Upalne bolesti crijeva - prehrana

Kod Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa javlja se nedostatak esencijalnih hranjivih tvari u organizmu (malnutricija) čiji uzrok mogu biti:

• gubitak apetita zbog mučnine, bolova i smanjena osjeta okusa
• povećan broj stolica, zbog čega se gubi dva do četiri puta više dušika, kojeg treba nadoknaditi povećanim unosom proteina
• slaba probava hrane (maldigestija)
• poremećen proces apsorpcije hrane (malapsorpcija).

Upravo zato u trenutku dijagnoze jedne od ovih bolesti neumitno se nameće pitanje kako s tim živjeti cijeli život i što se uopće smije jesti?

Rezultati ispitivanja posljednjega desetljeća, posebice nekoliko posljednjih godina, upućuju na činjenicu da pravilna prehrana može potaknuti smirenje bolesti neovisno o uporabi lijekova, tj. može biti jedino terapijsko sredstvo u liječenju akutnog stanja.

Grupa britanskih liječnika iz bolnice Addenbrookes u Cambridgeu dugi niz godina uspješno liječi Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis posebnim načinom prehrane. Oni prije svega utvrđuju koje su namirnice vezane uz razvoj bolesti te ih ukidaju iz bolesnikove prehrane. Smatraju da je kod pacijenata koji se pridržavaju odgovarajuće dijete učestalost recidiva niža od 10 posto godišnje.

Pristup pacijentu je individualan, što znači da je vrlo teško napraviti univerzalnu dijetu za sve oboljele i povući crtu između dopuštenih i zabranjenih namirnica, jer nekim bolesnicima pojedine namirnice odgovaraju, dok ih drugi ne podnose.

Hranu bi trebalo birati prema vlastitim tjelesnim reakcijama, tj. izbaciti iz prehrane namirnice koje uzrokuju pogoršanje bolesti i uz to se pridržavati sljedećih preporuka i savjeta:

• hranu treba uzimati u više manjih obroka, svaka tri do četiri sata
• izbaciti masna, pržena i pohana jela
• smanjiti unos jednostavnih ugljikohidrata (rafinirani šećer)
• izbjegavati voće s visokim udjelom šećera (ananas, grožđe, lubenica, suho voće)
• izbjegavati namirnice s visokim udjelom vlakana (mekinje, raž, kelj, poriluk i sl.), jer vlakna mogu biti uzrokom grčeva, plinova i proljeva
• smanjiti unos mlijeka, a povećati unos fermentiranih mliječnih proizvoda
• piti dovoljno tekućine, to jest vode (najmanje osam čaša dnevno)
• izbaciti alkohol, gazirane napitke, kavu i cigarete.

Hrana koja može...

• pogoršati ulcerozni kolitis - oštri začini (papar, ljuta paprika, chilli, curry, senf), natrijev glutamat i sorbitol (sadrže ga neke žvakaće gume i bomboni).
• ublažiti ulcerozni kolitis - probiotici i prebiotici, riba i riblja juha, sluzave juhe od žitarica (riža, zob, ječam) i čajevi (kamilica, metvica...).

PREPORUČUJE SE...

• nemasne juhe od mesa (goveđeg, pilećeg), juhe od pasiranog povrća, riblje juhe, juhe od riže, krupice, sluzave juhe od zobi i ječma
• nemasno mlado meso (puretina, piletina, junetina, teletina, janjetina, kunić)
• morska i riječna bijela riba (oslić, škarpina, pastrva bez kože); u manjim količinama tuna, skuša i losos
• tvrdo kuhana jaja
• svježi posni sir, jogurt, probiotici, prebiotici, sojino mlijeko, sojin sir (tofu)
• bijeli odstajali kruh, dvopek, tjestenina, riža, pšenična i kukuruzna krupica, brašno
• kuhano povrće bez kožice i sjemenki (krumpir, mrkva, špinat, blitva, tikvice, rajčica, mlada cikla), u manjim količinama (ako se dobro podnose) - protisnuti mladi grašak, grah i mahune te sitno narezana mlada zelena salata
• maslinovo i suncokretovo ulje, margo light
• kuhano voće (kompot); kašice od voća (jabuka); oguljeno voće (breskve, marelice, banane, avokado, borovnice); procijeđeni sok (od naranče, grejpa, mandarine i limuna)
• limunov sok, blagi jabučni ocat, sol
• krupica, riža, puding na obranom mlijeku, med, marmelada, biskvit, kolači od riže i krupice, petite beure keksi
• sokovi od preporučenog voća i povrća (bez šećera); voćni i biljni čajevi (dunja, borovnica, kamilica...); negazirana mineralna voda.

NE PREPORUČUJE SE...

• masne mesne juhe, koncentrati juha, juhe od povrća
• dimljena i usalamurena mesa, salame, paštete, mesne konzerve, masno crveno meso, divljač
• rakovi, dagnje
• pečena jaja
• punomasno mlijeko, masni i suhi sirevi
• svježi kruh i peciva, dizana tijesta, zob, mekinje, ječam, raž, sezam
• paprika, kupus, kelj, luk, poriluk, krastavac, brokula, cvjetača, korabica, radič, matovilac, gljive, rotkvice, kukuruz, bundeva, patlidžan, ukiseljeno i konzervirano povrće
• maslac, svinjska mast, majoneza, vrhnje
• neoguljeno i suho voće, smokva, šljiva, kruška, višnje, trešnje, grožđe, jagode, maline, ananas, lubenica, orah, badem, lješnjak
• alkoholni ocat, papar, senf, crvena paprika, origano, cimet, đumbir, curry, chilli
• kolači s kremom, čokolada, kakao, sladoled, savijače i lisnata tijesta; sladilo sorbitol
• sva alkoholna pića, gazirana pića i gazirane mineralne vode, kava, jaki čajevi.

Kvasac nije poželjan - Ispitivanja provedena na škotskom Medicinskom fakultetu Ninewells pokazala su da dodavanje kvasca u hranu oboljelima od Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa tijekom mjesec dana dovodi do aktiviranja i širenja bolesti. Kad su pacijenti bili podvrgnuti prehrani s malom količinom kvasca, bolest je naglo smanjila svoju aktivnost. Kvasac se, u najvećim količinama, nalazi u kruhu, pa se umjesto svježeg preporučuje konzumiranje odstajalog kruha ili dvopeka.

Oprez s mlijekom - Ako ste primijetili da nakon konzumiranja mlijeka patite od nadutosti, mučnine, grčeva ili proljeva, znači da imate intoleranciju laktoze (mliječnog šećera). To označava nesposobnost probave mlijeka (šećera laktoze) zbog nedostatka enzima laktaze, zbog čega se mliječni šećer sadržan u mlijeku ne razgrađuje u jednostavni šećer, nego se pretvara u kratkolančane masne kiseline. To dovodi do izuzetno jakog prodora vode u debelo crijevo s posljedičnim proljevom. Deficit navedenog enzima, koji se javlja zbog oštećenja sluznice tankog crijeva, vrlo je česta pojava kod oboljelih od ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti. U tom slučaju dobro se podnose fermentirani mliječni proizvodi, a dobar izbor je i sojino mlijeko koje ne sadrži laktozu.

Problemi s kavom - Kava može potaknuti ili pogoršati simptome bolesti. Prema britanskim ispitivanjima, čak i mala količina kave, čak jedna šalica, može potaknuti kontrakcije u crijevima. U slučaju proljeva, kofein, koji ima diuretsko djelovanje, oduzima organizmu prijeko potrebnu tekućinu.

Umjereno s crvenim mesom - Klinička ispitivanja pokazala su da je moguć utjecaj crvenog mesa na pogoršanje bolesti. Ako nemate smetnji prilikom konzumacije govedine, junetine, nemasne svinjetine i janjetine, savjetujemo vam da budete umjereni (do dva puta tjedno). Nastojte izbjegavati i pureće tamno meso. Vjerojatno ste primijetili da možete nesmetano uživati u bijelom mesu peradi, ali pripazite na pripremu, jer se prženje i pohanje ne preporučuju.

Jedite ribu - Bogatstvo proteina, vitamina (osobito A, D i B2), mineralnih tvari (kalcij, fosfor, magnezij, natrij, jod i fluor), višestruko nezasićenih masnih kiselina te umjerena količina masti, bijelu ribu stavljaju na sam vrh prehrane. Velika prednost ribe je i u njezinoj lakoj probavljivosti i dobroj apsorpciji. Preporučuje se riblja juha s rižom i mrkvom, te kuhana ili pečena riba u aluminijskoj foliji (škarpina, oslić, brancin) prelivena maslinovim uljem. Prema novijim istraživanjima, pokazalo se da plave ribe (tuna, skuša, sardina) djeluje protuupalno, pa ih je poželjno uključiti u prehranu oboljelih.

Jaja kao izvor proteina - Jaja su izvrstan i ekonomičan izvor proteina, stoga se preporučuje konzumiranje kuhanih jaja jedan do dva puta tjedno. Ne preporučuju se pečena jaja ili omlet koji mogu izazvati pogoršanje bolesti.

Maslinovo ulje normalizira stolicu - Maslinovo ulje (bogato omega-3 nezasićenim masnim kiselinama) povoljno utječe na crijeva tako što aktivira kontrakcije žučnog mjehura te pojačava peristaltiku tankog i debelog crijeva. Rezultat toga je normaliziranje stolice.

Prednosti fermentiranih mliječnih proizvoda - Mnogi laktobacili prisutni u mliječnim proizvodima stvaraju vlastiti enzim (laktazu) kojim razgrađuju mliječni šećer (laktozu) te na taj način ublažavaju podnošljivost fermentiranih mliječnih proizvoda kao što su svježi sir, jogurt, acidofil, bioaktiv LGG i sl. Od 1985., kad su znanstvenici dr. Goldin i dr. Gorbach otkrili Lactobacillus rhamnosus, tzv. LGG, provedeno je niz istraživanja o korisnim učincima probiotika, osobito LGG-a na ljudsko zdravlje. Znanost je dokazala da Lactobacillus GG uspješno čuva cjelovitost sluznice želuca i crijeva, utječe na motilitet i gibanje crijeva, čuvajući normalnu crijevnu peristaltiku te pospješuje apsorpciju vode i elektrolita, posebno kalcija i ostalih hranjivih tvari. Lactobacillus GG, primijenjen oralno, poboljšava sintezu IgA u tankom crijevu bolesnika s Crohnovom bolešću i ulceroznim kolitisom. Laktobacile možete unijeti u organizam putem raznih fermentiranih mliječnih proizvoda, a mogu se unositi i u obliku čiste kulture u formi tableta ili praška.

Vodite računa o unosu tekućine - Čestim proljevastim stolicama gube se znatne količine tekućine, pa postoji opasnost od dehidracije. Gazirana pića koja sadrže šećer i zaslađeni voćni sokovi loš su izbor za nadoknadu tekućine kod proljeva. Naime, šećer dodatno izvlači vodu iz tijela i ne skraćuje trajanje proljeva. Izgubljena tekućina nadoknađuje se nezaslađenim voćnim ili biljnim čajem, negaziranom mineralnom vodom te juhom pripremljenom od namirnica koje sadrže škrob. Juhe od riže, pšenične krupice, krumpira, mrkve i pileća juha u mnogim kulturama godinama se koriste kao lijek kod ublažavanja proljeva.

Ljekovito bilje - Preporučuju se čajevi od ljekovitog bilja koje sadrži tanine i tvari koje smiruju upalu. Tanin djeluje na sluznicu probavnih organa i čini je otpornijom. Količina tanina u čaju ovisi o vrsti čaja, ali i duljini kuhanja. Čaj se može pripremiti od kamilice, metvice, stolisnika ili matičnjaka, zatim od kupinova ili dunjina lista te ploda borovnice.

Nije svejedno kako pripremate hranu - Neki postupci pripreme namirnica mogu pogoršati stanje. U tu kategoriju spadaju npr. ukiseljeno povrće, mesni umaci (umaci od pečenja), nedovoljno kuhano povrće ili pržena i pohana hrana. Ne preporučuje se ni pripremanje jela sa zaprškom, prženje te prelijevanje jela grijanom, kuhanom ili prženom masnoćom. Meso mora biti kuhano, pečeno (u aluminijskoj foliji) ili pirjano u vlastitom soku, uz minimalan dodatak masnoće. Voće i povrće treba konzumirati isključivo u kuhanom i pasiranom obliku, jer time sadržaj celuloze svodimo na najmanju moguću mjeru.

Nužna nadoknada vitamina i minerala - Kod svih oboljelih od Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa prisutan je deficit vitamina i minerala. Lijekovi koji se najčešće koriste za liječenje upalnih bolesti crijeva također smanjuju njihovu apsorpciju, stoga je nadoknada izuzetno važna. 

• Vitamini - Manjak vitamina D jedan je od najčešćih nedostataka. Posebno se javlja deficit vitamina A, C i E, čije antioksidativno djelovanje štiti sluznicu probavnog sustava. Da bi se spriječila anemija, potrebna je nadoknada vitamina B12, a uočen je i deficit vitamina K koji je od vitalne važnosti za zdravlje crijeva. Posebno je važna nadoknada folne kiseline, jer se u prehrani ne koristi svježe voće i povrće, a deficit folne kiseline može povećati rizik od tumorskih oboljenja crijeva. 
• Minerali - Potrebna je nadoknada kalcija, magnezija, cinka i selena. Kalcij i magnezij nužni su za zdravlje kostiju, selen je snažan antioksidans, a cink je potreban u procesu zacjeljivanja rana. Deficit cinka može izazvati razvoj fistula kod oboljelih od Crohnove bolesti. 
• Aminokiseline - Potrebna je i nadoknada aminokiseline glutamina, koju nerijetko nazivamo "čimbenikom crijevne propusnosti" zbog njezine važnosti za obnovu sluznice debelog crijeva i pravilan rad crijeva općenito.

1. DAN

• doručak - čaj (kamilica), svježi sir, odstajali bijeli kruh
• užina - kašica od banane i jabuke
• ručak - pileća juha, kuhana teletina, pire krumpir, umak od mrkve
• užina - puding od vanilije
• večera - pileći rižoto, salata od ribane cikle

• doručak - boaktiv LGG, kuhano jaje, pureća prsa, odstajali bijeli kruh
• užina - kompot od breskve
• ručak -  riblja juha, kuhana pastrva, pire blitva
• užina -  voćni sok, petite beurre keksi
• večera - okruglice od sira i pšenične krupice

• doručak - čaj (metvica), margo light, marmelada, dvopek
• užina - acidofil
• ručak - teleća juha, teleći perkelt, žličnjaci, salata od ribane cikle
• užina - rolada s bananom
• večera - pileći ujušak s krumpirom

• doručak - čaj (borovnica), tofu, toast šunka, odstajali bijeli kruh
• uUžina - pire od jabuka s keksima
• ručak - juha od povrća, kuhana janjetina, kuhani krumpir s mrkvom
• užina - voćni bioaktiv
• večera - pirjano meso kunića, žganci, salata od ribane cikle

• doručak - čaj (list dunje), bioaktiv posni sir, odstajali bijeli kruh
• užina -  krema od banane
• ručak -  riblja juha, oslić pečen u alu-foliji, pire špinat
• užina - puding na miksanom kompotu
• večera - tjestenina s mljevenim mesom, salata od mrkve, acidofil

• doručak - čaj (matičnjak), margo light, med, dvopek
• užina - voćna kašica s keksima
• ručak -  juha od povrća, pirjana puretina, kuhana riža, salata od ribane cikle
• užina - voćni bioaktiv
• večera - teleći ujušak s noklicama od krupice

• doručak - acidofil, kuhano jaje, pureća prsa, odstajali bijeli kruh
• užina - kompot od breskve
• ručak -  pileća juha, kuhano pileće bijelo meso, pire krumpir, blagi umak od pasirane rajčice
• užina - koh od riže
• večera - gratinirana tjestenina sa sirom, AB kultura