Hladnoća pogoduje pojavi srčanog udara

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti Carmen Rivier-Zurak dr. med.  /  Anka Dorić dr. med., spec. transfuzijske medicine

Srčanim bolesnicima se savjetuje da budu umjereni i smanje boravak na hladnoći, a ako se i izlažu, trebali bi poduzeti sve mjere opreza kako bi izbjegli mogući incident

Srčani bolesnici i hladnoća

Premda se mnogi vesele zimi i zimskim radostima, za srčane bolesnike zima nije bezazleno godišnje doba, ponajviše zbog povišenog rizika od srčanog udara koji raste s padom temperature kako odmiču hladni zimski mjeseci.
 
Kako starimo, boravak na hladnoći naše srce sve teže podnosi. Poznato je da hladnoća svojim utjecajem na sužavanje krvnih žila može smanjiti opskrbu srca krvlju obogaćenom kisikom, što kod osoba s bolešću koronarnih arterija povećava rizik od pojave angine pektoris i srčanog udara (infarkt miokarda).

Kod osoba koje pate od zatajenja srca, hladnoća može dovesti do iznenadnog pogoršanja simptoma, povećanog rizika od hospitalizacije i od smrti. Zbog toga se svim srčanim bolesnicima savjetuje razumno ponašanje i apelira na pridržavanje mjera opreza.

Izloženost hladnoći tijekom zime nepovoljna je za osobe koje i inače imaju povećan rizik od srčanog udara a to su:

Kako srce reagira na niske temperature

Boravak u hladnom okolišu zahtijeva određenu tjelesnu prilagodbu kako bi se održala optimalna temperatura za odvijanje fizioloških procesa u granicama normale.

Međutim, srčanim bolesnicima i ta normalna prilagodba može biti izazov jer, među ostalim, hladnoća:
  • povećava brzinu otkucaja srca
  • povisuje krvni tlak
  • tjera srce na pojačan rad
  • povećava sklonost zgrušavanju krvi.

Premda klasični srčani udar karakterizira bol u prsima s čestim širenjem u lijevu ruku, ponekad se mogu javiti nejasni bolovi u mišićima leđa i vrata, kao i nejasni želučani simptomi. Bol obično traje više od nekoliko minuta i može varirati u svom intenzitetu. Zato u tumačenju mogućih simptoma srčanog udara treba biti vrlo oprezan, tako da se svakako savjetuje potražiti liječničku pomoć kako bi se mogući infarkt srca potvrdio ili odbacio.

Mjere opreza pri niskim tempreaturama

Iako se svima savjetuje poduzimanje mjera opreza tijekom boravka na hladnoći, one su osobito važne kod srčanih bolesnika.

S obzirom na to da hladnoća može dovesti do naglog pogoršanja srčanih problema, poželjno je slijediti nekoliko savjeta.
 
Ograničite izloženost hladnoći. Ograničite vrijeme koje provodite na hladnoći, a prije izlaska vani, odjenite slojevitu i toplu odjeću od prirodnih materijala, zaštitite glavu, ali i dišne putove (šal, marama) te obujte tople čarape i cipele.

Ne pretjerujte s tjelesnom aktivnošću. Poznato je kako čišćenje snijega može biti pokretač pojave zatajenja srca i iznenadne smrti. Ako već i namjeravate čistiti snijeg, učinite to kad ga ima manje, koristite manju lopatu i lagano gurajte snijeg. Međutim, čišćenje snijega nije jedini način tjelesnog naprezanja. I ubrzano hodanje može biti napor.

Pazite da se ne pregrijete. Iako je preporuka da se toplo odjenete, nemojte pretjerati s tjelesnom aktivnošću jer u slučaju pregrijavanja, a time i znojenja, može doći do iznenadnog proširenja krvnih žila i pada krvnog tlaka kod srčanih bolesnika. Biti znojan na hladnoći nije poželjno. Ako vam se to i dogodi, požurite se presvući.

Cijepite se protiv gripe. Zima je potencijalno opasna i zbog pojave epidemije gripe pa se srčanim bolesnicima savjetuje prevencija cijepljenjem kako bi izbjegli moguće komplikacije od zadobivene gripe (poput upale pluća, upale uha, upale srčanog mišića i drugih) koje ta sezonska bolest može uzrokovati. Ako se niste cijepili, a sumnjate na razvoj gripe, svakako se posavjetujte sa svojim liječnikom.

Nemojte piti alkohol. Konzumiranje alkohola, osobito prije izlaska na hladnoću, vrlo je opasno jer alkohol širi krvne žile, što pojačava gubitak tjelesne topline iz vitalnih organa.

Nemojte zanemarivati simptome. Ako na hladnoći osjetite smetnje disanja, nelagodu i bolove u prsima ili slabost, najbolje je da se odmah vratite u zatvoren i zagrijan prostor.

Zašto se srčani udar češće javlja zimi?

Zašto je upravo zima doba godine kad se srčani udar javlja češće, još uvijek se istražuje, no postoje mnoge teorije koje se moguće preklapaju.

Jedna od njih uzima u obzir manju količinu danjeg svjetla, što mijenja hormonsku ravnotežu, a zahvaćeni hormoni, poput kortizola, mogu smanjiti prag osjetljivosti na kardiovaskularni događaj, objašnjava dr. Stephen P. Glasser, profesor preventivne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Alabama u Birminghamu.

Istraživanja su također pokazala da ranojutarnji porast krvnog tlaka, koji se javlja u većine ljudi, može dramatično povećati rizik od srčanog ili moždanog udara. Stoga stručnjaci savjetuju da dan počnete postupnim razbuđivanjem i umjerenom aktivnošću uz opuštajuću glazbu jer se naš srčano-žilni sustav lakše prilagođava sporim i progresivnim promjenama, u usporedbi s naglim i stresnim promjenama kakve donose hladna zimska jutra uz buđenje i spremanje u zadnji čas.

Anksioznost i depresija u vrijeme blagdana također su povezane s povišenim rizikom od pojave srčanog i/ili moždanog udara, koji se ipak mogu izbjeći ako samo malo više ljubavi i pozornosti darujete sami sebi.

Uzimajući u obzir sve rečeno, treba imati na umu da hladnoća djeluje stresno na organizam te da za srčane bolesnike potencijalno može biti i životno opasna. Stoga budite umjereni u svemu i, koliko god je moguće, smanjite boravak na hladnoći, a ako se i izlažete, poduzmite sve mjere opreza kako biste izbjegli mogući incident.


Izvor fotografije: Shutterstock
 

Datum objave članka: 6. 2. 2024.
izdvojeni proizvodi