Bronhitis - simptomi i liječenje

Bronhitis je upala sluznice bronha, cjevastih struktura koje prenose zrak u pluća i natrag.

Bronhitis može biti akutan ili kroničan. Obje vrste bronhitisa imaju različite uzroke, liječenje i ishod.

Akutni bronhitis je upala sluznice bronha koja se često razvije kao posljedica respiratorne infekcije (prehlade ili gripe). Upalno promijenjena sluznica otekne i pojačano se izlučuje sluz što uzrokuje kašalj. Obično se popravlja u roku od tjedan do 10 dana bez dugotrajnih posljedica, iako kašalj može potrajati tjednima, i u većini slučajeva ne zahtijeva posebno liječenje. Virusi su najčešći uzročnici.

Kronični bronhitis daleko je ozbiljnija, neizlječiva bolest pluća koja uključuje razdoblja upornog kašlja i upale. Definira se ako postoji kašalj sa sluzi većinu dana u mjesecu tri mjeseca u godini, najmanje dvije uzastopne godine. Uporan je i nikada u potpunosti ne nestaje. Posljedica je stalne iritacije i upale sluznice bronha koja s vremenom uzrokuje strukturne promjene bronhalnih cijevi. Simptomi se mogu pogoršavati ili poboljšavati pa opet pogoršavati, ali nikada neće potpuno nestati. Često je uzrokovan pušenjem, ali i drugim iritansima i jedno je od stanja uključenih u kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB).

Kada su dišni putovi nadraženi, sluznica je podložna pojavi upale, natiče i pojačano se stvara sluz. Kako bi se dišnu putovi očistili od sluzi refleksno se javlja kašalj koji traje sve dok u dišnim putovima ima sluzi ili upale.

Iako svatko može dobiti akutni bronhitis, on je najčešći u dojenčadi, male djece i starijih osoba zbog slabijeg imunosnog sustava. Osobe koje žive u prepunim i zagađenim područjima i imaju astmu također imaju veću vjerojatnost da će razviti akutni bronhitis.

Čimbenici koji povećavaju rizik od akutnog bronhitisa

• udisanje dima cigareta, uključujući pasivno pušenje
• slaba otpornost na bolesti ili oslabljen imunosni sustav - kod starijih osoba, osoba s kroničnim bolestima te kod beba i manje djece
• želučani refluks
• česta izloženost nadražujućim tvarima, uključujući dim, prašinu ili kemijske pare
• nedostatak cijepljenja protiv gripe, upale pluća i hripavca
• dob starija od 50 godina.

​
Čimbenici koji povećavaju rizik od kroničnog bronhitisa

• dob - starije odrasle osobe imaju veću vjerojatnost da će razviti kronični bronhitis
• nedostatak alfa-1 antitripsina - rijetko je genetsko stanje koje povećava osjetljivost na kronični bronhitis i druga plućna stanja
• obiteljska povijest bolesti pluća - vjerojatnije je da ćete imati KOPB, uključujući i kronični bronhitis, ako ga ima netko u obitelji
• nadražujuće tvari iz okoliša - zagađenje zraka, prašina, dim i pasivno pušenje
• zdravstvena stanja - uključuje bolesti koje pogađaju pluća (kao što su astma, bronhiektazije i cistična fibroza) ili probavni sustav (gastroezofagealna refluksna bolest, GERB)
• dugotrajno pušenje.

Simptomi bronhitisa mogu se razlikovati ovisno o tome je li akutan ili kroničan. No, općenito, bilo za akutni ili kronični bronhitis, znakovi i simptomi mogu uključivati:

• uporan kašalj (glavni simptom) uz obilnije stvaranje sluzi (iskašljaj) koja može biti prozirna, bijela, žućkasto-siva ili zelena, a rijetko prošarana krvlju
• ponekad je moguć suhi kašalj kad nema jačeg stvaranja sluzi
• umor
• kratkoća daha, otežano disanje
• nelagoda u prsima.

 
Akutni bronhitis

Budući da akutni bronhitis obično uzrokuje virus prehlade ili virus gripe, često počinje simptomima prehlade poput blage glavobolje, grlobolje, bolova u tijelu, curenja nosa, lagane vrućice (do 38 °C).

Sam bronhitis je posljedica prelaska infekcije iz nosa i grla u donje dijelove dišnog sustava, gdje dolazi do upale i oticanja u bronhima što uzrokuje kašalj. Kašalj će u početku vjerojatno biti suh, a zatim postaje produktivan zbog pojačanog stvaranja sluzi.

Akutni bronhitis može uzrokovati nedostatak zraka koji se kod nekih ljudi pogoršava tjelesnom aktivnošću.


 
Dok se simptomi obično povlače za otprilike tjedan dana, kašalj može trajati od 10 dana do tri tjedna. Ako kašalj potraje dulje od toga, problem bi mogao biti nešto drugo jer bronhitis nije jedino stanje koje uzrokuje kašalj. Kašalj koji se ne smiruje može biti znak astme, upale pluća ili mnogih drugih stanja. Stoga u slučaju upornog kašlja svakako treba posjetiti liječnika.
 
Kronični bronhitis

Kronični bronhitis karakterizira uporan kašalj s osjećajem stezanja u prsima, kratkoćom daha koja se pogoršava tjelesnom aktivnošću, zviždanjem tijekom disanja, iskašljavanjem guste sluzi i otežanim disanjem.

S vremena na vrijeme javljaju se razdoblja pogoršanja kašlja ili drugih simptoma (obično tijekom zimskih mjeseci), što je mogući znak akutne infekcije u sklopu kroničnog bronhitisa.

Kako bolest napreduje može se pojaviti plavičasta obojenost kože zbog nedostatka kisika.
 
Kako se simptomi bronhitisa razlikuju od upale pluća?

Stanje koje se često pogrešno smatra bronhitisom je upala pluća. Nekoliko razloga zašto može biti posebno teško razlikovati bronhitis od upale pluća.



I bronhitis i upala pluća uključuju upalu i oba mogu uzrokovati otežano disanje, kašalj i obilnije stvaranje sluzi, no, za razliku od bronhitisa, upala pluća je uzrokovana infekcijom plućnog tkiva.

Većina slučajeva akutnog bronhitisa je uzrokovana virusnom infekcijom, a upala pluća je često bakterijska, što znači da u tom slučaju antibiotik pomaže (samo je oko trećine slučajeva upale pluća uzrokovano virusom).

Bronhitis je obično povezan s blagom vrućicom (ispod 38 °C), upalu pluća najčešće karakterizira visoka temperatura, kao i drugi ozbiljniji simptomi, uključujući bol u prsima i otežano disanje.

Iako jedna epizoda bronhitisa obično nije razlog za zabrinutost, kod nekih ljudi može dovesti do upale pluća.

Ponovljeni napadi bronhitisa mogu značiti da je u pitanju kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB).

Posjetite svog liječnika ako osjetite bilo koji od ovih simptoma:

• kašalj traje dulje od tri tjedna
• kašalj koji onemogućuje spavanje
• otežano disanje
• kratkoća daha
• vrućica viša od 38 °C koja traje dulje od tri dana (može biti znak upale pluća)
• primjese krvi u iskašljaju
• iskašljaj neugodna mirisa.

 
Uputno je posjetiti liječnika i u slučaju ako imate kroničnu bolest, poput bolesti srca ili pluća, a sumnjate na bronhitis, jer biste mogli biti izloženi većem riziku od komplikacija bronhitisa.

Budući da je akutni bronhitis obično uzrokovan virusnom ili bakterijskom respiratornom infekcijom, tipično je zarazan, iako se zapravo širi infekcija, a ne sam bronhitis. Dakle, ako imate napad akutnog bronhitisa, možete nekome prenijeti infekciju koja ga je uzrokovala, ali to ne znači nužno da će se i infekcija te osobe pretvoriti u akutni bronhitis.

S druge strane, kronični bronhitis nije zarazan.

Virus koji uzrokuje bronhitis može se prenijeti s osobe na osobu na tipičan način - putem kapljica koje se oslobađaju kada netko tko ima akutni bronhitis kašlje, kiše ili govori.



Virusi se također mogu širiti dodirom kada netko tko nije bolestan dođe u kontakt s površinom ili predmetom kao što je kvaka na vratima ili prekidač za svjetlo na kojem je virus (recimo, zato što je osoba u tom smjeru npr. kašljala ili kihala ili ga je dodirnula, a prije toga je dodirivala oči, nos ili usta.

Koliko dugo je osoba zarazna nakon razvoja bronhitisa ovisi o vrsti infekcije, jačini simptoma i općem zdravstvenom stanju prije nego se razboljela. Općenito, osoba je zarazna prvih nekoliko dana nakon što se razviju simptomi prehlade ili gripe, što u slučaju gripe može trajati do tjedan dana.

Ako je infekcija bakterijska i liječnik propiše antibiotik, oboljeli ne bi trebao više biti zarazan nakon 24 sata od početka uzimanja lijeka.

Tijekom prvih nekoliko dana bolesti može biti teško razlikovati znakove i simptome bronhitisa od onih obične prehlade. No, na temelju anamnestičkih podataka (pitanja o simptomima, nedavnim bolestima, kroničnim bolestima…) i fizikalnog pregleda (auskultacija pluća) moguće je usmjeriti dijagnozu.



U nekim slučajevima liječnik može predložiti dodatne pretrage:

• Bris nosa i/ili grla. U slučaju sumnje na bakterijsku infekciju uzima se bris nosa i/ili grla za identifikaciju uzročnika (biogram) i njegove osjetljivosti na antibiotike (antibiogram).
• Krvne pretrage. Provjera znakova infekcije i općeg zdravstvenog stanja.
• Rendgenska snimka prsnog koša. Može pomoći u određivanju je li u pitanju upala pluća ili neko drugo stanje koje moglo objasniti kašalj. Ovo je posebno važno ako ste ikada pušili ili ste još uvijek pušač.
• Ispitivanja iskašljaja (sputum). Može se testirati na prisustvo mikroorganizama ili alergena.
• Ispitivanje plućne funkcije (spirometrija). Mjeri koliko zraka pluća mogu zadržati i koliko brzo se može izbaciti zrak iz pluća. Ovaj test provjerava znakove astme ili emfizema.
• Provjera razine kisika u krvi. Izvodi se pomoću senzora (pulsni oksimetar) koji se postavlja na prst ruke ili nožni prst.

Ako osjetite nepoznate simptome ili, na primjer, napade kašlja svaki put kad se prehladite, trebali biste posjetiti svog liječnika kako biste isključili bilo kakve nedijagnosticirane bolesti ili temeljne probleme.

Većina slučajeva akutnog bronhitisa se poboljša bez liječenja, obično unutar nekoliko tjedana.

Simptome akutnog bronhitisa možete kontrolirati i kod kuće, a kako biste ih ublažili preporuča se:

• izbjegavati iritanse - npr. dim cigareta (ne pušiti i izbjegavati pasivno pušenje)
• koristiti ovlaživač zraka ili se tuširati toplom vodom jer to može pomoći u otpuštanju sluzi i olakšati disanje
• piti dosta tekućine - osam do 12 čaša dnevno pomaže u razrjeđivanju sluzi i olakšava njezino iskašljavanje
• koristiti lijekove protiv bolova, npr. nesteroidne antireumatike poput ibuprofena
• dovoljno odmarati
• savjetovati se s liječnikom u slučaju težih simptoma.

 


Budući da je većina slučajeva bronhitisa uzrokovana virusnom infekcijom, antibiotici nisu učinkoviti. Međutim, ako liječnik posumnja na bakterijsku infekciju, može propisati antibiotik. Uzimanje antibiotika također može pomoći u sprječavanju sekundarne infekcije u nekim slučajevima.

Većina liječnika neće propisati antibiotike osim ako nisu identificirali bakteriju kao uzrok bolesti. Jedan od razloga za to je zabrinutost zbog otpornosti na antibiotike, budući da prekomjerna uporaba antibiotika otežava dugoročno liječenje infekcije.

U nekim okolnostima liječnik može preporučiti:

• sredstva za suzbijanje kašlja (antitusici) - iako je kašalj koristan za uklanjanje sluzi iz dišnih putova, antitusici mogu pomoći olakšati kašalj npr. noću
• sredstva za razrjeđivanje sluzi (mukolitici) - olakšavaju iskašljavanje
• ostali lijekovi - inhalacijski bronhodilataror i protuupalni lijekovi (kortikosteroidi i drugi lijekovi) za smirivanje upale i otvaranje suženih dišnih putova ako je posrijedi alergija, astma ili kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)
• terapije - ako je u pitanju kronični bronhitis, od pomoći mogu biti terapija kisikom i/ili plućna rehabilitacija (program vježbi disanja u kojem respiratorni terapeut educira bolesnika kako lakše disati i povećati sposobnost vježbanja).

Najbolji način da smanjite rizik od bronhitisa je izbjegavanje respiratornih infekcija i drugih uzroka iritacije pluća, uz dodatnu primjenu konkretnih načina za smanjenje rizika:

• Pokušajte izbjegavati blizinu osoba s respiratornom infekcijom. To posebno vrijedi u zimskim mjesecima kada se ljudi okupljaju u zatvorenim prostorima.
• Perite ruke. Kako biste smanjili rizik od dobivanja virusne infekcije, često perite ruke i steknite naviku korištenja sredstava za dezinfekciju ruku na bazi alkohola.
• Nosite kiruršku masku. Ako imate KOPB, razmislite o nošenju maske za lice na poslu ako ste izloženi prašini ili dimu te u situacijama gdje boravi više ljudi, posebno u zatvorenom prostoru ili na putovanju.
• Izbjegavajte dim cigareta i druge iritanse. Dim cigarete povećava rizik od kroničnog bronhitisa.
• Izbjegavajte okidače ako imate astmu ili alergiju. To uključuje kućne ljubimce, prašinu, pelud i druge alergene.
• Koristite ovlaživač zraka. Manje je vjerojatno da će vlažan zrak iritirati pluća.
• Pazite na prehranu i osigurajte si dovoljno odmora.
• Cijepite se. Mnogi slučajevi akutnog bronhitisa rezultat su gripe, virusa. Godišnje cjepivo protiv gripe može vam pomoći u zaštiti od gripe. Također biste trebali razmotriti cijepljenje koje štiti od nekih vrsta upale pluća.