Bolesti srca i krvnih žila pod nadzorom
Normaliziranjem krvnog tlaka i povišenih vrijednosti kolesterola i triglicerida smanjuje se vjerojatnost koronarne bolesti (angine pektoris i infarkta miokarda) za više od 50 posto
Ateroskleroza
Krvožilni sustav, koji čine srce i mreža krvnih žila, dnevno pokreće 7200 litara krvi. Krv se iz srca potiskuje u žile kucavice, arterije, koje prenose krv iz srca prema periferiji, dok vene prenose krv iz tkiva natrag u srce. Kapilare su najmanji ogranci arterija i vena, a u njima se odvija izmjena hranjivih tvari i kisika između krvi i međustaničnog prostora.
U oboljelim venama dolazi do pada tlaka i zastoja krvi, to jest nastaju proširene vene, u kojima je prisutna sklonost trombozi (stvaranju ugrušaka), dok su arterije sklone aterosklerozi (odlaganju masnih nakupina koje zovemo plakovi).
Ateroskleroza je najčešća bolest krvnih žila koja počinje na unutarnjoj stijenci. Posljedično žile gube elastičnost, sužava se njihov promjer i usporava cirkulacija, što otežava opskrbu tkiva kisikom te se povećava mogućnost nastanka ugruška (tromba). Najviše su ugrožene krvne žile vrata, srca i mozga.
Istaknuti rizični čimbenici
Nekoliko je važnih čimbenika koji ubrzavaju aterosklerotske promjene u arterijama.
Povišen krvni tlak - Pogoduje nastanku promjena na žilama i s vremenom vodi u srčani, odnosno moždani udar, koji su i najčešći uzroci smrtnosti, u svijetu i kod nas. Granična vrijednost iznosi 130/90 mm Hg, no ako osoba ima i druge čimbenike rizika, onda bi granica trebala biti 120/80 mm/Hg. U tom slučaju savjetuje se smanjiti sol u prehrani, više se kretati i izbjegavati stresne situacije, a ako je tlak i dalje visok, regulira se pomoću lijekova antihipertenziva. Valja napomenuti da, uz redovite kontrole, antihipertenzive treba uzimati trajno, a ne povremeno. Eventualno se može smanjiti doza ili pomaknuti vrijeme uzimanja lijeka.Povišene masnoće u krvi - Kolesterol je sastavni dio svake tjelesne stanice. Omogućuje stvaranje žučnih kiselina, nekih hormona i apsorpciju vitamina topljivih u mastima. Razlikujemo kolesterol niske gustoće (LDL, loš kolesterol), koji se taloži na stijenkama krvnih žila i stvara plakove, odnosno kolesterol visoke gustoće (HDL, dobri) koji djeluje kao čistač uklanjajući suvišni kolesterol u krvi. Terapijski cilj je postići da loš bude što niži, a dobar viši. Ako su vrijednosti veće od 5,2 mmol/L, primjenjuju se dijetalne mjere, dok vrijednosti veće od 6,7 mmol/L zahtijevaju primjenu lijekova. Najčešći uzroci povišenih masnoća u krvi su genetsko naslijeđe, nepravilna prehrana (previše zasićenih masti), tjelesna neaktivnost i emocionalni stres.
Normaliziranjem krvnog tlaka i povišenih vrijednosti kolesterola i triglicerida smanjuje se vjerojatnost koronarne bolesti (angine pektoris i infarkta miokarda) za više od 50 posto.
Pušenje (aktivno i pasivno) - Pridonosi nastanku bolesti srca i krvnih žila, s tim da rizik raste s brojem popušenih cigareta i duljinom pušačkoga staža. U kombinaciji s CO2, nikotin smanjuje prijenos kisika, dolazi do oštećenja unutarnje stijenke krvnih žila i povećanog odlaganja kolesterola.
Povećana tjelesna težina - Čimbenik je rizika jer je u tom slučaju i koncentracija slobodnih masnih kiselina u krvi veća. Osim toga, masno tkivo (salo) je promijenjeno tako da je povećan volumen i broj masnih stanica, koje se ponašaju kao „parazit“ jer srce mora ulagati veći napor da bi do njih stiglo dovoljno kisika, a i masno tkivo je dobro prokrvljeno.
Stres - Dovodi do lučenja hormona stresa, adrenalina i kortizola, koji izazivaju grčenje krvnih žila i posljedično podižu krvni tlak.
Šećerna bolest - Sama po sebi dovodi do bržih promjena na krvnim žilama nego kod osoba iste dobi koje nemaju povišen šećer u krvi.
Na neke čimbenike rizika, kao što su dob, spol i genetsko naslijeđe, na žalost, ne možemo utjecati. No, na neke možemo i moramo sami utjecati, a to su prehrana, dovoljno kretanja, pušenje, regulacija krvnog tlaka, smanjenje tjelesne težine.
Simptomi na koje treba obratiti pozornost
Najčešći simptomi i znaci bolesti srca i poremećene cirkulacije su:
Neki od simptoma koji upućuju na probleme periferne cirkulacije su promijenjena boja kože - crvena ili svijetlo ljubičasta, odsustvo dlakavosti, promjene na noktima (zadebljala, žuta, neravna ploča nokta), grčevi u mišićima ili stalno hladni prsti.
Osim osoba koje imaju pozitivne čimbenike rizika, ugrožene su još neke skupine:
- teško disanje u mirovanju ili pri kretanju, ili napadi otežanog disanja uz osjećaj gušenja po noći, bol i stezanje iza prsne kosti, bol u lijevoj ruci i lijevom ramenu koji rjeđe može isijavati u vrat i vilicu, rjeđe bol u žličici ili među lopaticama... znaci su angine pektoris, prvog kliničkog stupnja koronarne bolesti. Upozoravaju na smanjen priljev krvi u srčani mišić u odnosu na njegove potrebe, odnosno na promjene na koronarnim krvnim žilama. Simptomi se javljaju u mirovanju, ali i u naporu. Ako traju dulje od 15 do 30 minuta, upozoravaju na predinfarktno stanje, pri čemu se može javiti i poremećaj srčanoga ritma, znojenje, bljedilo. U svakom slučaju, potrebno je neodgodivo javiti se liječniku;
- bol ili grč u listovima nogu pri hodu već nakon nekoliko koraka;
- otekline na nogama (u predjelu skočnog zgloba - treba razlikovati od reumatskih oteklina i oteklina kod bubrežnih bolesnika);
- kašalj, plavičaste usne;
- lupanje srca, ubrzan rad i preskakanje;
- nesvjestice, omaglice, vrtoglavice, zujanje u ušima, glavobolje i dr.
Neki od simptoma koji upućuju na probleme periferne cirkulacije su promijenjena boja kože - crvena ili svijetlo ljubičasta, odsustvo dlakavosti, promjene na noktima (zadebljala, žuta, neravna ploča nokta), grčevi u mišićima ili stalno hladni prsti.
Osim osoba koje imaju pozitivne čimbenike rizika, ugrožene su još neke skupine:
- svi kronični bolesnici, osobito astmatičari;
- meteoropati, osobito kad su niske temperature koje dovode do stiskanja krvnih žila, zbog čega kardiolozi savjetuju da se ne izlazi naglo na hladan zrak te da se usta i nos prekriju šalom;
- osobe s pojačanom funkcijom štitne žlijezde (hipertireoza);
- slabokrvne osobe.
Savjeti oboljelima
Ako već imate dijagnosticiranu bolest srca i krvnih žila, svakako bi bilo uputno:
- unositi dovoljno tekućine;
- unositi dovoljno magnezija te vitamina B, vitamina C i vitamina E, a kod povišenih masnoća, i omega-3 masnih kiselina, zbog njihova povoljnog učinka na elastičnost krvnih žila i pomoć u regulaciji centralne i periferne cirkulacije;
- alkohol uzimati umjereno (tek 1 dcl crnog vina ima povoljan učinak na krvne žile i razinu kolesterola) ili ga posve izostaviti;
- kavu piti umjereno (do dvije šalice dnevno) zato što je kofein diuretik pa dodatno izvlači vodu iz tijela. Kod nekih osoba ekstrakti kofeina mogu ubrzati rad srca ili dovesti do aritmije. Isto tako, savjetuje se ne piti vrlo vruće napitke (čajeve, juhe...);
- izbjegavati dulji boravak u zatvorenim, pregrijanim ili zadimljenim prostorijama i češće provjetravati prostorije;
- baviti se tjelesnom aktivnošću primjereno dobi i zdravstvenome stanju - hodanje, šetnja...
- družiti se, okupirati se putem aktivnosti koje nam pričinjavaju zadovoljstvo jer to povoljno djeluje na psihofizičku kondiciju te pridonosi očuvanju zdravlja srca i krvnih žila;
- pridržavati se uputa liječnika, ne uzimati lijekove na svoju ruku i ne smanjivati doze samostalno. Ako se uzima više lijekova, napraviti razmak između uzimanja, a ne uzimati sve odjednom, a o svakoj uočenoj reakciji pri promjeni lijeka (osip, otok, kašalj) obvezno obavijestiti liječnika.
