Bolovi u prsnom košu - uzroci i liječenje

Bolesti i stanja / Medicinski leksikon Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Ako imate neobjašnjivu bol u prsima koja nestane ili se opet ponovi i nestane, posjetite čim prije liječnika kako biste saznali što je uzrok boli, čak i ako nije jako izražena

Što je bol u prsima?

Bol u prsima je bilo koja vrsta boli koju osjećate u gornjem dijelu tijela, od čeljusti do dna rebara, odnosno gornjeg dijela trbuha.

Pojavljuje se u mnogim oblicima, u rasponu od oštrog probadanja do tupe boli, a ponekad se osjeća kao stezanje, gnječenje ili peckanje. U određenim slučajevima, može se proširiti na druga susjedna područja uključujući čeljust, ruke, vrat ili leđa. Može trajati nekoliko minuta ili sati, a u nekim slučajevima šest mjeseci ili duže.

Budući da bol u prsima može biti simptom srčanog udara ili nekog drugog srčanog oboljenja, najsigurnije je bol smatrati povezanom sa srcem dok se ne dokaže suprotno. Ako imate neobjašnjivu bol u prsima koja nestane ili se opet ponovi i nestane, posjetite svog liječnika što je prije moguće kako biste saznali što je uzrok boli, čak i ako nije jako izražena.

Najčešći uzroci bolova u prsima?

Bol u prsima može uzrokovati niz bolesti i stanja, i svakako nije nešto što treba zanemariti. Uzroci koji su najopasniji po život uključuju srce ili pluća, a tu su još, na primjer, jednjak, mišići, rebra ili živci. Budući da bol u prsima može ukazivati na ozbiljan problem važno je odmah potražiti liječničku pomoć.

UZROCI POVEZANI SA SRCEM

Srčani udar (infarkt miokarda).
Nastaje zbog smanjenja ili blokade protoka krvi u srčani mišić, s posljedičnim oštećenjem ili uništenjem zahvaćenog dijela srčanog mišića. Blokada je obično posljedica stvaranja aterosklerotskog plaka u srčanim (koronarnim) arterijama (nakupine masti, kolesterola i drugih tvari).
 



Koronarna bolest srca - angina pektoris. Angina je izraz za bol u prsima koju uzrokuje slab protok krvi u srčanom mišiću. Čest uzrok su aterosklerotske promjene na stijenkama arterija koje opskrbljuju krvlju srčani mišić. Aterosklerotski plak sužava promjer arterije i samim time smanjuje opskrbu srca krvlju, što je posebno izraženo tijekom tjelesne aktivnosti kad su potrebe za kisikom i hranjivim tvarima veće. Saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju angine pektoris.

Disekcija aorte. Označava razdvajanje slojeva stijenke aorte, glavne arterije koja vodi krv iz srca na periferiju tijela. Zbog razdvajanja slojeva stijenke krv se potiskuje između slojeva i može dovesti do pucanje aorte. Predstavlja po život opasno stanje.

Aneurizma aorte. Aneurizma predstavlja ograničeno proširenje krvne žile, najčešće aorte ili neke druge arterije. Na mjestu proširenja stijenka arterije je stanjena i zbog tlaka krvi izbočuje. Ako se ne liječi (zamjenom zahvaćenog dijela stijenke aorte sa sintetskim umetkom) može doći do puknuća (rupture), koje se obično manifestira jakom boli u donjem dijelu trbuha i leđima te postaje hitan slučaj koji zahtijeva neodgodivu liječničku intervenciju.

Kardiomiopatija. Bolest srčanog mišića koja otežava pumpanje krvi u ostatak tijela i može dovesti do zatajenja srca. U ovisnosti o uzroku, dijeli se na dilatiranu, hipertrofičnu i restriktivnu kardiomiopatiju. Liječenje može uključivati promjenu životnih navika, lijekove, kirurški ugrađene uređaje (koji pomažu srcu da bolje radi, npr. pacemaker itd.), operaciju srca ili, u teškim slučajevima, transplantaciju srca.

Upala srčane ovojnice (perikarditis). Ovo stanje obično uzrokuje oštru bol koja se pogoršava kada udišete ili ležite.

UZROCI VEZANI UZ PROBAVNI SUSTAV

Bol u sredini prsa

  • GERB. Najčešći je uzrok boli u prsima. Nastaje uslijed nepotpunog zatvaranja kružnog mišića (sfinktera) na prijelazu jednjaka u želudac i posljedičnog povrata kiselog želučanog sadržaja u jednjak, usta i dišne putove. Široki spektar simptoma (subjektivni osjećaj) i znakova (klinički uočljivi) ne poklapa se uvijek s težinom oštećenja sluznice jednjaka. Saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju GERB-a.
 

 
 


Bol u prsima s desne strane


Bol u prsima s lijeve strane
  • Hijatalna hernija (kila). Nastaje kada se želudac izboči u šupljinu prsnog koša kroz otvor u dijafragmi (ošitu), mišiću koji razdvaja ta prsnu od trbušne šupljine. Otvor se naziva hijatus, pa se ovo stanje naziva hijatus hernija. Ako je izražen povrat želučane kiseline u jednjak, liječenje može uključivati smanjenje kiselosti želučanog sadržaja (lijekovi, promjena životnih navika). U slučaju da se dio želuca utiskuje kroz spomenuti otvor (paraezofagealna hernija) liječnik može preporučiti kirurški zahvat, kao i u slučaju krvarenja, upale ili ako se hernija povećava. Saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju hernije.
  • Gastritis (upala sluznice želuca). Može biti uzrokovan iritacijom zbog pretjerane konzumacije alkohola, kroničnog povraćanja, stresa ili uzimanja određenih lijekova poput protuupalnih lijekova. Ostali uzroci uključuju bakteriju Helicobacter pylori (ako se ne liječi, može dovesti do čira, a kod nekih ljudi i raka želuca), refluks žuči (povratni tok žuči iz dvanaesnika u želudac) te infekcije uzrokovane bakterijama i virusima. Ako se ne liječi, može dovesti do ozbiljnog gubitka krvi i povećati rizik od razvoja raka želuca.
  • Akutna upala gušterače (akutni pankreatitis). Skup je simptoma sa slikom nagle trbušne boli i povišenjem vrijednosti enzima gušterače (amilaze i lipaze), uzrokovan akutnim upalnim zbivanjem u gušterači, koje različitim intenzitetom zahvaća okolne organe i organske sustave. Upalne promjene uzrokuje aktivacija enzima u tkivu gušterače (autodigestija - samoprobava). Saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju akutne upale gušterače.


UZROCI VEZANI UZ PLUĆA

Krvni ugrušak u plućima (plućna embolija). Krvni ugrušak koji stiže s periferije može zapeti u plućnoj arteriji i blokirati protok krvi u plućno tkivo. Saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju plućne embolije. 

Upala pluća (pneumonija). Akutna je upala plućnog tkiva koju mogu uzrokovati brojni mikroorganizmi. Karakteriziraju je znakovi i simptomi akutne upale donjeg dijela dišnog sustava - povišena temperatura, kašalj, otežano disanje i probadanje u prsnom košu. Saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju upale pluća.

Upala ovojnice koja obavija pluća izvana (pleuritis). Ovo stanje može uzrokovati oštru bol u prsima koja se pogoršava prilikom udisanja ili kašljanja, a moguća je i pojava bolova u ramenu.

Kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB). Karakterizira je smanjenje protoka zraka u zračnim putovima, što je uzrokovano kroničnim bronhitisom i/ili emfizemom. Smanjenje protoka je progresivno, može biti udruženo s povećanom osjetljivošću zračnih putova i samo je djelomično reverzibilno. Saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju kronične opstruktivne bolesti pluća.
 


 

Astma. Kronična je upalna bolest koja zahvaća dišne putove, bronhe ili pluća. Uzrok nastanku astme ni danas nije posve jasan, no poznato je da se sklonost nasljeđuje. Saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju astme.

Kolaps pluća (penumotoraks). Nastaje kada zrak iz plućnih mjehurića iscuri i nakuplja se u šupljini ovojnice pluća. Oštra bol u prsima (moguće i u vratu i ramenu) obično počinje iznenada i može trajati satima te je općenito povezana s nedostatkom daha.

Visok krvni tlak u plućnim arterijama (plućna hipertenzija). Ovo stanje utječe na arterije koje nose krv u pluća i može izazvati bol u prsima.


UZROCI VEZANI UZ MIŠIĆE I KOSTI

Neki bolovi u prsima povezani su s ozljedama i drugim problemima koji utječu na strukture koje čine zid prsnog koša.

Trauma rebara. Nagnječeno ili slomljeno rebro može uzrokovati bol u prsima.

Kostohondritis. Upala područja gdje se gornja rebra spajaju s hrskavicom koja ih spaja na prsnu kost (kostohondralni spoj). Stanje uzrokuje bol u prsima, ali obično je bezopasno i prolazi bez ikakvog liječenja.

Upalne promjene u mišićima. Sindromi kronične boli, kao što je fibromijalgija, mogu uzrokovati stalnu bol u mišićima prsnog koša.


OSTALI UZROCI

Napad panike. Neočekivan i kratkotrajan osjećaj tjeskobe i straha može biti praćen s boli u prsima. Saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju paničnog poremećaja.
 


Herpes zoster. U slučaju preboljelih vodenih kozica u djetinjstvu, uzročnik, varičela-zoster virus iz porodice herpesvirusa, ostaje u tijelu i može ponovno postati aktivan kasnije u životu, obično poslije pedesete. Ovaj virus uzrokuje bolan osip koji se pojavljuje na koži na gornjem dijelu tijela. Obično se razvija u određenom dijelu prsnog koša, obično samo na jednoj strani.

Rak pluća. Zloćudna je tvorevina nastala kao posljedica višestrukih mutacija u stanicama bronha, zbog kojih one nekontrolirano rastu i šire se. Glavni uzrok nastanka karcinoma pluća je pušenje, što je i znanstveno dokazano. Bol u prsima uzrokovana rakom pluća više boli kada kašljete, smijete se ili duboko udišete. Saznajte više o uzrocima, simptomima i liječenju raka pluća.

Kako se manifestira bol u prsima - simptomi

Bol u prsima može uzrokovati mnogo različitih osjeta ovisno o tome što je uzrok simptoma. Iako često uzrok nema nikakve veze sa srcem, ne postoji jednostavan način da se to utvrdi bez liječničkog pregleda.

BOL U PRSIMA POVEZANA SA SRCEM

Iako se bol u prsima često povezuje sa srčanim bolestima, mnogi oboljeli imaju nejasnu nelagodu koja se ne mora nužno identificirati kao bol. Općenito, nelagoda u prsima povezana sa srčanim udarom ili drugim srčanim problemom može se opisati ili povezati s jednom ili više senzacija u nastavku:

  • pritisak, punoća, peckanje ili stezanje u prsima
  • snažna ili žareća bol koja se širi na leđa, vrat, čeljust, ramena i jednu ili obje ruke
  • bol koja traje dulje od nekoliko minuta, pogoršava se s fizičkom aktivnošću, nestaje i vraća se ili varira u intenzitetu
  • kratkoća daha
  • hladan znoj
  • vrtoglavica ili slabost
  • mučnina ili povraćanje
  • druge vrste bolova u prsima.


DRUGE VRSTE BOLOVA U PRSIMA

Bol u prsima povezanu sa srcem može biti teško razlikovati od druge vrste bolova u prsima. Međutim, bol za koju je manje vjerojatno da je povezana sa srcem češće je povezana sa sljedećim tegobama:

  • kiseli okus u ustima ili osjećaj da se progutana hrana vraća prema ustima
  • otežano gutanje
  • bol se poboljšava ili pogoršava prilikom promjene položaja tijela
  • bol se pojačava prilikom dubokog disanja ili kašljanja
  • bol traje mnogo sati
  • klasični simptomi žgaravice (bolni osjećaj pečenja iza prsne kosti) - mogu biti posljedica i srčanih i želučanih problema.

Kako znati je li bol u prsima ozbiljna?

Ako bolovi u prsima traju dulje od pet minuta i ne nestaju nakon uzimanja lijeka ili dok se odmarate, pozovite hitnu pomoć ili neka vas netko odveze u najbližu bolničku ustanovu na hitni prijem.


Bol u prsima može biti znak srčanog udara. Ostali znakovi srčanog udara uključuju:

  • znojenje
  • mučninu ili povraćanje
  • kratkoću daha
  • omaglicu ili nesvjesticu
  • ubrzan ili nepravilan rad srca
  • bol u leđima, čeljusti, vratu, gornjem dijelu trbuha, ruci ili ramenu.

Dijagnostika bolova u prsima

Iako većina ljudi na spomen bola u prsima pomišlja na srčani udar, postoje mnoga druga uzročna stanja.

Ubrzo nakon što počnete osjećati bol u prsima, pokušajte zapamtiti što ste u tom trenutku radili, kakav je bio karakter i koliko je bila jaka, jer svaki detalj može pomoći liječniku prilikom postavljanja dijagnoze.

Temeljem saznanja dobivenih kroz podatke dobivene od bolesnika i temeljem fizikalnog pregleda, slijedi odabir daljnjih pretraga s ciljem potvrde (ili odbacivanja) dijagnoze na koju se sumnja. 

Liječenje bolova u prsima

Liječenje bolova u prsima ovisi o uzroku boli.

U slučaju da je srčani udar uzrok boli u prsima, potrebna je neodgodiva liječnička intervencija (lijekovi i/ili invazivni postupak s ciljem povrata protoka arterijske krvi kroz srčani mišić -ugradnja stenta, bypass i sl.).



Ako je uzrok boli u prsima bolest ili stanje koje nije povezano sa srcem, mogućnosti liječenja ovise o samom uzroku, a mogu uključivati promjene načina života, lijekove ili kirurški zahvat.

Prevencija bolova u prsima

Sprječavanje pojave bolova u prsima znači smanjenje rizika od razvoja srčano-žilnih, plućnih i drugih bolesti. To podrazumijeva preispitivanje načina života i navika te uključuje:

  • pravilnu prehranu
  • nadzor nad postojećim zdravstvenim problemima poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, dijabetesa i sl.
  • redovitu tjelovježbu (minimalno tri puta tjedno)
  • postizanje i održavanje zdravstveno prihvatljive tjelesne težine
  • ograničenje unosa alkohola
  • prestanak pušenja.


Izvor fotografija: Shutterstock

Datum objave članka: 8. 7. 2022.
izdvojeni proizvodi