Sumnjiva prehlada

Ako vas svake godine u isto vrijeme snađe osip ili svrbež, suze vam oči, nos curi ili je začepljen, ili učestalo kišete u blizini životinja, moguće je da ste alergični. Alergija (u prijevodu s grčkog znači "drukčije djelovanje") je prejaka reakcija imunosnog sustava na uobičajeno neopasne tvari, kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca. Dodir s takvim tvarima (alergenima) uzrokuje stvaranje protutijela IgE koja potiču otpuštanje upalnih tvari u tijelu, uključujući histamin, iz upalnih stanica u sluznici vjeđa i dišnog sustava. To uzrokuje pojavu simptoma: šmrcanje ili curenje iz nosa, začepljenost nosa, kihanje, kašljanje, promuklost, škakljanje u grlu, otežano disanje i ponestajanje daha, suzenje te svrbež očiju, nosa i grla, konjunktivitis, alergijski podočnjaci (crveni, otečeni) zbog povećana dotoka krvi, kožni ekcemi, povraćanje i proljev. 

U kliničkom smislu, alergija se može očitovati kao alergijski konjunktivitis, rinitis, rinosinuitis, edem grkljana, urtikarija i kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam.

Poznato je da se sklonost alergijama nasljeđuje. Ako ste alergični, velika je mogućnost da će alergični biti i drugi članovi obitelji, ali nije nužno da ćete biti alergični na istu tvar/alergen, jer se nasljeđuje predispozicija za razvoj. Uobičajeni alergeni mogu biti različite tvari iz okoliša ili sastojci hrane. Najčešće alergeni prodiru u tijelo kroz dišni sustav. Među takozvanim inhalacijskim alergenima razlikujemo:

• pelud - Stvara se većinom u proljeće, ljeto ili jesen. Kako se pelud stabala, trave i korova prenosi zrakom, gotovo ju je nemoguće izbjeći. Poznati primjer peludne alergije ili polinoze je ambrozija, čiji simptomi variraju od obične peludne hunjavice do napada teške bronhalne astme. Jedna biljka nosi od 5,5 do 20 g peludi, oprašuje se vjetrom i vrlo je dalekometna (čak i do 100 km) te jako alergogena (za pojavu alergije dovoljno je samo 20 do 30 peludnih zrnaca, veličine 30 - 35 µm, u m3 zraka). Kad pelud stigne u vlažnu sredinu, poput sluznice dišnog sustava, otpušta niz kemijskih alergogenih spojeva (čak njih 52).
• grinje iz kućne prašine - Kućna prašina sadržava različite potencijalne alergene i odgovorna je za alergijske simptome prisutne tijekom cijele godine. Najčešći alergen iz kućne prašine su grinje.
• prhut kućnih ljubimaca - Životinje na koje smo najčešće alergični su pas i mačka. Za to odgovorni alergeni su prhut (ljuštenje kože), slina, mokraća i dlaka.
• plijesan - Velik broj ljudi osjetljivo je na spore iz zemlje, koje izazivaju simptome tijekom ljeta i rane jeseni. Spore iz zemlje u našem domu mogu biti uzrok simptoma tijekom cijele godine.

Prilikom posjeta liječniku svakako trebate opisati simptome, prijašnje zdravstvene probleme, kao i prijašnje i sadašnje uvjete u kojima živite.

Nakon uzimanja anamnestičkih podataka slijede fizikalni pregled i alergološko testiranje. Kožni test provodi se kapanjem razrijeđenoga potencijalnog alergena na kožu, koji se zatim malom iglom unese pod kožu. Pozitivna reakcija na koži vidi se nakon 20 minuta u obliku crvenoga uzdignutog čvorića (poput uboda komarca) na mjestu unosa alergena. Pozitivan test ukazuje na moguću alergiju na ispitivanu tvar, a liječnik postavlja konačnu dijagnozu s obzirom na informacije koje je dobio na temelju vaših anamnestičkih podataka i rezultata fizikalnog pregleda.

Zbog sličnih simptoma, kao što su začepljenost i curenje iz nosa, kihanje, kašljanje, bol u grlu, svrbež i zujanje u ušima, crvene oči i otečene vjeđe, često ne uočavamo razliku između prehlade i alergije. Međutim, prehlada nestaje za nekoliko dana, dok se alergijski simptomi u određenim uvjetima mogu i pojačati na dulje razdoblje, pa se čini kao da im nema kraja. 

Peludna groznica ili alergijski rinitis pripisuje se sezonskoj alergijskoj reakciji na pelud. Malo zbunjuje naziv "groznica", što inače označava povišenu tjelesnu temperaturu, koja se ovdje ne javlja. U iznimnim slučajevima simptomi se pogoršavaju i zimi, i to zbog slabije ventilacije prostora i veće izloženosti grinjama iz kućne prašine i plijesni. Katkad se simptomi pojačavaju, primjerice, u blizini mačaka, a mogu se i nepravilno izmjenjivati razdoblja pogoršanja i poboljšanja tijekom cijele godine.

Najbolji način sprječavanja alergije je otkrivanje i izbjegavanje alergena, pa se stoga preporučuje:

• pratiti biometerološku prognozu i ne izlaziti iz kuće između pet i 10 sati, kad u zraku ima najviše peludi; ako se koristi klima-uređaj, treba redovito mijenjati filtre; tijekom radova vani ili u vrtu treba nositi masku za lice kao zaštitu od peludi; ako je moguće, poželjno je promijeniti boravište u sezoni polenacije
• poboljšati mikrookolišne uvjete - čistiti prašinu jednom tjedno (za to vrijeme nositi masku), držati jastuke i posteljinu pod prekrivačem otpornim na prašinu, zamijeniti tapecirani namještaj plastičnim ili eko-kožnatim, staviti na pod parkete, laminat ili pločice, održavati 50-postotnu vlažnost zraka, redovito ventilirati kuhinju, kupaonicu i podrum, redovito mijenjati filtre u sustavima grijanja ili hlađenja te pravilno čistiti ovlaživače zraka kako bi se spriječio rast bakterija i plijesni
• izbjegavati držanje kućnih ljubimaca s krznom (ako su već tu, kupati ih barem jednom tjedno) ili perjem; ne dopuštati im boravak u spavaćoj sobi
• izbjegavati bilo aktivno bilo pasivno pušenje
• zatražiti kontrolu izloženosti profesionalnim alergenima na poslu
• produljiti dojenje koliko god je moguće i što kasnije uvesti proteinsku hranu (meso, jaja) u prehranu djeteta (nakon šest mjeseci)
• dječje (npr. plišane) igračke staviti u zamrzivač na nekoliko sati da se unište grinje
• uklanjati ambroziju mehanički (čupajući i koseći je, i to prije cvatnje u lipnju i srpnju), kemijski (koristeći pesticide protiv korova) i/ili biološki (pomoću zlatice koja će je pojesti).

Ako imate blage simptome, potražite lijek u ljekarni (obično antihistaminik i dekongestiv), no u slučaju trajnih i teških simptomi, svakako potražite liječničku pomoć.

Antihistaminici - učinkoviti su protiv kihanja, začepljenog nosa, svrbeža očiju i grla. Blokiraju učinak histamina u procesu razvoja alergijskih simptoma. Potreban je oprez kod uzimanja jer neki uzrokuju pospanost.

Dekongestivi - smanjuju začepljenost i oticanje nosne sluznice te povećavaju prohodnost dišnih puteva, što olakšava disanje. Mnogi lijekovi dostupni u slobodnoj prodaji sadržavaju kombinaciju antihistaminika i dekongestiva.

Nosni sprejevi - dostupni su u slobodnoj prodaji i na recept, a mogu se koristiti protiv alergija. Postoje različiti oblici:

• kortikosteroidni - dostupni samo uz liječnički recept. Koristite li ih svakodnevno, znatno će smanjiti začepljenost nosa, no potpun učinak opaža se tek tjedan dana od početka uzimanja.
• dinatrij-kromoglikatni sprej za nos - primjenjuje se u liječenju lakših ili umjerenih alergija. Sprječava kihanje, svrbež i curenje iz nosa.
• fiziološka otopina - u obliku speja dostupna je u slobodnoj prodaji. Smanjuje umjerenu kongestiju sluznice nosa, razrjeđuje sluz i smanjuje stvaranje krasta. Bez nuspojava je i može se koristiti dokle god se simptomi ne ublaže.
• dekongestivni - ne koristite ih za ublažavanje kroničnih simptoma alergije. Izbjegavajte ih ili štedljivo primjenjujte, ne više od tri do četiri dana.

Hiposenzibilizacija - oblik je imunoterapije kojim se putem injekcija u tijelo unose male količine alergena. Injekcije se obično daju jednom tjedno, a nakon nekoliko njih tijelo stvara toleranciju na alergen. Međutim, radi održavanja tolerancije, potrebno je davati injekcije alergena jednom mjesečno nekoliko godina.