Upalne bolesti crijeva - inovativni prehrambeni pristup

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti Ivana Norac Kovačić dipl. ing. preh. teh.

U trenutku dijagnoze upalne bolesti crijeva neumitno se nameće pitanje kako s tim živjeti cijeli život i što se uopće smije jesti

Kako su osnove pravilne prehrane, ali i pravilnog životnog stila umjerenost, raznolikost i uravnoteženost, u zadnje vrijeme se sve više govori o pravilnoj prehrani, odnosno koliko, kada i što jesti, a daju se i upute o aktivnom životnom stilu i odmoru.

Osnove pravilne prehrane posebno dolaze do izražaja u određenim dobnim skupinama (primjerice u dječjoj dobi), stanjima (kao što su trudnoća i dojenje) te u slučajevima različitih bolesti, kao što su kronične upalne bolesti crijeva.

Još uvijek nejasan mehanizam nastanka

Kronične upalne bolesti crijeva - Crohnova bolest i ulcerozni kolitis - karakterizira kronična upalna reakcija u probavnom sustavu. Iako uzrok i mehanizam nastanka kronične upale nije sasvim razjašnjen, nasljedna sklonost ima važnu ulogu jer se obje bolesti češće javljaju u nekim obiteljima. Uz naslijeđe, važan utjecaj imaju i čimbenici okoliša, koji još uvijek nisu točno definirani.

Iako se obje bolesti mogu javiti u djece i odraslih, češće nastupaju između 15. i 25. godine starosti, a nešto rjeđe u dobi između 50. i 80. godine. Javljaju se znatno češće u zemljama razvijenog svijeta, dok je u Europi učestalost najveća u skandinavskim zemljama.

Karakteristike upalnih bolesti crijeva

Chronova bolest

Crohnovu bolest obilježava kronična upalna reakcija koja može zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava i cijelu debljinu stijenke probavnih organa. Manifestira se vrlo raznolikim simptomima, kao što su česti bolovi u trbuhu, proljevaste stolice često s primjesama sluzi i krvi, gubitak na tjelesnoj težini, povišena tjelesna temperatura te zastoj u rastu i izostanak spolnog razvoja u dječjoj dobi. Od ostalih simptoma mogući su slabokrvnost (anemija), bolovi i otok zglobova te kožne promjene, pogotovo oko anusa.

Zbog specifičnosti mjesta probave i apsorpcije različitih nutrijenata, aktivnost i lokalizacija bolesti određuje rizik nedostatka određenih mikronutrijenata. Tako se, na primjer, manjak vitamina B12 može javiti u bolesnika s terminalnim ileitisom (upalnim promjenama u završnom dijelu tankog crijeva), a manjak kalcija i željeza u slučajevima zahvaćanja gornjeg dijela tankoga crijeva. 

Zbog toga je, u ovisnosti o tipu bolesti, potrebno prilagoditi suplementaciju različitih nutrijenata, odnosno potražiti odgovore stručnjaka na pitanja što, kada i koliko od suplementa uzeti.
 
Ulcerozni kolitis

Ulcerozni kolitis karakterizira kronična upala u sluznici debelog crijeva (kolona), koja se manifestira proljevastim stolicama s primjesama sluzi i najčešće krvi, grčevitim bolovima prije, a često i nakon pražnjenja stolice, anemijom i povišenom tjelesnom temperaturom. U usporedbi s Crohnovom bolešću, gubitak na tjelesnoj masi se nešto rjeđe javlja.

Prevencija i liječenje malnutricije

Ukupna pojavnost malnutricije povezane s upalnim bolestima crijeva visoka je i može iznositi od 23 posto u vanbolničkih pacijenata, sve do 85 posto kod hospitaliziranih, s tim da je učestalija u aktivnoj fazi bolesti.

Malnutricija je posljedica djelovanja raznih  čimbenika kao što su gubitak teka, izbjegavanje hrane zbog provociranja boli u trbuhu i proljeva, malapsorpcija (stanje  nedovoljne apsorpcije  najjednostavnijih hranjivih tvari koje se oslobađaju u procesu probave), maldigestija (pojam koji opisuje nedovoljnu apsorpciju hranjivih tvari koja je posljedica otežane i nedovoljne razgradnje hrane ili prebrzog prolaska hrane kroz lumen crijeva), povećane nutritivne potrebe, povećani gubici nutrijenata putem probavnog sustava, interakcije s lijekovima ili poslijeoperacijske komplikacije.

Nutritivna potpora je važna komponenta liječenja upalnih bolesti crijeva koja uključuje prevenciju i liječenje malnutricije. Nutritivna intervencija obuhvaća dijeto-terapiju, primjenu umjetne prehrane (enteralne i/ili parenteralne prehrane), nadomjesnu primjenu mikronutrijenata te primjenu farmakonutrijenata u smislu potporne terapije.

Pri tome je preporučljivo uskladiti dijetne preporuke s individualnim potrebama i stanjem bolesnika te izbjegavati namirnice koje potenciraju tegobe. Upravo to je razlog zašto se u trenutku dijagnoze jedne od ovih dviju bolesti neumitno nameće pitanje kako s tim živjeti cijeli život i što se uopće smije jesti?

Pravilnom prehranom do smirenja bolesti

Rezultati ispitivanja posljednjega desetljeća, posebice nekoliko posljednjih godina, upućuju na činjenicu da pravilna prehrana može potaknuti smirenje bolesti neovisno o uporabi lijekova, tj. može biti jedino terapijsko sredstvo u liječenju akutnog stanja. Tako, na primjer, enteralna prehrana, koja je postala sastavni dio suvremenog liječenja Crohnove bolesti, kao jedini način liječenja može dovesti do oporavka dijela oboljelih osoba, s tim da je učestalost komplikacija znatno manja nego kod drugih načina liječenja.

Kod bolesnika s Crohnovom bolešću danas se u enteralnoj prehrani primjenjuju polimeričke formule.

Na našem tržištu postoje i posebne imunomodulacijske formule koje sadrže tvari s otprije poznatom protuupalnom ulogom u organizmu (TGF-ß2). Enteralna prehrana koja sadrži protuupalni citokin TGF-ß2 primjenjuje se kao hrana, ali i kao terapija kod oboljelih od Crohnove bolesti, posebice kod djece.

Inovacija za oboljele od Crohnove bolesti

Danas postoji inovativni prehrambeni pristup za osobe oboljele od Crohnove bolesti - Crohn’s Disease Exclusion Diet (CDED) - koji podrazumijeva eliminacijski tip prehrane nadopunjen enteralnim pripravcima (PEN - engl. Partial Enteral Nutrition) čija je dokazana učinkovitost u liječenju Crohnove bolesti u djece i odraslih gotovo jednaka učinku terapije ekskluzivne enteralne prehrane (EEN) u kojoj pacijent prvih šest do osam tjedana uzima isključivo enteralnu prehranu kao izvor hrane, i kada stopa remisije (stanje odsutnosti aktivnosti bolesti ili prolazno popuštanje nekih simptoma u pacijenata koji imaju poznatu kroničnu bolest) iznosi do 80 posto.

Ideja CDED prehrane jest smanjiti unos zasićenih masnih kiselina, masnoća životinjskog podrijetla, crvenog i procesuiranog mesa, žitarica, glutena, prehrambenih aditiva (emulgatora, maltodekstrina, taurina, sulfita, umjetnih sladila i karagenana) i procesuirane hrane na najmanju moguću mjeru.

CDED prehrana se provodi kroz tri faze:
  • prva faza - faza uvođenja pacijenta u remisiju i traje šest tjedana. U toj fazi pacijent 50% posto svojih dnevnih energetskih i nutritivnih potreba uzima putem hrane s popisa obveznih i dopuštenih namirnica, a preostalih 50 posto dobiva putem enteralnog pripravka.
  • druga faza – traje šest tjedana i predstavlja tzv. prijelaznu fazu u kojoj se u prehranu uvodi veći broj i količina dopuštenih namirnica, a količina enteralne prehrane se smanjuje na 25 posto ukupnih energetskih i nutritivnih potreba.
  • treća faza - faza održavanja koja idealno traje devet mjeseci,  nakon čega, uz moguće manje modifikacije u dogovoru s nutricionistom, ujedno postaje uobičajena za daljnju prehranu i stil života.
U ovaj vid prehrane pacijent se uvodi u dogovoru s liječnikom koji ga liječi, a dobro je imati i podršku stručnjaka za kliničku prehranu i nutricionizam koji prati cijeli postupak provođenja dijete.

Za sva pitanja vezana uz novi inovativni pristup Crohn’s Disease Exclusion Diet (CDED), kao i za provjerene i točne informacije o tome što, kada i koliko jesti kada imamo kroničnu upalnu bolest crijeva, slobodno nazovite besplatno telefonsko nutricionističko savjetovalište na broj 0800 7556.

Odgovore na vaša pitanja daje priznati stručnjak iz područja kliničke prehrane i nutricionizma, koji je tu za vas svakog petka od 13.00 do14.00 sati.

Datum objave članka: 15. 7. 2021.
izdvojeni proizvodi