Kofein - dobar ili loš za zdravlje?

Kofein je prirodna kemikalija sa stimulativnim učincima. Nalazimo ga u kavi, čaju, kakaovcu, kola pićima, ali i lijekovima protiv bolova i lijekovima koji se koriste za povećanje budnosti.

Kofein djeluje stimulirajući središnji živčani sustav, srce, mišiće i centre koji kontroliraju krvni tlak. Može poboljšati sportske performanse i aspekte kognitivnih funkcija. Kofein ili napitci koji sadrže kofein često se uzimaju kako bi se vratila budnost i spriječila pojava umora ili smanjila pospanost.

Unatoč nuspojavama, kofein je siguran za većinu ljudi, a napitci koji sadrže kofein, poput čaja i kave, društveno su prihvatljivi i široko se koriste.
 

Je li kofein droga?

Kofein se smatra drogom zato jer njegovi učinci mogu promijeniti način na koji osoba djeluje i kako se osjeća.

Kao i u slučaju drugih droga, moguće je biti ovisan o kofeinu i imati apstinencijske simptome ako ga se prestane uzimati. Nakon prestanka konzumacije velikih doza kofeina, apstinencijski simptomi mogu uključivati glavobolju i umor. 
 

Kofein ima neke svoje prednosti jer, na primjer, razbuđuje mozak i čini da se osjećamo budnijima, može povećati razinu energije i spriječiti da se neko vrijeme osjećamo umorno itd.

Najveći učinak kofeina postiže se od 30 do 60 minuta nakon pijenja, a traje prosječno tri i pol sata.

Kofein iz probavnog sustava dospijeva krvnom cirkulacijom u jetru, gdje podliježe metaboličkim procesima.

Kofein ima višestruke učinke na organizam, kao što su:

• dovodi do oslobađanja hormona srži nadbubrežne žlijezde
• djeluje na različite dijelove stanica u tijelu
• povećava potrošnju kisika u stanicama
• povisuje mijenu tvari (bazalni metabolizam) za oko 10 posto
• povisuje koncentraciju glukoze u krvi, ali i ubrzava njegovu potrošnju
• povećava brzinu rada srca i snagu crpne funkcije srca u zdravih osoba (potreban oprez kod osoba s bolestima srca, posebno s poremećajima srčanog ritma)
• povećava količinu izlučene mokraće (ima diuretičko djelovanje).

Učinci kofeina na masnoće u krvi

Pijenje pića sa sadržajem kofeina u umjerenoj količini može dovesti do povećanja koncentracije masnoća u krvi, kako onih koje štite od ateroskleroze (tzv. lipoproteini visoke gustoće, HDL), tako i onih koje je ubrzavaju (lipoproteini niske gustoće i vrlo niske gustoće, LDL).

Ako je dnevna količina crne kave četiri i više šalica, osobito ako kava nije filtrirana (kao takva sadrži jedan sastojak masnoća i dva uljna sastojka), također može djelovati tako da ubrzava aterosklerozu.

Za razliku od crne kave, napitci od čaja ne sadrže navedene sastojke, nego upravo suprotno, sadrže tvari koje djeluju protiv ateroskleroze, antioksidansne flavonoide.

Učinci kofeina na središnji živčani sustav

Najvažniji učinci kofeina su u središnjem živčanom sustavu (zbog čega se uglavnom pije kava), koji se mogu svrstati u nekoliko skupina:

• Smanjuje se osjećaj umora, ali mogu nastati nemir udova, preosjetljivost, suha usta.
• Česta je nesanica, koja je u više od 50 posto osoba praćena glavoboljom kao direktnom posljedicom uzimanja pića s kofeinom.
• Osim drhtanja ruku i nogu, mogu se pojaviti bolovi u mišićima nekih dijelova tijela.
• U osoba koje piju velike količine napitaka s crnom kavom može se javiti duševna depresija.
• U onih koje naglo prestanu piti napitke s crnom kavom, uz glavobolju se mogu pojaviti preosjetljivost, nervoza, uznemirenost, mučnina, pospanost.

 
Osobito je zanimljiv fenomen tzv. vikend glavobolje, i to u osoba koje tijekom tjedna piju veće količine napitaka od crne kave. To se vjerojatno događa kako zbog neuzimanja napitaka od crne kave, tako i zbog popuštanja tonusa vegetativnog živčanog sustava koji nije pod utjecajem naše volje i u osoba sklonih glavobolji tipa migrene.

Iako se djelovanjem kofeina šire krvne žila tijela, podraživanjem centra u živčanom sustavu u  produženoj moždini, kao i putem živčanog sustava koji nije pod utjecajem naše volje, može nastati suprotna reakcija - sužavanje krvnih žila mozga, čiji rezultat može biti razvoj intenzivne glavobolje.

Učinci kofeina na srčano-žilni sustav

Učinci napitaka s kofeinom na srce i krvožilje odražavaju se u:

• osnaživanju rada srca
• širenju koronarnih krvnih žila koje opskrbljuju krvlju srčani mišić
• sužavanja moždanog krvožilja.

 
Zbog tih razloga, u osoba koje ne piju redovito napitke od crne kave, sustavni krvni tlak se može povisiti, no to se može dogoditi i u onih koji ta pića piju redovito.

Potom se za kratko vrijeme događa navikavanje (tolerancija), zbog čega se vrijednosti krvnog tlaka vraćaju na početne, one prije uzimanja tih pića.

Pijenjem napitaka s kofeinom može se ubrzati učestalost srčanih otkucaja, ali se mogu dogoditi i promjene srčanog ritma, kao i preuranjeni otkucaji srca.

Učinci kofeina na probavni sustav

Pod utjecajem kofeina, u probavnom sustavu dolazi do pojačana lučenja želučanog soka, u kojem osim solne kiseline ima i niz drugih sastojaka. To može dovesti do pogoršanja postojećih želučanih tegoba u osoba koje boluju od stvaranja prekomjernoga želučanog soka, napose u onih koji boluju od vrijeda želuca ili dvanaesnika.

Može doći i do smanjenja napetosti donjeg dijela jednjaka, što za posljedicu može imati vraćanje želučanih sokova iz želuca u jednjak, s razvojem upale sluznice jednjaka.

Zbog pojačana lučenja onoga što se luči u tanko crijevo, može nastati proljev.
 

Kad se spomene kofein, većini pada na pamet kava. Iako se najveći postotak kofeina i unosi putem kave (oko 75 posto), ima mnogo proizvoda koji u svom sastavu imaju kofein (npr. energetska pića, čajevi, neka hrana...).
 

Kava

Konzumiranje kave se povezuje s mnogim blagodatima koje, među ostalim, mogu uključivati smanjen rizik za Parkinsonovu bolest, moždani udar, rak prostate, dijabetes i depresiju.

Veći dio prednosti pijenja kave dolazi od drugih sastojaka koji se nalaze u zrnu kave, a ne od kofeina, tako da kad je riječ o korisnosti kofeina, postoje određena ograničenja. 

U ekstraktu crne kave ima najviše kofeina (koji se ubraja među biljne alkaloide - metilksantine) kao i teofilina i teobromina (kojih ima više u čajevima nego u napitku od crne kave).

Jedna šalica crne kave sadrži približno 100 - 150 mg kofeina, što je obično dovoljna dnevna doza, koju ponekad nazivamo 'terapijskom'.

O znatnom unosu napitaka s crnom kavom govorimo onda kada količina kofeina iznosi više od 250 mg na dan.

Kad se napitak crne kave u organizam unese pijenjem, brže ulazi u krvotok nego kad bi se ta količina primijenila, primjerice, injekcijom u debelo meso, uz uvjet da je pripravljena za taj način primjene (sterilna otopina).

Prekomjernim pijenjem crne kave može se razviti kofeinizam koji se ispoljava neuropsihijatrijskim, srčano-žilnim i probavnim smetnjama

Drugi izvori kofeina

Iako je kava možda najčešći izvor kofeina, postoje i mnogi drugi izvori.

Ako uspoređujemo šalicu čaja i šalicu kave, čaj ima otprilike upola manje teina, sastojka koji je paralela kofeinu u kavi. Ostali izvori uključuju kola-pića, energetska pića, neke lijekove bez recepta, čokoladu (kakao), žvakaće gume i neke grickalice.

Kada je riječ o količini kofeina u pićima, ne pokušavajte pogoditi koliko ga ima prema njihovoj veličini jer količina kofeina u kavi i čaju ovisi o načinu pripreme.

Isto tako, različite marke mogu sadržavati različitu razinu kofeina pa tako jedno malo energetsko piće može sadržavati istu količinu kofeina kao i velika šalica kave. Stoga je veoma važno čitati deklaraciju na proizvodu.
 

Većina ljudi ne mora se brinuti o smanjenju unosa kofeina sve dok ga unose oko 500 miligrama dnevno, što su otprilike četiri šalice kave.

Većina stručnjaka slaže se da je unos više od 600 miligrama kofeina dnevno previše. Međutim, ako ste osjetljivi na kofein, čak i jedna ili dvije šalice kave mogu izazvati nuspojave (nemir, tjeskobu, razdražljivost, nesanicu). 

Djeca mogu biti vrlo osjetljiva na učinke kofeina. Za trudnice, sigurna granica je samo 200 miligrama.

Možda ćete morati biti posebno oprezni kada je riječ o kofeinu ako imate neku od bolesti srca, visok krvni tlak ili gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB).

Kofeinizam

Kofeinizam je stanje koje može nastati zbog prekomjerna pijenja napitaka s crnom kavom.

Ispoljava se neuropsihijatrijskim znakovima, simptomima srca i krvožilja te probavnog sustava.

Glavni znakovi su lupanje srca, glavobolja, uznemirenost, nesanica, a ponekad se čak mogu razviti delirantno stanje, bolovi u trbuhu i proljev.

Pijenje osam do deset šalica na dan, tj. oko 1 g kofeina na dan, osim navedenim promjenama, može rezultirati i psihičkim teškoćama (tjeskoba, razdražljivost).

U dovoljno visokim dozama, kofein može biti smrtonosan za svakoga. Tako, jedna visoka doza kofeina od oko 10 grama (oko 100 šalica kave) može dovesti do epileptičnog napadaja (tipa grand-mal), kao i do zastoja rada srca zbog podrhtavanja klijetki, odnosno do smrtnog ishoda.

U svjetlu ovih podataka, važno je pripomenuti da u nekim dijelovima svijeta postoje tablete za snižavanje prekomjerne tjelesne težine koje u sebi sadrže i kofein, čija uporaba može dovesti do simptoma kofeinizma, čak i sa smrtnim ishodom.

Liječenje težih otrovanja s kofeinom provodi se u zdravstvenoj ustanovi, a najteža stanja otrovanja nerijetko treba liječiti u specijaliziranim jedinicama intenzivne skrbi, gdje su obučene ekipe za žurne intervencije i gdje su nazočna sva suvremena terapijska sredstva i pomagala, sve do primjene aparatura za odstranjenje kofeina iz organizma (pomoću aparata za primjenu izvantjelesnih postupaka), tamo gdje za to postoji indikacija.

Dakle, može se zaključiti da je sve u umjerenosti pijenja kave. Stoga, ako ne pretjerate, kofein može imati određene koristi, ali ne preporučuje se razvijati naviku unosa kofeina zbog koristi koje može pružiti.

Zapamtite da gotovo sve zdravstvene benefite koje dobivate pijenjem kave, možete imati i od kave bez kofeina.