Kofein - dobar ili loš za zdravlje?
Većina ljudi ne mora brinuti o smanjenju unosa kofeina sve dok unose oko 500 mg dnevno, što su otprilike četiri šalice kave, no u slučaju osjetljivosti, čak i jedna ili dvije šalice kave mogu izazvati nuspojave
Je li kofein droga?
Ako uživate u kofeinu, niste sami: kofein je najraširenija droga na svijetu. Kofein se smatra drogom jer njegovi učinci mogu promijeniti način na koji djelujete i osjećate se. Kao i u slučaju drugih droga, možete biti ovisni o kofeinu i imati apstinencijske simptome ako ga prestanete uzimati.
Učinci kofeina
Kofein ima neke svoje prednosti: razbuđuje mozak i čini da se osjećamo budnijima; može povećati razinu energije i spriječiti da se neko vrijeme osjećamo umorno. Za pojavu učinaka kofeina potrebno je pričekati oko 30 do 45 minuta nakon konzumacije, a traju osam do deset sati.
Nuspojave kofeina u većim dozama uključuju nemir, tjeskobu, razdražljivost i nesanicu. Previše kofeina može uzrokovati i ubrzane otkucaje srca te povećanje krvnoga tlaka. Kofein također može uzrokovati dehidraciju jer je diuretik, što znači da povećava količinu izlučene mokraće.
Nakon prestanka konzumacije velikih doza kofeina, apstinencijski simptomi mogu uključivati glavobolju i umor.
Nuspojave kofeina u većim dozama uključuju nemir, tjeskobu, razdražljivost i nesanicu. Previše kofeina može uzrokovati i ubrzane otkucaje srca te povećanje krvnoga tlaka. Kofein također može uzrokovati dehidraciju jer je diuretik, što znači da povećava količinu izlučene mokraće.
Nakon prestanka konzumacije velikih doza kofeina, apstinencijski simptomi mogu uključivati glavobolju i umor.
Kofein u hrani i piću
Kad se spomene kofein, većini pada na pamet kava. Iako se najveći postotak kofeina i unosi putem kave (oko 75 posto), ima mnogo proizvoda koji u svom sastavu imaju kofein (npr. energetska pića, čajevi, neka hrana...).
Konzumiranje kave u posljednje se vrijeme povezuje s mnogim blagodatima koje, među ostalim, mogu uključivati smanjen rizik za Parkinsonovu bolest, moždani udar, rak prostate, dijabetes i depresiju.
Veći dio prednosti pijenja kave dolazi od drugih sastojaka koji se nalaze u zrnu kave, a ne od kofeina, tako da kad je riječ o korisnosti kofeina, postoje određena ograničenja. Kava je možda najčešći izvor kofeina, ali postoje i mnogi drugi izvori. Ako uspoređujemo šalicu čaja i šalicu kave, čaj ima otprilike upola manje teina, sastojka koji je paralela kofeinu u kavi. Ostali izvori uključuju kola-pića, energetska pića, neke lijekove bez recepta, čokoladu, žvakaće gume i neke grickalice.
Kada je riječ o količini kofeina u pićima, ne pokušavajte pogoditi koliko ga ima prema njihovoj veličini jer količina kofeina u kavi i čaju ovisi o načinu pripreme. Različite marke mogu sadržavati različitu razinu kofeina pa tako jedno malo energetsko piće može sadržavati istu količinu kofeina kao i velika šalica kave. Stoga je veoma važno čitati deklaraciju na proizvodu.
Konzumiranje kave u posljednje se vrijeme povezuje s mnogim blagodatima koje, među ostalim, mogu uključivati smanjen rizik za Parkinsonovu bolest, moždani udar, rak prostate, dijabetes i depresiju.
Veći dio prednosti pijenja kave dolazi od drugih sastojaka koji se nalaze u zrnu kave, a ne od kofeina, tako da kad je riječ o korisnosti kofeina, postoje određena ograničenja. Kava je možda najčešći izvor kofeina, ali postoje i mnogi drugi izvori. Ako uspoređujemo šalicu čaja i šalicu kave, čaj ima otprilike upola manje teina, sastojka koji je paralela kofeinu u kavi. Ostali izvori uključuju kola-pića, energetska pića, neke lijekove bez recepta, čokoladu, žvakaće gume i neke grickalice.
Kada je riječ o količini kofeina u pićima, ne pokušavajte pogoditi koliko ga ima prema njihovoj veličini jer količina kofeina u kavi i čaju ovisi o načinu pripreme. Različite marke mogu sadržavati različitu razinu kofeina pa tako jedno malo energetsko piće može sadržavati istu količinu kofeina kao i velika šalica kave. Stoga je veoma važno čitati deklaraciju na proizvodu.
Sigurnosni profil unosa kofeina
Većina ljudi ne mora se brinuti o smanjenju unosa kofeina sve dok ga unose oko 500 miligrama dnevno, što su otprilike četiri šalice kave. Prema izvješću Agencije za hranu i lijekove (FDA), prosječni Amerikanac dnevno konzumira oko 300 miligrama kofeina.
Većina stručnjaka slaže se da je unos više od 600 miligrama kofeina dnevno previše. Međutim, ako ste osjetljivi na kofein, čak i jedna ili dvije šalice kave mogu izazvati nuspojave. Djeca mogu biti vrlo osjetljiva na učinke kofeina. Za trudnice, sigurna granica je samo 200 miligrama.
Možda ćete morati biti posebno oprezni kada je riječ o kofeinu ako imate neku od bolesti srca, visok krvni tlak ili gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB). U dovoljno visokim dozama, kofein može biti smrtonosan za svakoga. Smrtonosna doza iznosi oko 10 grama, što bi bilo oko 100 šalica kave.
Sve je u umjerenosti, stoga, ako ne pretjerate, kofein može imati određene koristi. Međutim, ne preporučuje se razvijati naviku unosa kofeina zbog koristi koje može pružiti. Zapamtite da gotovo sve zdravstvene benefite koje dobivate pijenjem kave, možete imati i od kave bez kofeina.
Većina stručnjaka slaže se da je unos više od 600 miligrama kofeina dnevno previše. Međutim, ako ste osjetljivi na kofein, čak i jedna ili dvije šalice kave mogu izazvati nuspojave. Djeca mogu biti vrlo osjetljiva na učinke kofeina. Za trudnice, sigurna granica je samo 200 miligrama.
Možda ćete morati biti posebno oprezni kada je riječ o kofeinu ako imate neku od bolesti srca, visok krvni tlak ili gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB). U dovoljno visokim dozama, kofein može biti smrtonosan za svakoga. Smrtonosna doza iznosi oko 10 grama, što bi bilo oko 100 šalica kave.
Sve je u umjerenosti, stoga, ako ne pretjerate, kofein može imati određene koristi. Međutim, ne preporučuje se razvijati naviku unosa kofeina zbog koristi koje može pružiti. Zapamtite da gotovo sve zdravstvene benefite koje dobivate pijenjem kave, možete imati i od kave bez kofeina.
