Magnezij

• Magnezij je potreban za pravilan rast, održavanje i mineralizaciju kostiju, a sudjeluje i u stvaranju energije, aktivnom transportu iona te strukturi i funkciji proteina, nukleinskih kiselina i mitohondrija.

DJELOTVORAN U SLUČAJU

• Priprema crijeva za zahvate. Uzimanje magnezija “na usta” pomaže u pripremi crijeva za medicinske zahvate.
• Zatvor. Uzimanje magnezija “na usta” pomaže u slučaju zatvora (konstipacije).
• Probavne smetnje (dispepsija). Uzimanje magnezija “na usta” pomaže smanjiti simptome žgaravice i probavne smetnje. Mogu se koristiti različiti magnezijevi spojevi, ali čini se da najbrže djeluje magnezijev hidroksid.
• Niska razina magnezija u krvi (hipomagnezijemija). Uzimanje suplemenata magnezija može liječiti i spriječiti nedostatak magnezija. Nedostatak magnezija može se pojaviti kod poremećaja jetara, zatajenja srca, povraćanja ili proljeva, disfunkcije bubrega i drugih stanja.
• Komplikacija trudnoće obilježena visokim krvnim tlakom i proteinima u mokraći (preeklampsija). Primjena magnezija intravenski ili u obliku injekcije smatra se tretmanom izbora za prevenciju napadaja u žena s preeklampsijom. No čini se da uzimanje magnezija “na usta” ne smanjuje rizik od preeklampsije kod zdravih odraslih žena.
• Napadaji u žena s eklampsijom. Primjena magnezija intravenski ili u obliku injekcije smatra se tretmanom izbora za eklampsiju. Davanje magnezija smanjuje rizik od napadaja kod žena s ovim stanjem.

VJEROJATNO DJELOTVORAN U SLUČAJU

• Cerebralna paraliza. Najbolji postojeći dokazi danas pokazuju da intravenska primjena magnezija u trudnica prije prijevremenog poroda može smanjiti rizik od razvijanja cerebralne paralize u dojenčadi.
• Napadaji. Intravenska primjena magnezija pomaže u liječenju različitih vrsta napadaja.
• Vrsta nepravilnih otkucaja srca (torsades de pointes). Intravenska primjena magnezija pomaže u liječenju određene vrste nepravilnog otkucaja srca zvanog torsades de pointes. (poseban oblik ventrikularne tahikardije).

MOGUĆE DJELOTVORAN U SLUČAJU

• Nepravilan rad srca (aritmija). Čini se da je primanje magnezija intravenski ili “na usta” korisno u liječenju nepravilnih otkucaja srca (aritmije). Još nije jasno pomaže li magnezij smanjiti nepravilne otkucaje srca nakon operacije srca.
• Astma. Čini se da primanje magnezija intravenski pomaže u liječenju iznenadnih napadaja astme. Moglo bi biti korisnije kod djece nego kod odraslih. Ali čini se da udisanje magnezija ili uzimanje magnezija “na usta” ne djeluje jednako.
• Rak debelog crijeva, rak rektuma. Istraživanja pokazuju da je konzumiranje hrane bogate magnezijem povezano sa smanjenim rizikom od raka debelog crijeva i rektuma. No druga istraživanja sugeriraju da magnezij može smanjiti rizik od raka debelog crijeva, ali ne i rizik od raka rektuma.
• Dijabetes. Prehrana s više magnezija povezana je sa smanjenim rizikom od razvoja dijabetesa kod odraslih i djece s prekomjernom tjelesnom težinom. Istraživanja kod ljudi koji imaju dijabetes tipa 2 su proturječna. Međutim, dodaci magnezija mogli bi biti od najveće pomoći osobama s dijabetesom tipa 2 i onima s niskom razinom magnezija. Čini se da kod žena koje su razvile dijabetes tijekom trudnoće uzimanje magnezija poboljšava osjetljivost na inzulin i smanjuje razinu šećera u krvi.
• Visok kolesterol. Čini se da uzimanje magnezijeva klorida i magnezijeva oksida blago smanjuje razinu lipoproteina niske gustoće (LDL ili "loš” kolesterol) i ukupnog kolesterola, a blago povećava razinu lipoproteina visoke gustoće (HDL ili "dobar" kolesterol) u osoba s visokim kolesterolom. Postoje i neki dokazi da magnezij može smanjiti masnoće u krvi koje se nazivaju trigliceridi kod osoba s visokom razinom triglicerida.
• Skupina simptoma koji povećavaju rizik od dijabetesa, srčanih bolesti i moždanog udara (metabolički sindrom). Ljudi s niskom razinom magnezija imaju šest do sedam puta veću vjerojatnost razvijanja metaboličkog sindroma nego ljudi s normalnom razinom magnezija. Veći unos magnezija putem hrane i dodataka prehrani povezan je s manjim rizikom od razvoja metaboličkog sindroma kod zdravih odraslih osoba.
• Slabe i lomljive kosti (osteoporoza). Čini se da uzimanje magnezija “na usta” sprječava gubitak koštane mase kod starijih žena s osteoporozom.
• Bol nakon operacije. Kada se daje uz anesteziju ili nakon operacije, čini se da magnezij produžuje vrijeme početka pojave bolova i može smanjiti potrebu za korištenjem lijekova protiv bolova nakon operacije. Čini se da davanje magnezija intravenski pomaže u smanjenju boli nakon kirurškog zahvata uklanjanja maternice (histerektomija). No čini se da magnezij ne pomaže smanjiti bol kod djece nakon uklanjanja tonzila.
• Premenstrualni sindrom (PMS). Čini se da uzimanje magnezija “na usta” ublažava simptome premenstrualnog sindroma, uključujući promjene raspoloženja i nadutost. Čini se također da sprječava premenstrualne migrene.
• Bol u prsima zbog grčeva krvnih žila (varijantna angina - bol u prsima zbog narušene cirkulacije u mišićnom sloju krvnih žila). Čini se da primanje magnezija intravenski sprječava grčeve krvnih žila kod osoba s bolovima u prsima uzrokovanih grčevima u arteriji koja opskrbljuje srce krvlju.

MOGUĆE NEDJELOTVORAN U SLUČAJU

• Visinska bolest. Uzimanje magnezijeva citrata “na usta” ne smanjuje rizik od visinske bolesti.
• Atletski učinak. Uzimanje magnezija “na usta” ne povećava energiju ili izdržljivost tijekom atletske aktivnosti.
• Upala malih dišnih putova u plućima - bronhiola (bronhiolitis). Davanje magnezija intravenski ne pomaže, a može čak i pogoršati bronhiolitis u dojenčadi. Intravenske proizvode može dati samo zdravstveni djelatnik.
• Oštećenje živaca u rukama i stopalima uzrokovano liječenjem lijekovima protiv raka. Uzimanje magnezija ne sprječava oštećenje živaca uzrokovano lijekom protiv raka oksaliplatinom.
• Bol u udovima koja se obično javlja nakon ozljede (složeni regionalni bolni sindrom). Primanje magnezija intravenski ne poboljšava bol kod osoba s kroničnom boli nakon ozljede. Intravenske proizvode može dati samo zdravstveni djelatnik.
• Simptomi menopauze. Uzimanje magnezijeva oksida “na usta” ne smanjuje valunge (navale vrućine).
• Grčevi u mišićima. Čini se da uzimanje dodataka magnezija “na usta” ne smanjuje učestalost ili intenzitet mišićnih grčeva.
• Ozljeda mozga, kralježnice ili živaca (neurološka trauma). Liječenje magnezijem ne poboljšava ishod niti smanjuje rizik od smrti kod osoba s traumatskom ozljedom glave. Nije jasno je li uzimanje magnezija na usta korisno kod osoba s potresom mozga.
• Bolest srpastih stanica. Davanje magnezijeva sulfata intravenski ne koristi djeci s bolešću srpastih stanica. Intravenske proizvode može dati samo zdravstveni djelatnik.
• Mrtvorođenčad. Čini se da uzimanje dodataka magnezija “na usta” tijekom trudnoće ne smanjuje rizik od mrtvorođenosti.
• Tetanus (infekcija bakterijom Clostridium tetani). Čini se da uzimanje magnezija intravenski ne smanjuje rizik od smrti kod osoba s tetanusom. Intravenske proizvode može dati samo zdravstveni djelatnik.

Postoji interes za uzimanjem magnezija u brojne svrhe, ali ne postoji dovoljno dokaza koji bi opravdali njegovu učinkovitost.

NEDOVOLJNO DOKAZA U SLUČAJU

• Alkoholizam. Čini se da uzimanje magnezija “na usta” poboljšava kvalitetu sna kod ljudi koji su ovisni o alkoholu i prolaze kroz odvikavanje. Međutim, čini se da ubrizgavanje magnezija u obliku injekcije ne smanjuje simptome odvikavanja od alkohola.
• Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD). Čini se da djeca s ADHD-om imaju nižu razinu magnezija. Rana istraživanja sugeriraju da bi magnezij mogao biti koristan za djecu s ADHD-om koja imaju nisku razinu magnezija.
• Bol u leđima. Rana istraživanja sugeriraju da primanje magnezija intravenski svaka četiri sata tijekom dva tjedna i uzimanje magnezija “na usta” dnevno tijekom četiri tjedna smanjuje bol kod osoba s kroničnom boli u križima.
• Bipolarni poremećaj. Rana istraživanja sugeriraju da uzimanje određenog magnezijeva proizvoda može imati slične učinke kao litij kod nekih osoba s bipolarnim poremećajem. Druga rana istraživanja sugeriraju da uzimanje magnezija “na usta” zajedno s lijekom verapamil smanjuje manične simptome bolje nego sam verapamil kod osoba s bipolarnim poremećajem. Također, čini se da davanje magnezija intravenski smanjuje dozu drugih lijekova potrebnih za liječenje teških maničnih simptoma.
• Bol u živcima kod ljudi s rakom. Čini se da davanje magnezija intravenski pomaže u ublažavanju boli uzrokovane oštećenjem živaca zbog raka.
• Oštećenje imunosnog sustava uzrokovano liječenjem lijekovima protiv raka. Rana istraživanja pokazuju da uzimanje magnezija “na usta” može spriječiti oštećenje imunosnog sustava kod djece koja primaju lijek protiv raka cisplatin.
• Iznenadni gubitak funkcije srca (srčani zastoj). Neka preliminarna istraživanja sugeriraju da su više razine magnezija povezane s manjom šansom srčanog zastoja. Međutim, nije poznato smanjuje li uzimanje dodatka magnezija rizik od srčanog zastoja. Čini se da intravensko primanje magnezija nije od koristi.
• Bolesti srca (kardiovaskularne bolesti). Nejasno je imaju li ljudi koji unose više magnezija u sklopu svoje prehrane manje šanse za razvoj srčanih bolesti. Dok neka istraživanja pokazuju da je povećanje unosa magnezija hranom povezano sa smanjenim rizikom od smrti povezanih s bolestima srca, druga istraživanja ne pronalaze nikakvu korist.
• Sindrom kroničnog umora. Davanje magnezija u obliku injekcije moglo bi poboljšati simptome umora. No ne pokazuju sva istraživanja takve rezultate.
• Bolest pluća koja otežava disanje (kronična opstruktivna plućna bolest ili KOPB). Čini se da intravenska primjena magnezija pomaže kod iznenadnih simptoma KOPB-a. Također, čini se da uzimanje magnezija pomoću inhalatora, zajedno s lijekom salbutamolom, smanjuje iznenadne simptome KOPB-a bolje nego sam salbutamol.
• Cluster glavobolja (glavobolja u serijama). Rana istraživanja pokazuju da intravensko primanje magnezija može ublažiti klaster glavobolje.
• Bolest srca (koronarna bolest srca). Rana istraživanja pokazuju da uzimanje magnezija “na usta” može smanjiti nastanak krvnih ugrušaka kod ljudi sa srčanim bolestima.
• Depresija. Nejasno je imaju li ljudi koji unose više magnezija prehranom manje šanse razvoja depresije. Također je nedovoljno istraženo može li magnezij smanjiti simptome kod osoba s depresijom. Čini se da uzimanje magnezija “na usta” tijekom šest tjedana smanjuje blagu do umjerenu depresiju kod odraslih. Ali primanje jedne doze magnezija intravenski ne smanjuje simptome depresije kod ponovnog mjerenja tjedan dana nakon primanja magnezija.
• Konfuzija i uznemirenost nakon operacije. Rana istraživanja sugeriraju da intravensko primanje magnezija ne smanjuje zbunjenost i uznemirenost kod djece nakon operacije.
• Bol u mišićima uzrokovana vježbanjem. Rana istraživanja sugeriraju da bi uzimanje magnezija tijekom deset dana moglo smanjiti bolove u mišićima nakon dizanja utega.
• Fibromijalgija. Rana istraživanja pokazuju da dnevno uzimanje magnezijeva citrata tijekom osam tjedana može poboljšati neke simptome fibromijalgije.
• Prijelomi. Čini se da ljudi koji unose više magnezija putem hrane ili u obliku suplemenata imaju manji rizik od prijeloma.
• Rak želuca. Čini se da ljudi koji unose više magnezija putem hrane ili u obliku suplemenata imaju manji rizik obolijevanja od raka želuca.
• Gubitak sluha. Čini se da uzimanje magnezija “na usta” sprječava gubitak sluha kod ljudi izloženih glasnoj buci. Također, čini se da uzimanje magnezija poboljšava gubitak sluha kod osoba s iznenadnim gubitkom sluha koji nije uzrokovan glasnom bukom.
• Visok krvni tlak. Većina istraživanja pokazuje da uzimanje magnezija može sniziti dijastolički krvni tlak (tzv. donji tlak u očitanju krvnog tlaka) za oko 2 mmHg. Ovo smanjenje može biti premalo da bi imalo značajan utjecaj na visok krvni tlak. Postoje proturječni podaci o učincima magnezija na sistolički krvni tlak (tzv. gornji tlak u očitanju krvnog tlaka).
• Nesanica. Magnezij može smanjiti nesanicu kod starijih osoba, ali čini se da ne poboljšava san kod ljudi bez problema s nesanicom.
• Krvarenje u ili oko područja mozga ispunjenih tekućinom (intraventrikularno krvarenje). Rana istraživanja sugeriraju da bi nedonoščad mogla imati manji rizik od krvarenja u mozgu ako njihove majke primaju magnezij intravenski tijekom trudnoće.
• Bubrežni kamenci. Neka istraživanja pokazuju da uzimanje magnezija “na usta” može spriječiti nastanak bubrežnih kamenaca kod ljudi koji su imali bubrežne kamence.
• Rak jetara. Čini se da ljudi koji unose više magnezija putem hrane imaju manji rizik od raka jetara.
• Migrena. Uzimanje visokih doza magnezija “na usta” moglo bi spriječiti migrenu i učiniti njezine simptome malo manje teškima. Ali ovu tezu ne podupiru sva istraživanja. Intravensko primanje magnezija može ublažiti migrenu kod ljudi koji ne unose dovoljno magnezija putem hrane.
• Srčani udar. Općenito, čini se da primanje magnezija intravenski ili uzimanje magnezija “na usta” ne smanjuje ukupni rizik smrtnosti zbog srčanog udara.
• Oštećenje mozga u dojenčadi uzrokovano nedostatkom kisika. Istraživanja sugeriraju da bi primjena magnezija intravenski mogla kratkoročno poboljšati ishod kod dojenčadi s oštećenjem mozga uzrokovanim nedostatkom kisika. Ali čini se da njegova primjena nema dugoročnu korist.
• Pretilost. Nejasno je potiče li uzimanje magnezija “na usta” gubitak težine kod pretilih osoba. Ako i potiče, takva korist je vrlo malena do beznačajna.
• Kronična bol. Čini se da ljudi koji unose više magnezija putem hrane ili dodataka prehrani imaju nešto manji rizik od kronične boli.
• Tjelesna izvedba kod starijih osoba. Neka istraživanja pokazuju da bi dnevno uzimanje magnezija tijekom dvanaest tjedana moglo pomoći starijim ženama da hodaju dalje.
• Sindrom policističnih jajnika (PCOS). Čini se da uzimanje magnezija ne smanjuje inzulinsku rezistenciju kod PCOS-a.
• Grčevi u nogama kod trudnica. Većina istraživanja pokazuje da uzimanje magnezija “na usta” može smanjiti grčeve u nogama tijekom trudnoće. Ali to ne podupiru sva istraživanja.
• Prijevremeni porod. Primanje magnezija intravenski može spriječiti kontrakcije u slučaju prijevremenog poroda. Neka istraživanja sugeriraju da je magnezij učinkovitiji u odgađanju trudova za 48 sati u usporedbi s nekim konvencionalnim lijekovima. No, ne vjeruju svi stručnjaci da je to korisno, a neka istraživanja sugeriraju da bi mogla uzrokovati više štetnih učinaka.
• Rijedak nasljedni poremećaj koji uzrokuje nakupljanje minerala u koži, očima i krvnim žilama (Pseudoxanthoma elasticum ili PXE). Rana istraživanja sugeriraju da bi dodatak magnezija mogao smanjiti nakupljanje minerala kod osoba s PXE.
• Poremećaj koji uzrokuje nelagodu u nogama i neodoljivu želju za pomicanjem nogu (sindrom nemirnih nogu). Uzimanje magnezija “na usta” može smanjiti količinu pokreta i povećati količinu sna u bolesnika sa sindromom nemirnih nogu. Međutim, uloga magnezija, ako postoji, u sindromu nemirnih nogu je nejasna. Neki ljudi s ovim stanjem imaju visoku razinu magnezija u krvi, dok drugi imaju nisku razinu magnezija.
• Moždani udar. Većina ranih istraživanja pokazala je da je povećani unos magnezija hranom povezan sa smanjenim rizikom smrti od moždanog udara. Postoje i neki dokazi da povećani unos magnezija prehranom poboljšava mentalne sposobnosti ljudi nakon moždanog udara. Ali učinci intravenski unesenog magnezija su mješoviti. Neka istraživanja pokazuju da bi mogao zaštititi mozak nakon moždanog udara, dok druga istraživanja pokazuju da ne smanjuje rizik od smrti ili invaliditeta kod većine ljudi.
• Krvarenje u prostoru koji okružuje mozak (subarahnoidalno krvarenje). Postoje različiti dokazi o učinku magnezija na kontrolu krvarenja u mozgu. Neka istraživanja sugeriraju da davanje magnezija intravenski smanjuje rizik od smrti i vegetativnog stanja. Međutim, druga istraživanja ne podržavaju ove nalaze.
• Alergijski rinitis.
• Peludna groznica.
• Urinarna inkontinencija.

Potrebno je više dokaza koji bi podržali učinkovitost magnezija u prethodnim slučajevima.

Kada se uzima na usta

Magnezij je VJEROJATNO SIGURAN za većinu ljudi kada se uzima na odgovarajući način. Doze manje od 350 mg dnevno sigurne su za većinu odraslih osoba. Kod nekih ljudi magnezij može uzrokovati želučane smetnje, , , i druge nuspojave.
Kada se uzima u vrlo velikim količinama (većim od 350 mg dnevno), magnezij je MOŽDA NESIGURAN. Velike doze mogu uzrokovati nakupljanje viška magnezija u tijelu, uzrokujući ozbiljne nuspojave uključujući nepravilan rad srca, nizak krvni tlak, zbunjenost, usporeno disanje, komu i smrt.

Kada se daje kao injekcija ili intravenski

Magnezij je VJEROJATNO SIGURAN za većinu ljudi kada zdravstveni djelatnik pravilno koristi injektibilni proizvod koji se izdaje samo na recept.

• Magnezij je VJEROJATNO SIGURAN za trudnice ili dojilje ako se uzima oralno u dozi manjoj od 350 mg dnevno.
• Magnezij je MOGUĆE SIGURAN kada se injekcijski proizvod koji se izdaje samo na recept daje intravenski ili kao injekcija do pet dana prije porođaja. Ali magnezij koji se izdaje samo na recept tijekom trudnoće se daje samo u slučaju ozbiljnih zdravstvenih stanja. Postoje dokazi da korištenje magnezija za suzbijanje ranog poroda može uzrokovati ozbiljne probleme u dojenčeta.
• Magnezij je MOŽDA NESIGURAN kada se uzima oralno u visokim dozama ili kada se injekcijski proizvod koji se izdaje samo na recept daje intravenski ili kao injekcija dulje od pet dana. Uzimanje magnezija “na usta” u visokoj dozi može uzrokovati proljev i preveliku koncentraciju magnezija u krvi. Primanje magnezija koji se izdaje na recept intravenski ili u obliku injekcije dulje od pet dana može uzrokovati probleme s kostima i mozgom kod dojenčeta.

• Magnezij je VJEROJATNO SIGURAN za većinu djece ako se uzima “na usta” na preporučeni način ili kada se proizvod za injekcije koji se izdaje samo na recept pravilno koristi. Magnezij je siguran ako se uzima oralno u dozi manjoj od 65 mg za djecu od jedne do tri godine, 110 mg za djecu od četiri do osam godina i 350 mg za djecu stariju od osam godina.
• Magnezij je VJEROJATNO NESIGURAN kada se uzima “na usta” u većim dozama od preporučenih.

JAKA INTERAKCIJA

Nikako nemojte uzimati magnezij u kombinaciji s ovim lijekovima.

Levodopa i karbidopa ulaze u interakciju s magnezijem
 
Levodopa i karbidopa se koriste u liječenju . Uzimanje magnezijevog oksida zajedno s levodopom ili karbidopom može smanjiti učinkovitost tih lijekova. Nemojte uzimati magnezijev oksid ako uzimate levodopu ili karbidopu.
 

UMJERENA INTERAKCIJA

Budite oprezni u kombinaciji magnezija i sljedećih lijekova.
 
Antibiotici (aminoglikozidni antibiotici) stupaju u interakciju s magnezijem
 
Neki antibiotici mogu utjecati na mišiće, poput aminoglikozida. Magnezij također može utjecati na mišiće. Uzimanje ovih antibiotika i injekcija magnezija mogu uzrokovati probleme s mišićima.
Neki aminoglikozidni antibiotici su amikacin, gentamicin, kanamicin, streptomicin, tobramicin i druge.
 
Antibiotici (kinolonski antibiotici) stupaju u interakciju s magnezijem

Magnezij može smanjiti količinu antibiotika koje tijelo apsorbira. Uzimanje magnezija zajedno s nekim antibioticima može smanjiti njihovu učinkovitost. Kako biste izbjegli ovu interakciju, uzmite ove antibiotike najmanje dva sata prije ili četiri do šest sati nakon uzimanja magnezija.
Neki od ovih antibiotika koji mogu stupiti u interakciju s magnezijem uključuju ciprofloksacin, gemifloksacin, levofloksacin, moksifloksacin i druge.
 
Antibiotici (tetraciklinski antibiotici) stupaju u interakciju s magnezijem
 
Magnezij može smanjiti količinu antibiotika koje tijelo apsorbira. Uzimanje magnezija zajedno s nekim antibioticima može smanjiti njihovu učinkovitost. Kako biste izbjegli ovu interakciju, uzmite ove antibiotike najmanje dva sata prije ili četiri do šest sati nakon dodatka magnezija.
Neki od tetraciklina su demeklociklin, minociklin i tetraciklin.
 
Bisfosfonati stupaju u interakciju s magnezijem
 
Magnezij može smanjiti količinu bisfosfata koju tijelo apsorbira. Uzimanje magnezija zajedno s bisfosfatima može smanjiti učinkovitost bisfosfata. Kako biste izbjegli ovu interakciju, uzmite bisfosfonat najmanje dva sata prije magnezija ili kasnije tijekom dana.
Neki od bisfosfonata su alendronat, etidronat, risedronat, tiludronat i druge.
 
Blokatori kalcijevih kanala (lijekovi za liječenje visokog krvnog tlaka) stupaju u interakciju s magnezijem
 
Neki lijekovi za liječenje visokog krvnog tlaka djeluju tako što blokiraju ulazak kalcija u stanice. Ti se lijekovi nazivaju blokatori kalcijevih kanala. Magnezij također može blokirati ulazak kalcija u stanice. Uzimanje magnezija s ovim lijekovima može uzrokovati prenizak krvni tlak.
Neki od ovih lijekova uključuju nifedipin, verapamil, diltiazem, isradipin, felodipin, amlodipin i druge.
 
Mišićni relaksansi stupaju u interakciju s magnezijem
 
Čini se da magnezij pomaže opustiti mišiće. Uzimanje magnezija zajedno s mišićnim relaksansima može povećati rizik od nuspojava mišićnih relaksansa.
Neki relaksansi mišića uključuju karisoprodol, pipekuronij, orfenadrin, ciklobenzaprin, galamin, atrakurij, pancuronij, sukcinilkolin i druge.
 
Diuretici koji štede kalij stupaju u interakciju s magnezijem
 
Neki diuretici mogu povećati razinu magnezija u tijelu. Uzimanje nekih diuretika zajedno s magnezijem može uzrokovati preveliku količinu magnezija u tijelu.
Primjeri tih diuretika su amilorid, spironolakton i triamteren.
 
Antikoagulansi i antitrombocitni lijekovi stupaju u interakciju s magnezijem
 
Magnezij može usporiti . Uzimanje magnezija zajedno s lijekovima koji također usporavaju zgrušavanje može povećati rizik od pojave modrica i krvarenja.
Neki lijekovi koji usporavaju zgrušavanje krvi uključuju aspirin, klopidogrel, dalteparin, enoksaparin, heparin, indometacin, tiklopidin, varfarin i druge.
 
Digoksin stupa u interakciju s magnezijem
 
Digoksin pomaže srcu da kuca jače. Magnezij može smanjiti količinu digoksina koje tijelo apsorbira. Smanjenjem količine digoksina koje tijelo apsorbira, magnezij može smanjiti učinke digoksina.
 
Lijekovi za dijabetes (sulfonilureje) stupaju u interakciju s magnezijem
 
Magnezij je dostupan u suplementima u nekoliko oblika soli. Neki oblici soli magnezija mogu povećati količinu sulfonilureje koju tijelo apsorbira. Povećanjem količine sulfonilureje koju tijelo apsorbira, ovi oblici magnezija mogu povećati rizik od hipoglikemije (niske razine glukoze u krvi) kod nekih pacijenata.
Neki agensi sulfonilureje uključuju karbutamid, acetoheksamid, klorpropamid, tolbutamid, gliklazid, glibornurid, gliklopiramid i glimepirid.
 
Antacidi ulaze u interakciju s magnezijem
 
Antacidi mogu smanjiti laksativni učinak magnezija. Ljudi koji uzimaju magnezij kao laksativ mogu zahtijevati veću dozu.
Neki antacidi uključuju kalcijev karbonat, natrijev karbonat, magaldrat, magnezijev sulfat, aluminijev hidroksid i druge.
 
Gabapentin stupa u interakciju s magnezijem
 
Magnezij može smanjiti količinu gabapentina koju tijelo apsorbira. Smanjenjem količine gabapentina koje tijelo apsorbira, magnezij može smanjiti učinke gabapentina. Uzmite gabapentin najmanje dva sata prije ili četiri do šest sati nakon uzimanja magnezija.
 
Ketamin stupa u interakciju s magnezijem
 
Ketamin se koristi protiv jakih bolova i depresije. Uzimanje velikih doza magnezija zajedno s ketaminom može pojačati učinke i nuspojave ketamina.

SLABA INTERAKCIJA

Budite oprezni u ovoj kombinaciji.
 
Sevelamer stupa u interakciju s magnezijem
 
Sevelamer može povećati razinu magnezija u tijelu. Uzimanje sevelamera u kombinaciji s magnezijem može uzrokovati previsoku razinu magnezija.
Savjetujte se sa svojim liječnikom prije uzimanja suplemenata magnezija ako uzimate sevelamer.

DOJENČAD

Preporučeni dnevni unos (RDA) magnezija:

• za dojenčad starosti do šest mjeseci - 30 mg / dnevno
• za dojenčad starosti sedam do 12 mjeseci - 75 mg / dnevno.

DJECA I ADOLESCENTI

Preporučeni dnevni unos (RDA) magnezija:

• za djecu od jedne do tri godine - 80 mg / dnevno
• za djecu od četiri do osam godina - 130 mg / dnevno
• za dječake od devet do 13 godina - 240 mg / dnevno
• za dječake od 14 do 18 godina - 410 mg / dnevno
• za djevojčice od devet do 13 godina - 240 mg / dnevno
• za djevojčice od 14 do 18 godina - 360 mg / dnevno.

ODRASLI

Preporučeni dnevni unos (RDA) magnezija:

• za muškarce od 19 do 30 godina - 400 mg / dnevno
• za starije od 30 godina - 420 mg / dnevno
• za žene između 19 i 30 godina - 310 mg / dnevno
• za žene starije od 30 godina - 320 mg / dnevno.

POSEBNA STANJA

• trudnoća - preporučeni dnevni unos magnezija kod trudnica u određenoj mjeri odstupa od preporučenog dnevnog unosa za ostale žene njihove dobi:
  • trudnice u dobi od 14 do 18 godina - 400 mg / dnevno
  • trudnice u dobi od 19 do 30 godina - 350 mg / dnevno
  • trudnice starije od 30 godina - 360 mg / dnevno
• dojenje - dojilje također imaju drugačije vrijednosti preporučenog dnevnog unosa magnezija:
  • dojilje između 14 i 18 godina - 360 mg / dnevno
  • dojilje između 19 i 30 godina - 310 mg / dnevno
  • dojilje starije od 30 godina- 320 mg / dnevno.

GORNJA GRANICA UNOSA (UL)

Postoji nekoliko istraživanja koja su pomogla u postavljanju gornje granice unosa magnezija, jer nije dokazano da pretjeran unos magnezija hranom ima toksične učinke. Gornja granica unosa magnezija u ovom slučaju odnosi se samo na unos magnezija putem dodataka prehrani. Proljev je odabran kao kritična krajnja točka jer predstavlja prvi znak prekomjernog unosa.

Vrijednost gornje granice dnevnog unosa magnezija po skupinama

• dojenčad - nije moguće odrediti gornju granicu unosa magnezija jer se dojenčad hrani samo majčinim mlijekom, formulom ili hranom, a nikako suplementima
• djeca i adolescenti 
  • djeca od jedne do tri godine - 65 mg / dnevno
  • djeca od četiri do osam godina - 110 mg / dnevno
  • djeca od devet do 18 godina - 350 mg / dnevno
• odrasli stariji do 19 godina - i za žene i za muškarce gornja granica unosa magnezija iznosi 350 mg dnevno
• trudnice i dojilje - za trudnice i dojilje svih dobnih skupina gornja granica unosa magnezija iznosi 350 mg dnevno.