Predoziranje - vrste, simptomi, prva pomoć i prevencija

Što je droga?

Drogom se smatra svaka tvar koja mijenja način funkcioniranja mozga ili tijela, a uključuje legalne doge, ilegalne droge i nedopuštene tvari.

Legalne droge

Legalne droge uključuju alkohol, kofein i nikotin. Zakonski su regulirane u smislu tko ih može uzimati i kontrole sadržaja i dostupnosti.
 
Jedan oblik legalne droge su i lijekovi koji se izdaju na liječnički recept, koji u situacijama slučajne ili namjerne pogrešne primjene također mogu uzrokovati predoziranje.
 
Ilegalne droge

Ilegalne droge eksplicitno su zakonom zabranjene, uključujući proizvodnju, distribuciju posjedovanje i uporabu.
 
Uključuju droge kao što su kanabis, stimulanse (poput kokaina ili metamfetamina - speed i ice), klupskih droga (npr. MDMA ili ecstasy) i ilegalnih opioida (poput fentanila i heroina). Ove tvari nisu regulirane, što znači da su njihovi sastojci i jačina nepredvidivi.
 
Mnoge smrti od predoziranja drogama uključuju ilegalne opioide ili stimulanse koji se uzimaju sami ili u kombinaciji s drugim drogama.
 
Fentanil je izuzetno potentan sintetički opioid koji se ne može vidjeti, namirisati ili okusiti kada se pomiješa s drugim drogama. Većina smrtnih slučajeva od predoziranja opioidima povezanih s predoziranjem uključuje ilegalni fentanil, koji je pronađen u mnogim drogama, uključujući heroin, metamfetamin, krivotvorene tablete i kokain. Fentanil pomiješan s bilo kojom drogom povećava vjerojatnost smrtonosnog predoziranja.
 

 
Nedopuštene droge

Nedopuštene droge uključuju ilegalne droge i tvari koje su legalne, ali se koriste na nedopušten način (poput ljepila ili razrjeđivača).
 
Također uključuju i lijekove koji se inače izdaju na liječnički recept u slučaju ilegalne nabave ili korištenja (poput opioida ili tableta za spavanje).
 
Opioidi koji se izdaju na liječnički recept i koriste za ublažavanje bolova, općenito su sigurni kada se uzimaju kratko vrijeme i prema uputi liječnika. Međutim, opioidi na recept mogu izazvati veliku ovisnost i zlouporabu.
 
Zlouporaba opioida na recept može imati štetne učinke, uključujući pospanost, zbunjenost, mučninu i zatvor. Također može uzrokovati i usporeno disanje što može dovesti do hipoksije i rezultirati komom, oštećenjem mozga ili smrću od predoziranja.
 
Zlouporaba stimulansa na recept može dovesti do psihoze, paranoje, srčanih, živčanih ili želučanih problema ili predoziranja.
 
Krivotvorene tablete su smrtonosnije nego ikad prije. Jedini sigurni lijekovi su oni koje je propisao pouzdani liječnik, a izdao licencirani ljekarnik.
 

Ponekad nije jasno je li predoziranje bilo slučajno ili namjerno, no pri tome treba uzeti u obzir i to da u istom slučaju mogu biti zastupljena oba elementa.
 

Slučajno predoziranje

Do slučajnog predoziranja može doći iz nekoliko razloga:

• uzimanje pogrešne tvari ili kombinacije tvari u pogrešnoj količini ili u krivo vrijeme ne znajući da to može naškoditi - može uključivati ​​situacije u kojima osoba uzima neku tvar kako bi postigla željeni učinak (npr. smanjila neugodne emocije), ali ne poznaje sastojke onoga što uzima ili njihovu snagu
• uzimanje nepoznatih tvari - kod ilegalnih droga nije moguće znati što sve sadrže i koliko su jake
• narušeno rasuđivanje - s obzirom da određene tvari mogu utjecati na kognitivne sposobnosti (pamćenje, razmišljanje, prosuđivanje), može se dogoditi da osoba ne razmišlja o rizicima uzimanja veće količine nedopuštene tvari, odnosno miješanja različitih tvari
• podvala sporne supstancije u piće
• individualne razlike - svaka osoba drugačije reagira na određenu tvar, tako da ono što je sigurno za jednu osobu može biti opasno za drugu.
   

Namjerno predoziranje

Namjerno predoziranje karakterizira odluka o namjernom uzimanju štetnu tvari ili kombinacije tvari u velikoj dozi kako bi se naškodilo samome sebi.
 
U slučaju kad se tako nešto dogodi, to je moguće znak određenog vida fizičke ili emocionalne patnje, što upućuje na potrebu dodatne njege i podrške.
 

Znakovi i simptomi predoziranja mogu uvelike varirati jer ovise o nizu čimbenika:

• koju je tvar (ili tvari) osoba koristila
• količina sporne tvari
• jačina sporne tvari
• način primjene sporne tvari
• dob i zdravstveno stanje osobe.

 
Treba imati na umu i to da svatko reagira drugačije, kao i da je teško predvidjeti simptome predoziranja, posebno u slučaju ilegalnih droga za koje se ne zna što se u njima nalazi ili koliko su jake.
 
Najčešći znakovi i simptomi predoziranja su:

• proširene ili sužene zjenice
• mučnina i/ili povraćanje
• bol u prsima
• otežano disanje (npr. plitko disanje ili potpuni prestanak disanja)
• krkljanje (znak začepljenih dišnih putova)
• usporen ili ubrzan rad srca
• plavičaste usne i/ili prsti (cijanoza)
• vrlo niska ili opasno povišena tjelesna temperatura
• nerazgovijetan govor
• problemi s ravnotežom (npr. nesiguran hod)
• neodazivanje na glasne zvukove i bolne podražaje
• nesvjestica
• tremor i/ili konvulzije
• paranoja
• zbunjenost, uzbuđenost, agresivno ponašanje ili dezorijentacija
• halucinacije
• koma
• smrt.

 
Ako je dijete primilo previše lijeka, može:

• povraćati
• postati umorno
• pokazivati ​​znakove anafilaksije (jake alergijske reakcije).

 
Potencijalni znakovi i simptomi predoziranja razlikuju se u ovisnosti o spornoj tvari.
 

Predoziranje opioidima

Opioidi poput heroina, oksikodona, kodeina i fentanila su depresori živčanog sustava, tj. supstancije koje usporavaju prijenos poruka između mozga i tijela. 
 
Predoziranje depresorima može uključivati sljedeće simptome:

• povraćanje
• slabost mišića
• izrazito sužene ili oštre zjenice
• bljedilo
• hladna, vlažna i znojna koža
• plavičaste usne ili vrhovi prstiju (cijanoza)
• usporen rad srca, nepravilan rad srca ili izostanak otkucaja srca
• poteškoće s disanjem (plitko, usporeno, otežano i/ili nepravilno disanje) ili potpuni izostanak disanja
• zvukovi gušenja ili krkljanje
• ne reagiranje na podražaje (glasne zvukove ili bolne podražaje).

Predoziranje benzodiazepinima

Benzodiazepini (alprazolam, diazepam, lorazepam, oksazepam i mnogi drugi) su također depresori živčanog sustava koji brzo dovode do smirenja. Produljeno uzimanje može izazvati toleranciju organizma i potrebu za stalnim povišenjem doze, pa i moguće predoziranje.
 
Potencijalni znakovi i simptomi predoziranja benzodiazepinima su:

• duboko narušen mentalni status
• izražena zbunjenost
• nejasan govor
• usporeno i otežano disanje ili zastoj disanja
• koma.

Predoziranje stimulansima

Stimulansi ubrzavaju poruke koje putuju između mozga i tijela. Primjeri stimulansa su speed, led, kokain i MDMA.
 

 
Potencijalni znakovi i simptomi predoziranja stimulansima mogu uključivati:

• jako povišena tjelesna temperatura
• nemir, razdražljivost ili agresivno ponašanje
• panika
• paranoja i druga obilježja psihoze
• halucinacije
• jaki bolovi u trbuhu
• otežano disanje (hiperventilacija ili ubrzano disanje)
• ubrzan ili nepravilan rad srca
• opasni kardiovaskularni događaji (npr. moždani udar, srčani udar, poremećaj cirkulacije)
• nekontrolirani pokreti i konvulzije
• koma.

Predoziranje lijekovima, uključujući i alkohol

Potencijalni znakovi i simptomi predoziranja lijekom (uključujući i alkoholnu intoksikaciju) mogu uključivati:

• mučnina i/ili povraćanje
• jaki bolovi u trbuhu
• proljev
• bol u prsima
• vrtoglavica
• gubitak ravnoteže i koordinacije
• pospanost
• mentalna konfuzija
• uznemirenost ili paranoja
• halucinacije
• nedostatak reakcije (osoba je budna, ali ne reagira na podražaje)
• konvulzije
• smetnje vida
• usporeni ili nepravilni otkucaji srca
• poremećeno disanje (usporeno, plitko ili nepravilno disanje) ili izostanak disanja
• zvukovi gušenja ili krkljanja
• vrlo niska tjelesna temperatura
• vlažna i blijeda koža ili plavkasto obojena (cijanoza) koža
• gubitak svijesti.

Predoziranje paracetamolom

Paracetamol je lijek koji se koristi za liječenje boli, ali i za snižavanje povišene tjelesne temperature. Dostupan je u slobodnoj prodaji kao lijek bez recepta.
 
Jedan je od najčešćih lijekova koje mala djeca uzmu u slučajnom predoziranju, a često ga uzimaju i ljudi u pokušaju samoubojstva.
 
Znakovi predoziranja paracetamolom uključuju:

• mučnina i povraćanje
• bolovi u trbuhu
• pospanost
• konvulzije
• koma.

 
Vrlo je mala razlika između maksimalne dnevne doze paracetamola i predoziranja koje može uzrokovati oštećenje jetara.
 
Velika količina paracetamola vrlo je opasna, no učinci se često pokažu tek otprilike dva do tri dana nakon uzimanja tableta. Liječenje mora započeti što ranije, odnosno prije nego što počnu učinci, stoga je u slučaju predoziranja paracetamolom uvijek potrebno potražiti liječničku pomoć, čak i ako se osoba čini dobro.

Kod predoziranja paracetamolom koristi se N-acetilcistein koji se vezuje za otrovne oblike paracetamola koji nastaju u jetri prilikom predoziranja.
 

Moguće komplikacije predoziranja

Predoziranje obično ne uzrokuje dugotrajnu štetu i većina se ljudi potpuno oporavi. Međutim, ponekad može dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što su:

• trajno oštećenje organa (npr. jetara i bubrega)
• oštećenje mozga (u slučaju prestanka disanja smanjuje se dotok kisika u mozak)
• smrt (u nekim slučajevima predoziranje može ozbiljno oštetiti organe i rezultirati smrću).
   

Gotovo svaki lijek može uzrokovati štetu ako ga se uzme previše. To može biti lijek koji se izdaje na recept ili bez recepta, pa čak i suplement ili biljni lijek.
 
Većina lijekova je otrovna (štetna) ako se uzme u prevelikoj količini.
 
Rizik od slučajnog predoziranja povećava se u slučaju:

• uzimanja kombinacije različitih lijekova - što više lijekova se uzima, vjerojatnost je veća
• ne pridržavanja upute liječnika / ljekarnika
• miješanja lijeka s alkoholom ili drugim lijekovima
• uzimanja lijeka greškom.

 

Predoziranju lijekom dodatno pogoduje nekoliko čimbenika:

• Prevelika doza lijeka. Neki lijekovi različitih zaštićenih imena sadržavaju isti aktivni sastojak. U slučaju uzimanja više od jednog lijeka s istim aktivnim sastojkom može doći do predoziranja.
• Jačina lijeka Lijekovi istog naziva mogu biti dostupni u različitim jačinama, a to znači da znači tableta u jednom pakiranju može sadržavati veću dozu tablete u drugom pakiranju. Uzimanje lijeka koji je jači nego što mislite da jest može uzrokovati predoziranje. Zato je jako bitno uvijek pažljivo pročitati uputu priloženu uz lijek.
• Pogreška doziranja. Korištenje pogrešnog izračuna za određivanje doze.

Predoziranje kod djece

Kad su djeca u pitanju, vjerojatnost slučajnog predoziranja se povećava u slučaju netočnog izračuna doze lijeka na temelju djetetove tjelesne težine.
 
Djeca se mogu slučajno predozirati i ako se lijek ne čuva na sigurnom, izvan dohvata djeteta. U tom slučaju dijete može dohvatiti lijek i slučajno ga progutati.
 

 

Imajte na umu da predoziranje može biti hitan slučaj čak i ako se isprva čini da je s osobom sve u redu.
 
Odmah pozovite hitnu pomoć ako mislite da se netko u vašoj neposrednoj blizini predozirao ili pokazuje simptome predoziranja i, ako imate takvo saznanje, informirajte operatera o vrsti tvari koju je osoba uzela.
 

 
Dok čekate hitnu pomoć:

• nemojte ostaviti osobu samu
• olabavite osobi odjeću ako je uska i osigurajte joj dovoljno zraka
• ne prisiljavajte osobu na povraćanje i nemojte joj davati hranu ili piće
• ako je osoba prisebna, pokušajte saznati što je uzela, koliko i kada te ima li bilo kakvih zdravstvenih problema
• ako osoba ne reagira, nemojte misliti da spava nego je okrenite na bok i omogućite da dišni putovi ostanu otvoreni zabacivanjem glave unatrag i podizanjem brade (ovaj postupak sprječava gušenje u slučaju povraćanja)
• pratite disanje i u slučaju da osoba prestane disati, započnite postupak oživljavanja
• sačuvajte spremnike tableta ako znate da postoje.

 
U slučajevima poznatog predoziranja opioidima (kao što su heroin, metadon, fentanil, oksikodon, buprenorfin ili morfin) ili sumnji na predoziranje, prije dolaska hitne pomoći osobi se može dati nalokson u obliku spreja za nos. Nalokson  poništava neželjene učinke opioida i namijenjen je za hitno liječenje, ali nije zamjena za hitnu medicinsku skrb.
 
Svaka osoba koja je pod rizikom od predoziranja opioidom trebala bi ovaj lijek nositi sa sobom, a njima najbliže osobe uvijek bi trebale znati gdje pronaći lijek u slučaju hitnosti.
 
Nalokson u obliku spreja za nos, za kućnu primjenu, dostupan je i u Hrvatskoj.
 

Pružatelji prve pomoći ili zdravstveni djelatnici u bolničkom okruženju traže znakove predoziranja i oslanjaju se na informacije dobivene od pratnje.
 
U bolničkom okruženju, mogu se naručiti laboratorijski testovi koji će pomoći u postavljanju dijagnoze, kao i ostale ciljane pretrage pomoću kojih će se procijeniti zdravstveno stanje i usmjeriti daljnji tijek liječenja.
 

Uz ranu intervenciju i odgovarajuću medicinsku podršku, mnoga predoziranja mogu se uspješno riješiti.
 
Postupak liječenje predoziranja u većini slučajeva provodi se u bolnici, a ovisi o tome koliko je ozbiljno predoziranje, odnosno kakav učinak je imalo na osobu. To uključuje i sve medicinske komplikacije koje proizlaze iz predoziranja, pri čemu je važno znati koju tvar/tvari je osoba uzela, kada, kako i u kojoj dozi.
 
Nakon preliminarne procjene, koja uključuje određene pretrage i promatranje, pristupa se uklanjanju sporne tvari (npr. nalokson u slučaju predoziranja opioidima, aktivni ugljen da se smanji količina apsorpcije iz crijeva itd.) i nastavlja daljnje liječenje u ovisnosti o stanju predozirane osobe.
 
Moguće je zatražiti i psihološku procjenu. Stručnjak za mentalno zdravlje može biti od pomoći u nekim situacijama, primjerice ako je predoziranje bilo pokušaj samoubojstva. Ako je bilo povezano s ovisnošću, osoba se može uputiti na daljnje liječenje u centar za odvikavanje od ovisnosti.
 
Nakon otpusta potrebno je pridržavati se liječničkih uputa i javiti se liječniku primarne zdravstvene zaštite. Kontrolni pregled kod liječnika važan je za sve osobe s predoziranjem, jer liječnik prati proces liječenja i, ako je potrebno, savjetuje o nastavku liječenja ili upućuje na dodatnu obradu.
 

Prevencija je ključna za smanjenje predoziranja i smrtnih slučajeva od predoziranja.
 
U tom smislu, u praksi je potrebno što više podržavati primarnu prevenciju na način da se promiče odgovarajuće propisivanje lijekova s ​​potencijalom zlouporabe, uključujući opioide, stimulanse i benzodiazepine, koji se ne bi smjeli neprimjereno dugo propisivati.
 
Ujedno je potrebno i dalje kontinuirano raditi na zaštiti javnosti od neodobrenih ili krivotvorenih lijekova koji predstavljaju rizik od predoziranja, kao i na provedbi nacionalne politike suzbijanja zlouporabe droga.
 

Prevencija predoziranja drogama

Sigurna razina uporabe droga ne postoji jer svaka droga sa sobom nosi određeni rizik. Ako se osoba ipak odluči koristiti nedopuštenu tvar, u nastavku donosimo nekoliko načina kako izbjeći predoziranje.
 
Pripaziti na svoje piće. Biti na oprezu ako nepoznata osoba ponudi s nekim pićem.
 
Izbjegavati klupske (party) droge. Klupske droge su farmakološki heterogena grupa psihoaktivnih droga koje najčešće upotrebljavaju tinejđeri i mladi za vrijeme noćnih izlazaka (noćni klubovi, koncerti, kafići, zabave). To su, primjerice, MDMA (metilendioksimetamfetamin, također zvan ecstasy ili molly), GHB (gama-hidroksimaslačna kiselina), ketamin, flunitrazepam (Rohypnol ili Rufi) i druge.
 
Znati što se uzima. Ako se već uzima droga u rekreativne svrhe, radi zabave, uputno je znati što se uzima i koja je jačina tvari. Ako se koristi supstancija nepoznatog izvora ili čistoće, prvo se uzme manja količina za testiranje.
 
Neočekivana reakcija. U slučaju pojave neočekivane ili odgođene reakcije, uputno je ne uzimati više tu tvar.
 
Ne miješati droge. Ako se droga uzima u rekreativne svrhe, nije uputno miješati je s drugim drogama ili alkoholom.
 
Osvijestiti osobne granice. Treba imati na umu da svako tijelo drugačije reagira na nedopuštene supstancije.
 
Sigurnost okruženja. Podrazumijeva korištenje nedopuštene supstancije u okruženju osoba u koje se ima povjerenja.
 
Izbjegavati uporabu droge bez prisustva drugih osoba.
 
Nalokson. Ako osoba koristi opioide (poput heroina, morfija ili oksikodona), uputno je imati pri ruci nalokson koji u hitnom slučaju predoziranja pomaže privremeno poništiti učinke opioida. 
 
Promjena razine tolerancije. Tolerancija je smanjena reakcija osobe na unos supstancije koja se javlja kada se ista opetovano koristi uslijed čega se tijelo prilagođava stalnoj prisutnosti u tijelu pa tolerancija raste. Ako se droga (kao što je heroin) neko vrijeme ne koristi, tolerancija će vjerojatno biti puno niža nego prije pa je potrebno početi s manjom količinom.
 
Potražiti podršku. U slučaju problema s mentalnim zdravljem ili zloporabom droge savjetovati se s obiteljskim liječnikom o dostupnim sustavim podrške.
 

Prevencija predoziranja lijekovima

U smislu prevencije predoziranja lijekovima, uputno je pridržavati se sljedećih uputa.
 
Odnos liječnik - pacijent. Ako ste već imali predoziranje, iskreno obavijestite o tome svog liječnika ili drugog zdravstvenog radnika.
 
Sigurnost uporabe lijekova. Nakon preuzimanja lijeka (izdanog na recept ili kupljenog bez recepta), pozorno pročitajte priloženu uputu za uporabu priloženu uz lijek. Lijekove uzimajte samo prema uputi. Čuvajte lijekove u originalnom pakiranju.
 
Reakcija na lijek. Ako imate bilo kakvu neočekivanu ili odgođenu reakciju na lijek, nemojte ga više uzimati i svakako to prijavite svom obiteljskom liječniku.
 
Više lijekova istodobno. Budite oprezni pri istodobnom uzimanju različitih lijekova (uključujući alkohol), jer mogu prikrivati ili pojačavati svoje učinke i povećati rizik od predoziranja. Ako uzimate više lijekova istodobno, svakako pitajte svog liječnika ili ljekarnika o mogućim interakcijama.
 
Kućna ljekarna. Lijekove koji vam više nisu potrebni nemojte čuvati nego ih vratite u ljekarnu, odnosno odložite u spremnik za odlaganje starih lijekova.
 
Sigurnost djece. Sve lijekove, alkohol, droge i otrove držite na sigurnom mjestu, zaključane i izvan dohvata djece.