Meteoropatija - osjetljivost na promjenu vremena

Bolesti i stanja / Opća medicina Anka Dorić dr. med., spec. transfuzijske medicine  /  Ozren Podnar prof.

Osjetljivost na promjenu vremena kod ljudi uzrokuje psihološke i fiziološke poremećaje i simptome koji ometaju normalno funkcioniranje

Što je meteoropatija i tko su meteoropati?

S koljena na koljeno stoljećima se prenose priče i iskustva o tome kako na ljude, i zdrave i bolesne, utječe klima, osobito nagle promjene vremena. To je nekoliko stotina godina prije Krista primijetio i Hipokrat, otac medicine, koji u knjizi „O zraku, vodama i mjestima“ pacijentima savjetuje kako zaštititi zdravlje od štetnog utjecaja vremenskih promjena, a u meteorološki nestabilnim razdobljima zabranjuje da se bolesnicima „pušta krv i čiste crijeva“.

Tek su sredinom dvadesetog stoljeća brojna biometeorološka istraživanja potvrdila ono što su stari Grci već znali, a to je da zbilja postoji meteorotropizam - osjetljivost na vremenske (ne)prilike, što uzrokuje psihološke i fiziološke poremećaje i simptome. Redale su se studije temeljene na postulatima kemije i fizike, koje su potvrdile da na ljude djeluju brojni čimbenici vremena, s tim da nagle promjene (vlažnost zraka, temperaturne razlike, jakost vjetra, atmosferski tlak, padaline, grmljavina i sl.) djeluju na zdravlje i dobro osjećanje te uzrokuju smetnje koje ometaju normalno funkcioniranje.

Meteoropat je osoba podložna meteoropatiji, odnosno iznadprosječno sklona promjenama raspoloženja, bolovima ili raznim oblicima nelagode neposredno prije nego što nastupe klimatske varijacije, a tegobe mu popuštaju istodobno s prestankom tih okolnosti.

Izraz meteoropatija, od grčkog meteoron (nebeska pojava) i pathos (bolest, patnja), odnosi se na tegobe neurovegetativnog karaktera koje se događaju pod određenim klimatskim okolnostima. To su promjene koje primjećujemo na drugima i samima sebi, a karakterizirane su pojavom različitih skupina simptoma i reakcija pri promjeni jednog ili nekoliko meteoroloških čimbenika. Što su vremenske neprilike lošije, a promjene naglije, to su i tegobe izraženije. 

Tegobe se očituju u promjeni raspoloženja, općeg stanja i ponašanja te utječu na kvalitetu života. Neke osobe osjetljive na promjene vremena mogu se osjećati umornije, ali ipak teže zaspu i slabije spavaju. Druge postaju tjeskobne i napete kad se vjetar pojača ili im opada raspoloženje kad je oblačno i kišovito. Trećima se pojačavaju bolovi u kritičnim dijelovima tijela, osobito zglobovima, ili ih pogađaju napadi migrene, astme ili alergije.

Tegobe dodatno pojačavaju povećana koncentracija peludi i drugih alergena u zraku, kao i jaki vjetrovi koji ih raznose i utječu na povećan broj alergija i respiratornih bolesti.

Posebno su osjetljive osobe oboljele od kroničnih i degenerativnih bolesti (osteoartritisa, uklještenja živaca, bolova u leđima, žučnih i bubrežnih kamenaca), oni kojima je amputiran ud.  

Meteoropatske tegobe najčešće se javljaju za vjetrovitih ili olujnih epizoda, praćenih padom atmosferskog tlaka, kišom, vlagom i oblačnim vremenom.

Najčešće smetnje uslijed osjetljivosti na vremenske promjene:
* tjelesna slabost, umor
* loše raspoloženje, potištenost, malodušnost
* napetost
* nesanica ili pospanost
* migrena
* vrtoglavica
* depresija, razdražljivost ili anksioznost
* smetnje koncentracije i spore reakcije (opasno za vozače!)
* bolovi u području starih ožiljaka i prijeloma te različite fantomske boli.

Vrste meteoropatije

Primarna (osnovna) meteoropatija javlja se u inače zdravih osoba. Najčešće se manifestira pojavom ničim izazvanih bolova u kostima i mišićima, osjećajem umora i tjelesne slabosti i neraspoloženjem.

Sekundarna meteoropatija pojavljuje se u osoba koje već boluju od neke kronične bolesti (srčane, plućne, degenerativne bolesti mišića, kostiju i zglobova, psihičke bolesti, psihološkog poremećaja), a simptomi se pogoršavaju s promjenom vremena.

Osobita pojava, koja nije općenito prihvaćena kao sekundarna meteoropatija, podrazumijeva pogoršanje simptoma želučanog vrijeda (ulkus, čir) na prijelazu zime u proljeće. Obrnuto od uobičajenih slučajeva meteoropatije koji su povezani sa smanjenjem temperature ili pogoršanjem vremenskih prilika, ovdje se događa suprotno.

Obje vrste meteoropatije manifestiraju se nizom simptoma, od kojih su najvidljiviji psihički simptomi (umor, smanjena koncentracija, razdražljivost, apatija, poremećaj sna) i fizički simptomi (glavobolje, nesvjestice, vrtoglavice, mučnina, reumatski i slični bolovi).

Kod srčanih bolesnika javljaju se ubrzan rad srca i porast tlaka, što povećava rizik od srčanog udara i moždanog udara.

U osoba koje boluju od astme i drugih opstruktivnih bolesti pluća i bronha povećan je rizik od napada astme i upale pluća.

Kod gastroenteroloških bolesnika povećava se rizik od akutnog napadaja bubrežnih kamenacažučnih kamenaca, pogoršanja ulkusa želuca i dvanaesnika te bolova u trbuhu.

Smanjena sposobnost tjelesne prilagodbe

Prema nekim ispitivanjima, broj osoba osjetljivih na vremenske prilike je u porastu. Znanstvenici su izračunali da je više od 30 posto mladih i više od 50 posto starijih od 40 godina preosjetljivo na promjene vremena, a polovica svih (među kojima osobito žene u menopauzi) predosjećaju promjene nizom smetnji uzrokovanih preosjetljivošću neurovegetativnog sustava čak dan-dva prije meteorološke promjene.

Stručnjaci tvrde da su sredovječne osobe, osobito žene, u većoj opasnosti od meteorotropizma. No, zašto neke osobe prolaze kroz tu prilagodbu bolnije od drugih?

Meteorotropizam nije prirodno stanje, nego je uzrokovana modernim stilom života, konkretno našom željom za udobnošću, čime se udaljavamo od prirode.

Živimo sjedilački, u klimatiziranim, odnosno često pregrijanim prostorima, zaštićeni od prirodne klime i vremena, stoga zatomljujemo rad vlastitih mehanizama samoregulacijske harmonije. To sve zbunjuje naše tijelo, koje ne prepoznaje i prirodno ne uči reagirati na vremenske promjene tako da se s vremenom smanjuje sposobnost nošenja s promjenama vremena i atmosferskim prilikama.

Istraživanja pokazuju da su tjelesno aktivne osobe, koje provode više vremena na otvorenom, otpornije i jedva osjećaju promjene atmosferskih uvjeta. S druge strane, stariji ljudi, oni koji su bili operirani ili koji rijetko izlaze iz kuće proživljavaju čak i manje oscilacije u vremenskim prilikama.

Kako se tumači osjetljivost na promjenu vremena

Vremenske promjene izazivaju elektromagnetske impulse koji naš organizam potiču na reakciju i prilagodbu. Na taj način vremenske promjene, osobito nagle, organizam opterećuju prisiljavanjem na brzu prilagodbu.

 Analiza tjelesnih aspekata meteoropatije pokazala je da je ta patologija u vezi s funkcioniranjem žlijezde smještene u mozgu - hipofize, preciznije s njezinim prednjim režnjem adenohipofizom Jedna od teorija tumači kako nagle vremenske promjene, primjerice pristizanje hladne fronte, kod preosjetljivih ljudi djeluju na adenohipofizu potičući pojačano lučenje ACTH (adrenokortikotropni hormon) koji stimulira stvaranje i izlučivanje glukokortikoida (naročito kortizola) iz kore nadbubrežne žlijezde, a to  pojačava osjetljivost te izaziva tjeskobu i razdražljivost, a slabi i imunitet.
 
U isto vrijeme, tijelo luči manje endorfina, naših „prirodnih analgetika“, zbog čega se smanjuje prag osjetljivosti na bol, a povećava podražljivost živčanog sustava i sustava za kretanje, pa nastaju bolovi u kostima i mišićima, glavobolje....
 
Uz to, reumatske bolove stručnjaci objašnjavaju padom atmosferskog tlaka, koji utječe na receptore u zglobovima zadužene za detekciju oscilacija tlaka i posljedično uzrokuje „rastezanje“ zglobne tekućine i zraka u ovojnicama zglobova. Sličan mehanizam mogao bi biti odgovoran i za pojačan tlak na mišićima i izlazištu živaca u otvorima kralježaka, što je uzrok bolova u leđima.
 
Nadalje, uočena je podudarnost između određenih atmosferskih pokazatelja, konkretno većih varijacija u temperaturi, s nastupom nekih patoloških događaja.
 
Zbog naglih zahlađenja u zimskim mjesecima krvne žile jače se stežu, što dovodi do porasta tlaka i povećana otpora, koji srce treba svladati pumpanjem krvi pod većim tlakom, tako da je hladnoća rizik za pojavu srčanog udara i moždanog udara.
 
Kod velikih vrućina mehanizam je obrnut - krvne žile se šire, tlak pada, a pojačano znojenje uzrokuje veći gubitak tekućine i dehidraciju, uz moguću pojavu vrtoglavice i nesvjestice.
 
Promjene u gustoći krvi kod isparavanja tekućine posebno su rizične za osobe s povećanom sklonošću zgrušavanja krvi, što povećava rizik od srčanog udara ili moždanog udara.

Istraživanja upućuju na povezanost vremenskih obrazaca i ishemijskoga moždanog udara. Izloženost naglim promjenama temperature povećava rizik od tog neurološkog poremećaja posredstvom infekcija ili utjecaja na viskozitet krvi. Analiza 303 slučaja ishemijskog moždanog udara provedena na Heidelberškom sveučilištu otkrila je da varijacije temperature od pet ili više Celzijevih stupnjeva, u bilo kojem smjeru, povećavaju rizik unutar 24 sata od temperaturne promjene.

Promjene tlaka zraka kod određenog broja žena izazivaju trudove, no istraživanja su došla do različitih rezultata - u jednom istraživanju okidač je bio pad tlaka, a u drugom porast. Teoretski je lakše protumačiti utjecaj pada tlaka na trudove, jer se pod utjecajem nižeg tlaka utroba širi, a kod povećanog raste vjerojatnost od abnormalnog krvarenja maternice.

Meteoropati najbolji prognozeri

Mnoge osobe koje boluju od migrene i bolesti zglobova, kao što je reumatoidni artritis, uspješnije prognoziraju nastup lošeg vremena nego iskusni meteorolozi. Neki osjećaju bol u vrijeme kad se približava oluja. Liječnici koji liječe takve pacijente potvrđuju njihova iskustva predviđanja vremenskih promjena nakon pojave bola. „Atmosferski čimbenik je vrlo važan okidač kod mnogih bolesnika, a obično nastupa za vrijeme ili uoči pada tlaka zraka“, navodi dr. George Urban iz klinike Diamond Headache u Chicagu.

Jedno istraživanje potvrdilo je da promjene u temperaturi i tlaku zraka izazivaju nalete snažne glavobolje, s tim da je zagađenost zraka isključena kao mogući uzrok. Istraživanje objavljeno u časopisu Neurology obuhvatilo je 7054 osobe koje su u Bostonu liječene od migrene tijekom sedam godina. Istraživači su provjerili kakvi su atmosferski uvjeti vladali jedan do tri dana prije nego što su pacijenti primljeni u bolnicu. Utvrđeno je da viša temperatura povećava vjerojatnost od migrene za 7,5 posto na svakih pet dodatnih Celzijevih stupnjeva. Sniženje tlaka zraka dva do tri dana prije posjeta bolnici također je povećavalo rizik napada glavobolje.

Jeste li meteoropat?

Gualtierotti-Tromp test je bezbolan i neinvazivan test koji omogućuje prepoznavanje meteoropata. Temelji se na mjerenju sustava tjelesne toplinske regulacije, a provodi u prostoriji u kojoj se održava postojana temperatura od približno 21 ºC. Najprije se izmjeri temperatura lijeve ruke, koja obično varira od 32 ºC do 34 ºC, nakon čega joj se temperatura snizi na samo 10 ºC uz pomoć rashladnoga gela. Potom se mjeri vrijeme potrebno da se ruci vrati prvobitna, normalna temperatura.

Kod osoba bez naznaka meteoropatije, temperatura se vraća na normalu za oko šest minuta. Kod submeteoropata, to jest osoba pojačano osjetljivih na vremenske prilike, taj proces traje desetak minuta, a kod pravih meteoropata više od deset minuta.

Savjeti za meteoropate - kako lakše podnijeti promjenu vremena

Zdrava hrana, u kojoj su optimalno zastupljene sve važne namirnice, uz dovoljnu količinu tekućine (pitke vode) i optimalnu količinu sna i kretanja, osnova su za jačanje opće zdravstvene kondicije.

Osobe koje boluju od primarne, a osobito od sekundarne meteoropatije, trebaju se ponašati u skladu s uputama biometeoroloških prognostičara. Kronični bolesnici moraju redovito uzimati propisanu terapiju. Pogoršaju li se simptomi, što prije treba potražiti liječničku pomoć.

Boravite što više u prirodi na čistom zraku, najmanje 30 minuta na dan prošećite ili se bavite umjerenom tjelesnom aktivnošću, što će vam razgibati cijelo tijelo. Ne zaboravite da je kretanje pola zdravlja, no pritom ne pretjerujte, jer ništa ne ide na silu.

Budite umjereni s analgeticima, lijekovima za smirenje i ekscitirajućim napitcima.

Umjesto kave, lijekova i gaziranih šećernih napitaka, pijte čajeve, zdrave sokove i običnu vodu.

Plivanje je izvrstan sport u prevenciji zimske depresije, a odličan je i za kondiciju. Otiđite u terme ili si jednom tjedno priuštite toplu kupku, u koju ste dodali sol iz mrtvog mora ili neku sličnu opuštajuću tvar.

Širenje najčešćih zimskih boljki, viroza i gripe, uvelike ćete spriječiti ako perete ruke i koristite jednokratne maramice dok kišete i kašljete, te vodite računa o tome da ste odjeveni u skladu s vremenskim prilikama.

Ako vam danas vrijeme ne odgovara, ostanite kod kuće, pogledajte neki dobar film, čitajte, odigrajte partiju šaha, poslušajte dobru glazbu, ugasite svjetlo, družite se s partnerom ili djetetom, poigrajte se s kućnim ljubimcem... Možda je danas kiša, sutra će snijeg, ali sunce je uvijek tu negdje iza ugla. Valja ga dočekati u dobru zdravlju i raspoloženju.


Izvor fotografija: Shutterstock
 

Datum objave članka: 16. 2. 2024.
izdvojeni proizvodi