Gripa - bolest sezonskog karaktera

Dok jedni i ne razmišljaju o gripi, većini onih koji su je jednom preboljeli ona ostaje u neizbrisivu sjećanju zbog težine svoje kliničke slike i često neizbježnih komplikacija.

Za razliku od obične prehlade, koju odrasle osobe mogu preboljeti dva do četiri puta, a djeca oko šest do 10 puta godišnje, od gripe se obolijeva jednom u godini dana, i to u hladnijim zimskim mjesecima (studeni - ožujak) pa je gripa bolest izrazito sezonskoga karaktera.

Gripa ili influenca je akutna, lako prenosiva zarazna bolest dišnoga sustava, uzrokovana infekcijom virusima influence tipa A, B i C. Sam naziv influenca koji potječe iz prve polovice 19. stoljeća od izraza influenca di fredo = utjecaj hladnoće, odnosno gripa od francuske riječi la grippe - gripper = šćepati, dovoljno nam govore o kakvoj se bolesti radi. Ona je vodeći razlog posjete liječniku u zimskim mjesecima te izostanaka s posla i škole budući je redovito praćena povišenom temperaturom, posebice tijekom prva tri dana bolesti.

Uzročnik gripe je virus influence. Poznata su tri imunološka tipa virusa influence: tip A, B i C. Virusi na svojoj površini imaju dvije funkcionalno različite vrste izdanaka. Jedna vrsta izdanaka su hemaglutinini, a drugu vrstu čini enzim neuraminidaza. Obje vrste izdanaka podliježu antigenim promjenama i sklone su mutacijama. Na taj način virusi, cirkulirajući u prirodi, neprestano mijenjaju antigena svojstva pa se nakon određena broja godina pojavljuju novi mutanti. Antigene promjene najizraženije su u skupini virusa influence tipa A, u manjoj mjeri u skupini tipa B, dok je influenca tipa C antigenski postojana. Stoga se influenca tipa A u većim ili manjim epidemijama javlja gotovo svake godine, obično svake dvije do tri godine. Epidemije uzrokovane virusom tipa B manjega su intenziteta i javljaju se svakih četiri do pet godina, a nerijetko se javljaju i "miješane" epidemije kad istodobno cirkuliraju oba tipa virusa (A i B).

Gripa je vodeći razlog posjete liječniku u zimskim mjesecima te izostanaka s posla i škole budući da je redovito praćena povišenom temperaturom, posebice tijekom prva tri dana bolesti

U tipičnome obliku, gripa je kratkotrajna febrilna bolest, sa simptomima koji traju tjedan dana. Simptomi gripe počinju jedan do dva dana nakon izlaganja virusu gripe:

• povišena tjelesna temperatura (osobito prva tri dana bolesti, izmedu 38 - 40 ºC), uz drhtavicu i znojenje;
• klonulost;
• glavobolja;
• bolovi u cijelome tijelu (osobito bolovi u mišićima ruku i nogu).

Uz opće znakove bolesti, nakon nekoliko dana također se javljaju:

• osjećaj pečenja i stezanja u nosu;
• suhoća i bol u grlu i duž prsnoga koša;
• suhi, nadražajni kašalj, a pred kraj bolesti kašalj s iskašljajem (tzv. vlažni kašalj).

Početak bolesti mogu pratiti mučnina, povraćanje i proljev, što je osobito često u djece. Ako se naknadno ne razvije bakterijska infekcija, svi znakovi bolesti prolaze nakon nekoliko dana i bolesnik potpuno ozdravi.

Najvažnija komplikacija gripe je upala pluća, bilo da se radi o sekundarnoj bakterijskoj upali pluća ili o tzv. primarnoj virusnoj influenca pneumoniji, koja je obično vrlo teškoga tijeka i s čestim smrtnim ishodom. Dok od upale pluća najčešće obolijevaju osobe starije životne dobi, akutni bronhitis javlja se u 10 - 30 posto mladih zdravih ljudi. Pojava upale srednjega uha česta je komplikacija gripe u male djece, a najčešće je posljedica sekundarne bakterijske infekcije, kao i upala sinusa.

Bolest se prenosi kapljicama prilikom direktnoga kontakta s inficiranom osobom (bolesnikom ili osobom s prikrivenom infekcijom) ili udisanjem zraka sa sitnim kapljicama iz bolesnikove okoline. Moguć je i indirektan prijenos kontaktom, putem predmeta svježe zagađenim iscjetkom iz nosa i ždrijela inficirane osobe.

Kako se radi o virusnoj zaraznoj bolesti, specifičnoga lijeka nema, a korištenje antibiotika "za svaki slučaj" neće spriječiti razvoj sekundarne bakterijske infekcije.

Nekomplicirani slučajevi liječe se simptomatski:

• mirovanje u krevetu, uzimanje dovoljno tekućine s mnogo vitamina C;
• paracetamol, acetaminophen, acetilsalicilna kiselina ili njihove kombinacije s pseudoefedrinom za ublažavanje glavobolje i povišene temperature;
• kapi za nos (ne dulje od 3-4 dana) radi dekongestije nosne sluznice te antihistaminici radi ublažavanja iscjetka iz nosa, crvenila i suzenja očiju.

Kako antibiotici ne ubijaju viruse, koriste se samo kod bakterijskih komplikacija kao što su upala pluća, sinusa ili uha.

U zimskim mjesecima preporučljivo je češće provjetravanje prostorija, izbjegavanje oboljelih, kućna izolacija oboljelih, pranje ruku te čišćenje površina dezinfekcijskim sredstvom. Medutim, sve ove mjere nisu dovoljne za uspješnu borbu protiv gripe.

Mnogo bolju zaštitu pruža cijepljenje. Kao što sigurno znate, cijepiti se treba u predsezoni gripe (rujan, listopad, studeni), jer je potrebno izvjesno vrijeme da imunološki sustav razvije obrambena protutijela. Kada se gripa već pojavi, cijepljenje više nema svrhe. Provodi se jednokratno, u mišić u području gornje trećine nadlaktice. Prvenstveno je namijenjeno sljedećim kategorijama osiguranika: osobama starijim od 65 godina, bolesnicima s kroničnim oboljenjem srca, pluća i/ili bubrega, oboljelima od šećerne bolesti te bolesnicima nakon transplantacije i drugim teškim bolesnicima. Za navedene kategorije stanovnika cijepljenje je besplatno, a svi ostali cijepljenje plaćaju. Za opću informaciju još treba reći da su inače glavni nositelji cijepljenja liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (obiteljski liječnici) na preko 500 lokacija u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Osim kod njih, cijepljenje se provodi i u Higijensko-epidemiološkim odjelima Zavoda za javno zdravstvo pri Domovima zdravlja te u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba na lokaciji Mirogojska cesta 16.