (kolaps), nakon čega uskoro prestaje disanje i ne pipa se puls. Ventrikularna fibrilacija je najčešći uzrok iznenadne srčane smrti i predstavlja hitan slučaj koji zahtijeva neodgodivu medicinsku intervenciju.

Ako se to dogodi, uputno je napraviti sljedeće:

  • nazovite hitnu pomoć
  • ako u blizini nema nikoga obučenog za kardiopulmonalno oživljavanje (KPR), pružite KPR samo rukama - pritisnite snažno i brzo na sredini prsa, učinite 100 do 120 pritisaka u minuti do dolaska medicinske pomoći. Ne morate disati osobi na usta.



KPR pomaže u održavanju dotoka krvi u organe sve dok se ne ukaže prilika za električni šok automatskim vanjskim defibrilatorom (AED, uređaj koji daje šok za ponovno pokretanje srca).

AED (automatski eksterni defibrilator, u Hrvatskoj se koristi i naziv AVD) je maleni, prijenosni uređaj, jednostavne primjene, sa zadaćom isporuke električne struje osobama koji imaju srčani zastoj uslijed poremećaja ritma (ventrikularna fibrilacija ili ventrikularna tahikardija bez prisutnog pulsa). Osim toga, današnji daju korisniku glasovne i tekstualne upute, na hrvatskom jeziku, prema najnovijim smjernicama osnovnih postupaka održavanja života. Uređaj sa 100 postotnom sigurnošću provodi analizu ritma i preporučuje ili ne preporučuje defibrilaciju te korisnika vodi kroz cijeli postupak oživljavanja. Više saznajte na www.aed.hr.

 

AED - automatski eksterni defibrilator

Dijagnostika poremećaja srčanog ritma

U postupku dijagnosticiranja srčane aritmije potrebno je uzeti anamnestičke podatke o povijesti bolesti, drugim bolestima i obiteljskoj povijesti bolesti. Nakon procjene simptoma slijedi fizikalni pregled.

Daljnje pretrage mogu uključivati:

  • Elektrokardiogram (EKG ili EKG). Test koji mjeri električnu aktivnost srca. Može pokazati koliko brzo ili koliko sporo srce kuca.
  • Holter monitor. Prijenosni EKG uređaj za snimanje aktivnosti srca tijekom dnevnih aktivnosti (kontinuirano kroz 24 sata a po potrebi i dulje).

 

Holter EKG

 

  • Ultrazvuk srca. Prikazuje strukturu srca i srčanih zalistaka. Može mjeriti snagu srca i protok krvi kroz srce.
  • Test opterećenja (ergometrija). Test koji mjeri koliko dobro srce radi tijekom fizičkog opterećenja.
  • Elektro-fiziološko ispitivanje. Metoda je koja analizira električne signale srca i može potvrditi dijagnozu tahikardije ili otkriti gdje se u srcu javlja pogrešna signalizacija. Uglavnom se koristi za dijagnosticiranje izoliranih aritmija. Dijagnostički kateter uvodi se u srce putem velikih perifernih vena (najčešće vene prepone) i pomoću računala za izradu elektrokardiograma izvodi se mjerenje direktno iz srca. Senzori koji se u ovom postupku postavljaju u srce daju više informacija nego standardni EKG.
  • Implantabilni kontinuirani snimač električne aktivnosti srca („loop" recorder). Ako su simptomi vrlo rijetki, snimač se može ugraditi ispod kože u području prsa, gdje kontinuirano bilježi električnu aktivnost srca i može pronaći nepravilan srčani ritam.
  • Kateterizacija srca. Kroz dugu i tanku cijev (kateter), koja se umeće u krvnu žilu u ruci ili nozi, dolazi se do srca uz kontrolu posebnog rendgenskog aparata. Kroz kateter se ubrizgava boja nakon čega se rade snimke srčanih zalistaka, koronarnih arterija i srčanih komora.
  • Slikovni testovi. CT skeniranje ili MRI daju uvid u strukturu srčanih komora i arterija te postojanje ožiljnog tkiva.

Liječenje poremećaja srčanog ritma

Liječenje srčane aritmije obično je potrebno samo ako nepravilni otkucaji srca uzrokuju značajne simptome ili osobu izlažu riziku od ozbiljnijih srčanih problema. Varira, ovisno o vrsti aritmije, dobi i drugim zdravstvenim stanjima, stoga se odluke o liječenju temelje na temeljitoj analizi stanja, povijesti bolesti, načina života i drugih čimbenika.

Ciljevi liječenja mogu biti kontrola otkucaja srca ili ponovna uspostava normalnog srčanog ritma ako je moguće. Također je važno liječiti i sve temeljne medicinske probleme koji mogu pridonijeti aritmiji.

Uobičajeni tretmani uključuju lijekove, primjenu određenih terapijskih metoda, ugradnju uređaja ili kirurške postupke.


Lijekovi


Liječnik može preporučiti lijekove na temelju vrste aritmije, povijesti bolesti, lijekova koje pacijent trenutačno uzima i općeg zdravstvenog stanja, odnosno eventualnog postojanja drugih bolesti.

Lijekovi za liječenje srčane aritmije:

  • antiaritmici - pretvaraju aritmiju u sinusni ritam (normalni ritam) ili sprječavaju aritmiju
  • lijekovi za kontrolu otkucaje srca
  • lijekovi za antikoagulantnu ili antitrombocitnu terapiju (kao što su varfarin ili acetilsalicilatna kiselina) koji smanjuju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka
  • lijekovi koji liječe srodna stanja koja mogu uzrokovati abnormalan srčani ritam.


Kad su lijekovi u pitanju, važno je znati što uzimate, zašto to uzimate i kako će to utjecati na vas. Kada dobijete novi recept, razgovarajte sa svojim liječnikom o:

  • propisanim lijekovima i procjeni koristi i rizika
  • vremenu uzimanja lijeka
  • mogućim nuspojavama i što učiniti ako ih primijetite
  • uzimanju drugih lijekova u isto vrijeme, uključujući sve lijekove bez recepta ili dodatke prehrani.


Terapijske metode


Osim lijekova, neki ljudi trebaju i primjenu određenih terapijskih metoda za liječenje ili uklanjanje nepravilnog srčanog ritma. O izboru najprikladnije odlučuje liječnik u skladu sa zdravstvenom situacijom, uzimajući u obzir procjenu koristi i rizika.

Vagalni manevri. Jednostavne su, ali specifične radnje koje mogu usporiti otkucaje srca. Ove tehnike potiču tijelo da se opusti utječući na živac vagus, koji pomaže u kontroli otkucaja srca. Uključuju kašljanje, zadržavanje daha i spuštanje kao da se obavlja nužda (Valsalvin manevar), stavljanja hladnog obloga s ledom na lice. Vagalni manevri ne primjenjuju se za sve vrste aritmija, ali mogu se preporučiti ako postoji vrlo ubrzan rad srca zbog supraventrikularne tahikardije.

Električna kardioverzija. Metoda je čiji je cilj vratiti abnormalan srčani ritam (aritmiju) u normalan obrazac. Primjenjuje se kada vagalni manevri i lijekovi ne mogu kontrolirati neujednačen srčani ritam (kao što je npr. fibrilacija atrija). Prije samog postupka pacijent dobije sedativ, a potom se putem elektroda postavljenih na prsa šalje strujni udar, odnosno kontrolirani električni impuls koji sinkronizira srce i omogućuje ponovno pokretanje normalnog srčanog ritma.

Kateterska ablacija. Invazivna je terapijska metoda koja ima za cilj ispraviti određene vrste abnormalnih srčanih ritmova blokiranjem električnih putova u srcu. Kroz nogu se uvodi u krvne žile srca jedan ili više katetera. Senzori na vrhovima katetera koriste vrlo visoke temperature (radiofrekventna ablacija) ili smrzavanje (krioablacija) na problematičnom dijelu srca čime se stvara ožiljno tkivo koje blokira nepravilne srčane signale i obnavlja otkucaje srca. Ablacija može liječiti većinu supraventrikularnih tahikardija, atrijalno lepršanje, fibrilaciju atrija i neke atrijalne i ventrikularne tahikardije. Invazivni postupak.

Izolacija plućne vene. Vrsta je kateterske ablacije koja liječi aritmije ciljanjem na plućne vene, koje dovode krv bogatu kisikom u srce i mjesto su gdje obično počinju abnormalni električni signali koji dovode do aritmije.


Ugradnja uređaja


Trajni pacemaker. Mali je električni uređaj koji se ugrađuje u prsa ili abdomen. Koristi se za liječenje nekih aritmija koje mogu uzrokovati presporo kucanje srca ili izostanak otkucaja. Ovaj uređaj šalje električne impulse srčanom mišiću kako bi održao normalan broj otkucaja srca i spriječio da srce kuca presporo. Neki od ovih uređaja mogu pomoći u sinkronizaciji kontrakcije srčanih komora (npr. biventrikularni pacemaker, koji koordinira kontrakcije ventrikula).
 



Implantabilni kardioverter defibrilator (ICD). Mali je uređaj koji se postavlja ispod kože u blizini ključne kosti. Neprestano prati rad srca i kada otkrije vrlo brz, abnormalan srčani ritam, šalje nisko ili visokoenergetske električne impulse kako bi natjerao srce da kuca u normalnom ritmu. Ovaj uređaj liječi dvije po život opasne srčane aritmije - ventrikularnu tahikardiju i ventrikularnu fibrilaciju. Ostali razlozi za ugradnju ICD-a uključuju povijest iznenadnog srčanog zastoja ili stanja koja povećavaju njegov rizik.


Kirurški zahvat


Liječenje srčanih aritmija također može uključivati kirurški postupak ili operaciju postavljanja srčanog uređaja u tijelo. Ponekad je potrebna operacija na otvorenom srcu kako bi se zaustavio ili spriječio nepravilan rad srca.

Osobe s aritmijom mogu zahtijevati operaciju srca:

  • za liječenje bolesti srca koje bi mogle uzrokovati aritmiju, uključujući operaciju zaliska ili operaciju premosnice koronarne arterije (stvara novi put za protok krvi oko začepljene ili djelomično začepljene arterije u srcu) 
  • za ispravljanje aritmije kada primjena drugih tretmana nije pomogla - „Maze“ postupak (postupak labirinta) može ispraviti fibrilaciju atrija koja ne reagira na lijekove ili nekirurške metode liječenja. U sklopu ovog postupka, kirurg pravi malene rezove u gornjoj polovici srca kako bi se stvorio uzorak ožiljnog tkiva (uzorak se naziva labirint). S obzirom da srčani signali ne mogu proći kroz ožiljno tkivo, ovaj tretman može blokirati zalutale električne signale srca koji uzrokuju neke vrste brzih otkucaja. Nakon liječenja nepravilnih otkucaja srca važno je uzimati lijekove prema uputama i redovito odlaziti na zdravstveni pregled i svakako javiti liječniku ako se simptomi pogoršaju.

Komplikacije poremećaja srčanog ritma

Bez liječenja, neujednačen srčani ritam može uzrokovati opasne probleme. Komplikacije ovise o vrsti srčane aritmije.

Moguće komplikacije srčane aritmije uključuju:

  • slabljenje srčanog mišića (kardiomiopatija)
  • moždani udar - krv koja se zadržava u pretklijetkama (atrijima) može se zgrušati, a ako ugrušak stigne do mozga, može uzrokovati moždani udar
  • srčani zastoj - nakon ponavljanih aritmija srce možda neće pumpati onoliko dobro koliko bi trebalo
  • iznenadna srčana smrt - moguća uslijed ventrikularne fibrilacije
  • Alzheimerova bolest i demencija - kognitivni poremećaji koji se mogu dogoditi jer mozak s vremenom ne dobiva dovoljno krvi.


Lijekovi za razrjeđivanje krvi mogu smanjiti rizik od moždanog udara povezanog s fibrilacijom atrija i drugim srčanim aritmijama. Ako imate srčanu aritmiju, pitajte liječnika trebate li uzeti lijek za razrjeđivanje krvi.

Ako aritmija uzrokuje simptome zatajenja srca, liječenje kontrole otkucaja srca može pomoći srcu da bolje radi.

Kako smanjiti rizik od aritmije?

Ne možete uvijek spriječiti aritmiju, ali redoviti kontrolni pregledi mogu pomoći da spriječite nove probleme sa srčanim ritmom.

Osim redovnih terapijskih postupaka, uputno je uvesti određene promjene u način života koje mogu pomoći kod aritmije.

Prehrana za zdravo srce. Reducirajte unos soli. Izbjegavajte zasićene i transmasne kiseline. Uzimajte puno voća i povrća, cjelovitih žitarica, ribe i proteina biljnoga podrijetla.

Redovito vježbanje. Pokušajte većinu dana u tjednu vježbati barem 30 minuta.
 


Izbjegavanje pušenja. Ako pušite i ne možete sami prestati, razgovarajte sa zdravstvenim radnikom o strategijama ili programima koji će vam pomoći.

Održavanje zdrave tjelesne težine. Prekomjerna tjelesna težina povećava rizik od srčanih bolesti. Razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste postavili realne ciljeve za indeks tjelesne mase (BMI) i težinu.

Kontrola krvnog tlaka, šećera i kolesterola. Visok krvni tlak, šećer i kolesterol povećavaju rizik od srčanih bolesti. Promijenite način života i uzimajte lijekove prema uputama.

Ograničenje unosa alkohola. Ako odlučite piti alkohol, činite to umjereno. Za zdrave odrasle osobe to znači do jedno piće dnevno za žene svih dobi i muškarce starije od 65 godina te do dva pića dnevno za muškarce od 65 godina i mlađe.

Ograničiti ili prestati koristiti kofein. Neki su ljudi osjetljivi na kofein i mogu primijetiti više simptoma kada koriste proizvode koji sadrže kofein (poput čaja, kave, cola pića i nekih lijekova bez recepta).

Ne uzimati stimulanse. Čuvajte se stimulansa u lijekovima protiv kašlja i prehlade te biljnim ili prehrambenim dodacima. Neki od tih lijekova sadrže sastojke koji potiču nepravilan srčani ritam. Pročitajte deklaraciju i upitajte svog liječnika koji bi lijek bio najbolji za vas.

Higijena spavanja. Vježbajte dobre navike spavanja. Loš san može povećati rizik od srčanih bolesti i drugih kroničnih stanja. Odrasli bi trebali nastojati spavati sedam do devet sati dnevno. Idite spavati i budite se u isto vrijeme svaki dan, uključujući i vikende. Ako imate problema sa spavanjem, razgovarajte s liječnikom o strategijama koje bi mogle pomoći.

Upravljanje stresom. Upravljanje stresom važan je korak u održavanju zdravlja srca. Više tjelovježbe, vježbe disanja, vježbanje svjesnosti i povezivanje s drugima u grupama podrške neki su od načina za smanjenje i upravljanje stresom.

Što mogu očekivati ako imam aritmiju?

Ovisno o vrsti srčane aritmije, možete imati blaže ili teže simptome ili ih uopće nemati. Možda nećete trebati liječenje, dok neki drugi trebaju lijek ili zahvat.

Uz liječenje srčane aritmije, mnoge osobe mogu živjeti punim životom, dok neke osobe s ozbiljnijim aritmijama imaju srčani zastoj i mogu, ali i ne moraju preživjeti.

Bezopasne aritmije nestaju i vraćaju se kao odgovor na ono što ih pokreće. Međutim, u slučaju drugih vrsta aritmija, osobito onih koje izlažu riziku od srčanog zastoja, potrebno je doživotno liječenje.


Izvor fotografija: Shutterstock
 

Datum objave članka: 25. 1. 2024.
izdvojeni proizvodi