Astma - simptomi i liječenje

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Astma se ne može izliječiti, pa je cilj držati je pod kontrolom kako bi bolesnik mogao živjeti bez tegoba i uz što manje pogoršanja

Što je astma?

Astma je za mnoge ljude još uvijek nejasan pojam koji podrazumijeva samo otežano disanje. Taj su termin uveli stari Grci, pa je tako i Hipokrat otežano disanje nazivao astmom. Tek u prošlom stoljeću izdvojila se kao zasebna bolest čiji uzroci ni do današnjeg dana nisu potpuno razjašnjeni.
 
Astma (ili bronhalna astma) je kronična upalna bolest koja zahvaća dišne putove, bronhe ili pluća.
 
Kao posljedica upale, bronhi su podražljivi i pojačano reagiraju na tvari i poticaje iz okoline, pojačano je stvaranje sekreta i sluznica bronha postaje zadebljana.
 
Zbog veće podražljivosti bronha javlja se suhi, podražajni kašalj, a bronhi na podražaje reagiraju tako da se dodatno stisnu, što nazivamo bronhospazam. Kao posljedica toga zrak teže ulazi i izlazi iz pluća i javlja se otežano disanje, a zbog prolaska zraka kroz tako sužene bronhe čuje se 'sviranje' u prsima.
 
Astma se najčešće javlja u djetinjstvu (dječja astma), u predškolskoj dobi (često počinje prije pete godine), češće u dječaka, a može se pojaviti i u dojenčadi i male djece. Kasnije se, tijekom puberteta, kod polovice oboljelih tegobe povuku i nestanu, no kod nekih se ponovno jave u odrasloj dobi. Astma odrasle dobi počinje tek nakon 18. godine.
 

 
Koliko astma može biti opasna

Uobičajeni simptomi astme uključuju kašalj (osobito noću), teško disanje, kratkoću daha i stezanje u prsima. Međutim, osoba možda neće imati sve simptome ili će imati različite simptome u različito vrijeme. Simptomi astme također mogu varirati od jednog napadaja do drugog, biti blagi tijekom jednog i ozbiljni tijekom drugog.
 
Neki ljudi s astmom mogu dugo vremena biti bez ikakvih simptoma, što povremeno prekidaju pogoršanja simptoma koji se nazivaju napadaji astme. Drugi mogu imati simptome astme svaki dan. Osim toga, neki ljudi mogu imati astmu samo tijekom vježbanja ili s virusnim infekcijama poput prehlade.
 
Blagi napadaji astme općenito su češći, kada se dišni putovi obično otvore u roku od nekoliko minuta do nekoliko sati. Teški napadi su rjeđi, ali traju duže i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
 
Ako se astma ne liječi ili se loše liječi može doći do tzv. remodeliranja dišnih putova. To je ozbiljno stanje u kojem nastaju ožiljci u dišnim putovima, lijekovi za astmu ne djeluju tako dobro i sve manje zraka može prolaziti kroz dišne putove. Kako se to ne bi dogodilo, važno je na vrijeme započeti s liječenjem i aktivno surađivati s liječnikom kako bi se pratili znakovi i simptomi, spriječile ozbiljne epizode i po potrebi prilagodilo liječenje.

Vrste astme

Općenito, astma se klasificira na vrste ovisno o uzroku i težini simptoma.

Vrste astme prema težini simptoma

  • intermitentna astma (blaga intermitentna astma) - blagi simptomi javljaju se manje od dva puta tjedno, noćni manje od dva puta mjesečno, a napadi astme povremeno; dolazi i prolazi tako da se osoba između napadaja astme može normalno osjećati; najblaži je oblik astme
  • trajna ili perzistentna astma - znači da osoba većinu vremena ima simptome. Prema tome koliko su simptomi često izraženi i koliko je osoba fukcionalna tijekom samog napada, klasificira se kao:
    • blaga perzistentna astma - simptomi se javljaju tri do šest puta tjedno, a noćni simptomi tri do četiri puta mjesečno; napadi astme mogu utjecati na aktivnost
    • umjerena perzistentna astma - simptomi se  javljaju na dnevnoj bazi, a noćni napadi pet ili više puta mjesečno; simptomi mogu utjecati na aktivnost
    • teška perzistentna astma - postoje trajni simptomi i danju i noću; aktivnosti se moraju ograničiti.

Vrste astme prema uzroku

Alergijska astma

Kod alergijske astme alergeni podržavaju kroničnu upalu i uzrokuju pogoršanja. Alergeni uključuju perut i dlaku kućnih ljubimaca (mačke i psi), hranu, pelud, plijesni. Često je sezonska jer ide ruku pod ruku sa sezonskim alergijama.

Nealergijska astma

Izbijanje nealergijske astme mogu uzrokovati vanjski čimbenici kao što su nadražujuće tvari u zraku koje nisu povezane s alergijama (dim cigarete, zagađenje zraka, osvježivači zraka, parfemi, sredstva za čišćenje kućanstva), tjelovježba, stres, jake emocije, bolest (npr. virusna oboljenja), vremenski uvjeti (ljetna vrućina ili zimska hladnoća).

Specifične vrste astme

Bonhospazam izazvan tjelovježbom

Ovo stanje, koje se prije nazivalo astma uzrokovana vježbanjem, vrsta je nealergijske astme čiju pojavu potiče vježbanje. Događa se zbog udisanja suhog zraka i suženih dišnih putova. Obično se javlja nekoliko minuta nakon početka vježbanja i može trajati 10-15 minuta nakon tjelesne aktivnosti. Može se javiti i kod osoba koje nemaju astmu.

Profesionalna astma

Posljedica je izlaganja alergenu ili iritansu prisutnom na radnom mjestu, kao što su prah, bojila, plinovi i pare, industrijske kemikalije, životinjske bjelančevine, gumeni lateks. Ti iritansi mogu postojati u širokom rasponu industrija, kao što je poljoprivreda, industrija tekstila, obrade drveta itd.

Astma izazvana aspirinom

Pokreće je uzimanje aspirina ili nekog drugog nesteroidnog antireumatika, poput naproksena ili ibuprofena. Simptomi mogu početi unutar nekoliko minuta ili sati od uzimanja. Osobe s ovom vrstom astme često imaju i polipe u nosu. Obično se iznenada razvije u odraslih u dobi od 20 do 50 godina.

Noćna astma

Vrsta je astme čiji se simptomi pogoršavaju noću. Može onemogućiti spavanje i rezultirati umorom i razdražljivošću tijekom dana, utjecati na ukupnu kvalitetu života i otežati kontrolu dnevnih simptoma astme. Liječenje noćnih simptoma vrlo je važno jer studije pokazuju da se većina smrtnih slučajeva povezanih sa simptomima astme kao što je hripanje događa noću.

Točan razlog zašto se astma pogoršava tijekom sna nije poznat, ali postoje određena objašnjenja:
  • Tijekom spavanja, dišni putovi imaju tendenciju sužavanja, što može uzrokovati povećan otpor protoku zraka i izazvati noćni kašalj te dovesti do jačeg stezanja dišnih putova. Pojačana drenaža iz sinusa također može izazvati astmu u vrlo osjetljivim dišnim putovima. Upala sinusa s astmom prilično je česta.
  • Moguće je da je u pitanju aktivacija nekih unutarnjih okidača.
  • U ležećem položaju nakuplja se sekret u dišnim putovima kao posljedica slijevanja sekreta iz nosa u ždrijelo, povećan je volumen krvi u plućima, smanjen je plućni volumeni i povećan otpor dišnih putova.
  • Udisanje hladnijeg zraka noću ili spavanje u klimatiziranoj prostoriji može uzrokovati gubitak topline iz dišnih putova.
  • Refluks želučane kiseline kroz jednjak do grkljana može potaknuti grč bronha. Stanje se pogoršava u ležećem položaju ili ako se uzimaju lijekovi za astmu koji opuštaju ventil između želuca i jednjaka. Liječenje GERB-a i astme odgovarajućim lijekovima često može zaustaviti noćnu astmu.
  • Kasni alergijski odgovor. Ako je osoba izložena alergenu velike su šanse da će se ubrzo nakon toga pojaviti opstrukcija dišnih putova. Napadaj astme završava unutar jednog sata. Međutim, oko 50 posto onih koji dožive neposrednu reakciju imaju i drugu fazu opstrukcije dišnih putova unutar tri do osam sati nakon izlaganja alergenu - kasna faza alergijskog odgovora - koju karakterizira pojačanje odgovora dišnih putova, razvoj upale bronha i produljeno razdoblje opstrukcije dišnih putova. Mnoga istraživanja pokazuju da kada se izlaganje alergenu dogodi navečer umjesto ujutro, oboljeli je podložniji odgovoru kasne faze i vjerojatnije je da će imati onaj jači. ​
  • Lučenje hormona slijedi cirkadijalni ritam koji je reguliran unutarnjim biološkim satom. Jedan od njih je epinefrin koji ima važan utjecaj na bronhe jer pomaže održati mišiće u stijenci bronha opuštenima tako da dišni put ostaje širok. Epinefrin također suzbija otpuštanje drugih tvari, poput histamina, koji uzrokuju lučenje sluzi i bronhospazam. Razina epinefrina i vršni izdisajni protok najniži su oko 4:00 sata ujutro, dok u isto vrijeme razina histamina obično doseže vrhunac. Ovo smanjenje razine epinefrina može dovesti do predispozicije za noćnu astmu tijekom spavanja.
  • Nuspojave lijekova. Neki lijekovi za liječenje astme, poput steroida i montelukasta, mogu utjecati na san.
  • Slaba kontrola astme tijekom dana. Simptomi koji se ne kontroliraju tijekom dana neće biti bolji niti tijekom noći.

Astma varijanta kašlja

Ne uzrokuje klasične simptome astme kao što su piskanje i otežano disanje, nego samo uporan suhi kašalj. Ako se ne liječi, može dovesti do potpunih napadaja astme koji uključuju uobičajene simptome.

Teška astma i astma koja se teško kontrolira

Teška astma odnosi se na astmu koja ne reagira dobro na redovito liječenje, kao što je primjena inhalacijskih kortikosteroida i inhalacijskih bronhodilatatora. 

Neki pojedinci mogu imati teške simptome iz razloga koji nisu izravno povezani s astmom, npr. možda još nisu naučili ispravan način korištenja inhalatora. Drugi imaju tešku refraktornu astmu koja ne reagira na liječenje, čak ni s visokim dozama lijekova ili pravilnom uporabom inhalatora.

Eozinofilna astma je teški oblik astme koji obično pogađa odrasle osobe između 35 i 50 godina, a obilježava je visoka razina eozinofila, vrste bijelih krvnih stanica. Predstavlja još jednu vrstu astme koja u teškim slučajevima možda neće reagirati na uobičajene lijekove. Iako neki ljudi s ovom vrstom astme podnose standardne lijekove za astmu, drugi mogu imati koristi od specifične biološke terapije.
 

srčana astma - pojava simptoma sličnih astmi koje u stvari uzrokuje zatajenje srca

živčana ili emocionalna astma - oblik astme koji uzrokuju snažne emocije

Astma i KOPB - sličnosti i razlike

Koja je razlika i postoji li veza?

Astma i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) su plućne bolesti i obje uzrokuju oticanje dišnih putova što otežava disanje.

Kod astme, oticanje je često potaknuto nečim na što je osoba alergična, poput peludi ili plijesni, ili tjelesnom aktivnošću. Simptomi astme mogu doći i proći, a oboljeli možda može biti i bez simptoma dugo vremena.

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je naziv za skupinu plućnih bolesti koje uključuju emfizem i kronični bronhitis: emfizem se događa kada su oštećeni plućni mjehurići (alveole), a kronični bronhitis je dugotrajna upala sluznice bronha. Pušenje je najčešći uzrok tih stanja (i KOPB-a). Kod KOPB-a simptomi su stalni i pogoršavaju se tijekom vremena, čak i uz liječenje.
 
Sindrom preklapanja astme i KOPB-a

Događa se kada osoba istodobno ima i astmu i kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) i u kojem slučaju obje bolesti otežavaju disanje. Međutim, ovaj sindrom nije zasebna bolest i nije jasno što ga uzrokuje. Ako osoba dugo ima KOPB, to može promijeniti način na koji pluća rade i povećati vjerojatnost astme. Ili se može javiti ako pacijent puši dok ima astmu. A također se može dogoditi iz razloga koje još nitko nije otkrio.

Uzroci i okidači astme

Specifičan uzrok nastanka astme ni danas nije posve jasan, no znamo da se sklonost nasljeđuje. Stoga je vjerojatnost da će osoba dobiti astmu ako je roditelji nemaju šest posto, ako jedan roditelj ima astmu vjerojatnost je 30 posto, a ako je imaju oba roditelja 70 posto. 
 
Uz nasljednu sklonost, veliku ulogu igra i okolina, koja utječe na razvoj imunosnog odgovora. Ljudi mogu razviti astmu nakon izlaganja tvarima koje iritiraju dišne putove, a uključuju alergene, toksine, dim. To može biti posebno štetno za dojenčad i malu djecu čiji imunosni sustav još nije završio s razvojem.
 
Među čimbenicima važnim za nastanak bolesti su i duljina dojenja, režim prehrane te povijest virusnih respiratornih infekcija u djetinjstvu (neke respiratorne infekcije, kao što je ona koju uzrokuje respiratorni sincicijski virus, RSV, mogu oštetiti pluća male djece u razvoju).
 
Mnogo se govori i o 'teoriji higijene', prema kojoj pretjerana higijena zapadnjačke kulture smanjuje broj izazova kojima je naš imunosni sustav izložen tijekom razvoja, a kao posljedica javlja se neprimjeren odgovor na tvari iz naše okoline na koje inače ne reagiramo (alergije).
 
Okidači astme

Astma se može razviti na mnogo različitih načina i iz mnogo različitih razloga, ali okidači su često isti.

Okidači su razne nadražujuće tvari i alergeni koje mogu potaknuti znakove i simptome astme. Osjetljivost na okidače razlikuje se od osobe do osobe (kod nekih okidač može odmah izazvati napad, dok kod drugih napad može započeti satima ili danima kasnije) i mogu biti različiti za svaku osobu.

Okidači mogu uključivati nekoliko širokih kategorija, kao što su:

  • alergeni koji se prenose zrakom - peludi, grinje, spore plijesni, dlake kućnih ljubimaca ili čestice izmeta žohara
  • iritansi - dim, kemikalije, mirisi…
  • sulfiti i konzervansi koji se dodaju nekim vrstama hrane i pića
  • vježbanje
  • ekstremni vremenski uvjeti - prevelika vrućina ili hladnoća
  • određeni lijekovi, uključujući beta blokatore, aspirin i nesteroidne protuupalne lijekove, kao što su ibuprofen i naproksen natrij
  • snažne emocije i stres
  • neka zdravstvena stanja, na primjer:

 

Što povećava rizik od astme?

Smatra se da niz čimbenika povećava mogućnost razvoja astme:

  • krvni srodnik s astmom, poput roditelja, brata ili sestre
  • neko drugo alergijsko stanje, kao što je atopijski dermatitis ili alergijski rinitis (peludna groznica)
  • pretilost
  • pušenje
  • izloženost pasivnom pušenju
  • izloženost ispušnim plinovima ili drugim vrstama onečišćenja
  • izloženost profesionalnim okidačima, kao što su kemikalije koje se koriste u poljoprivredi, frizerstvu i proizvodnji.

Simptomi astme

Znakovi i simptomi astme nalikuju mnogim respiratornim infekcijama. Moguće je da oboljeli ima različite simptome i znakove u različito vrijeme, kao i da neće svi biti izraženi sa svakim napadom. Simptomi se također mogu mijenjati između napada astme.

Tegobe ili simptomi po kojima prepoznajemo astmu prije svega su otežano disanje ili osjećaj nedostatka zraka, koji se katkad opisuju i kao osjećaj bola, pritiska ili stezanja u prsima

Uz to, javlja se suh i nadražajan kašalj. Kašalj povezan s astmom može se pojaviti u određeno vrijeme (npr. noću, rano ujutro, tijekom hladnog vremena) ili nakon određenih aktivnosti (npr. vježbanja).
 
Tegobe se češće javljaju tijekom noći i ujutro, tako da se osobe s izraženijim tegobama često bude noću.
 
Uz otežano disanje, bolesnici opisuju 'sviranje' i 'zviždanje' u prsima, koje katkad čuju i osobe u njihovoj blizini.
 
Uza simptome astme, često se javljaju i tegobe gornjih dišnih putova, jer je u mnogo slučajeva astma povezana s alergijskim rinitisom. Ti bolesnici žale se na svrbež očiju i suženje, iz nosa im obilno curi vodenasti sekret, a često imaju i začepljen nos. Učestalo kihanje, više puta zaredom ili 'u salvama', tipična je tegoba.
 

 
Katkad je astma povezana i sa žgaravicom, što je posljedica želučanog refluksa, to jest povrata kiseloga želučanog sadržaja u jednjak.
 
Kod astme stalno je prisutna kronična upala u bronhima, a pojedini podražaji povremeno izazivaju pogoršanje tegoba.
 
Ovisno o tome koji podražaji podržavaju kroničnu upalu i uzrokuju pogoršanja, astmu dijelimo na alergijsku (pogoršanje izazivaju alergeni kao pelud, grinje, dlaka životinja ili drugi alergeni) i nealergijsku (pogoršanje izazivaju duhanski dim, parfemi, sredstva za čišćenje itd.) Ako pogoršanje izazivaju tvari kojima su ljudi izloženi na poslu, govorimo o profesionalnoj astmi.
 
Pogoršanja mogu biti izazvana i tjelesnom aktivnošću, sulfitima u hrani i piću ili nekim lijekovima, prije svega acetilsalicilatnom kiselinom.
 
Pogoršanje nekad može biti toliko jako da dovede i do teškoga, dramatičnog stanja koje se naziva astmatski status (status asthmaticus). U tom slučaju dišni putovi budu toliko suženi da bolesnik ne može udahnuti dovoljno zraka i zasićenost krvi kisikom opasno se smanji, zbog čega takvo stanje može biti opasno po život.

Napad astme

Kako prepoznati rane znakove napada astme?

Rani znakovi upozorenja da se astma pogoršava su promjene koje se događaju neposredno prije ili na samom početku napada astme. Općenito, rani simptomi napada astme nisu dovoljno jaki da bi oboljelog spriječili u obavljanju dnevnih aktivnosti, ali prepoznavanjem tih znakova može se zaustaviti napad astme ili spriječiti njegovo pogoršanje.

Rani znakovi upozorenja napada astme mogu uključivati:
  • česti kašalj, osobito noću
  • disanje je teže nego inače
  • osjećaj jakog umora ili slabosti tijekom vježbanja
  • zviždanje ili kašalj tijekom ili nakon vježbanja (astma uzrokovana vježbanjem)
  • osjećaj umora, uznemirenost, neraspoloženje
  • smanjenje ili promjena u plućnoj funkciji mjereno na mjeraču vršnog protoka
  • znakovi prehlade ili alergije (kihanje, curenje nosa, kašalj, začepljenost nosa, grlobolja i glavobolja)
  • problemi sa spavanjem s noćnom astmom
  • potrebna je sve češća uporaba inhalatora za brzo oslobađanje lijeka.
 
Ozbiljnost napada astme može brzo eskalirati, stoga je važno liječiti ove simptome odmah nakon što se prepoznaju.
 
Kako se manifestira napad astme?
 
Napad astme je naglo pogoršanje simptoma astme uzrokovano stezanjem glatkih mišića koji oblažu stijenku dišnih putova (bronhospazam) što sužava dišne putove pa zrak ne može slobodno strujati.
 
Tijekom napada astme sluznica dišnih puteva je upalno promijenjena i natečena, a stanice koje oblažu dišne putove proizvode više sluzi koja je gušća nego inače što dodatno začepljuje dišne puteve.
 
Svi navedeni čimbenici - bronhospazam, upala i stvaranje sluzi - uzrokuju simptome napada astme kao što su problemi s disanjem, hripanje, kašalj, otežano disanje i poteškoće u obavljanju normalnih dnevnih aktivnosti.

Ostali simptomi napada astme uključuju:
  • ozbiljno zviždanje pri udahu i izdahu
  • kašalj koji ne prestaje
  • vrlo brzo ili ubrzano disanje
  • bol ili pritisak u prsima
  • zategnute vratne i prsne mišiće (retrakcije)
  • poteškoće u govoru
  • osjećaj tjeskobe ili panike
  • blijedo i znojno lice
  • plavičaste usne ili nokte (cijanoza, zbog slabog dotoka kisika)
 
Napad astme povremeno se može dogoditi čak i ako su simptomi blagi ili dobro kontrolirani.


Trajanje napada astme može varirati. Blage epizode mogu trajati samo nekoliko minuta i spontano nestati ili mogu zahtijevati lijekove, obično brzodjelujuće lijekove koji šire bronhe. Ozbiljnije epizode mogu trajati od nekoliko sati do dana.

Ozbiljan napad astme može se brzo pogoršati, a pluća se stisnuti toliko da nema dovoljno kretanja zraka da bi se čulo zviždanje. Nažalost, neki ljudi misle da je nestanak piskanja znak poboljšanja i ne traže hitnu pomoć. Međutim to nije tako. Važno je odmah otići u bolnicu!

Najteži oblik napada astme naziva se astmatski status (status asthmaticus), a označava dugotrajan napad astme koji ne nestaje niti nakon korištenja bronhodilatatora. Predstavlja hitno stanje u kojem je potrebna neodgodiva medicinska intervencija.

Nakon astmatskog napada vjerojatno će biti izražen jači umor, a i veći je rizik od ponovnog pogoršanja nekoliko dana nakon epizode. U danima nakon pogoršanja potrebno je izbjegavati svoje poznate okidače astme, pratiti simptome ili provjeriti dišne putove pomoću mjerača vršnog protoka.

Što da radim ako imam napad astme?

Prilikom napada astme važno je odmah intervenirati, jer će, bez trenutačnog liječenja, disanje biti sve teže. To znači da svatko tko boluje od astme treba, u dogovoru s liječnikom, imati spreman akcijski plan djelovanja u slučaju napada koji definira kako i kada koristiti lijekove, što učiniti na temelju simptoma astme i kada potražiti hitnu pomoć.

Osoba koja boluje od astme treba uvijek sa sobom ima inhalator s brzo djelujućim bronhodilatatorom,  čak i ako nikad nije imala napad, jer se nikad ne zna kad će uslijediti.  Bronhodilatatori djeluju u roku od nekoliko minuta kako bi opustili zategnute mišiće oko dišnih putova i brzo smanjili simptome. Mogu biti u obliku oralnih lijekova ili injekcija, ali se ipak najčešće uzimaju s inhalatorom ili nebulizatorom.

 

Čim primijetite simptome napada astme:

  • uzmite svoj lijek prema uputi
  • udaljite se od vama poznatih okidača ako ste im bili izloženi (kućni ljubimci, cigaretni dim i sl.)
  • sjednite uspravno (nemojte leći) i pokušajte ostati mirni jer panika može pogoršati simptome; pokušajte polako i ravnomjerno disati
  • zamolite nekoga da ostane s vama dok se simptomi ne ublaže ili ne stigne hitna pomoć jer je u slučaju napada astme rizično biti sam  
  • ako disanje i dalje predstavlja problem nastavite koristiti inhalator prema uputi
  • ako simptomi ne popuštaju niti nakon 20 minuta ili se pogoršavaju nazovite hitnu pomoć
  • ako osjetite pospanost nemojte je pogrešno shvatiti kao znak poboljšanja jer može značiti da se napad pogoršava
  • ako više ne čujete zviždanje nemojte pretpostavljati da se astma popravlja
  • ako se simptomi poboljšaju i ne morate zvati hitnu pomoć odmah zakažite hitan termin za pregled kod liječnika.
 
Može li se napad astme spriječiti?

Okidači astme mogu pogoršati simptome i zauzvrat dovesti do napada astme. Iako ne možete spriječiti da dobijete astmu, postoje neke strategije koje mogu pomoći u sprječavanju napada astme.

Prepoznavanje okidača i simptoma. Važno je prepoznati uzrok i identificirati okidače koji pokreću  kaskadu simptoma astme. Vodite dnevnik simptoma i pratite ga nekoliko tjedana, uključujući i sve čimbenike povezane s astmom (okolišne i emocionalne). Nakon napada provjerite koji su čimbenici ili njihova kombinacija mogli pridonijeti napadu. Nakon što ste identificirali svoje okidače astme, pokušajte pronaći način kako ih izbjeći.

Izbjegavanje alergena u svom domu. Ako je u pitanju astma izazvana alergijom, potrebno je smanjiti izloženost potvrđenim alergenima. Neki od načina za zaštitu vašeg okoliša uključuju redovito mijenjanje posteljine i pranje na visokoj temperaturi kako bi se riješili grinja, instaliranje pročišćivača zraka u spavaćoj sobi, korištenje odvlaživača zraka kako bi se smanjila vlagu i spriječilo stvaranje plijesni, redovito pranje zavjesa i usisavanje tepiha (ili njihovo odstranjivanje) kako bi se izbjeglo nakupljanje prašine.

Injekcije protiv alergije. Hiposenzibilizacija ili imunoterapija na dokazane alergene je vrsta liječenja koja može pomoći u promjeni imunosnog statusa, kada tijelo može postati manje osjetljivo na okidače.

Cijepljenje protiv gripe. Virus gripe gotovo uvijek pogoršava astmu nekoliko dana ili tjedana. Osobe s astmom imaju veću vjerojatnost pojave komplikacija gripe, kao što je upala pluća, uz veću vjerojatnost hospitalizacije.

Preventivno uzimanje lijekova. Liječnik može propisati lijekove koji se uzimaju svaki dan, uz one koji se koristite u slučaju napada astme. Kamo god idete nosite sa sobom lijekove za brzo ublažavanje napada astme.

Izrada akcijskog plana za astmu. Razvijanje akcijskog plana u suradnji s liječnikom može pomoći u kontroli astme. Trebao bi sadržavati važne informacije - lijekove koje uzimate, što napraviti u slučaju pogoršanja znakova i simptoma, kako znati da vam je potrebna hitna medicinska pomoć i kako dugoročno kontrolirati simptome astme. Uz korištenje lijekova za održavanje, svaki dan moguće je poduzeti neke korake s ciljem poboljšanja općeg zdravlja i smanjenja rizika od napada astme. To uključuje:
  • zdravo i uravnoteženo se hraniti
  • izbjegavati hranu na koju je dokazana alergija
  • održavati umjerenu tjelesnu težinu - astma se pogoršava kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću
  • prestati pušiti (ako pušite) i izbjegavati pasivno pušenje - dim cigarete je iritans koji može izazvati astmu i povećati rizik od razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB)
  • redovito vježbati - tjelesna aktivnost može izazvati napade astme, ali redovita tjelovježba zapravo može pomoći u smanjenju rizika od problema s disanjem
  • pronaći zdrave načine upravljanja stresom - stres može izazvati simptome astme i otežati zaustavljanje napada astme.

Kada posjetiti liječnika

U slučaju pojave sljedećih simptoma odmah pozovite hitnu pomoć:
  • brzo pogoršanje kratkoće daha ili piskanja
  • kratkoća daha javlja se čak i kod minimalne tjelesnu aktivnosti
  • nosnice se šire svaki put kad udahnete
  • udišete 30 ili više puta u minuti
  • usne ili nokti postaju plavičasti
  • teško vam je govorit ili hodati normalnim tempom.
  • nema poboljšanja ni nakon uporabe inhalatora za brzo olakšanje.
 
U sljedećim situacijama svakako se obratite svom liječniku:

Mislite da imate astmu. Ako imate učestali kašalj ili teško disanje koje traje dulje od nekoliko dana ili bilo koje druge znakove ili simptome astme, posjetite svog liječnika. Rano liječenje astme može spriječiti dugotrajno oštećenje pluća i spriječiti pogoršanje tijekom vremena.

Praćenje bolesti. Dobra dugoročna kontrola pomaže da se bolje osjećate, a može spriječiti i po život opasne napade astme. Važno je uzimati lijekove točno onako kako je propisano, no ako smatrate da ne kontroliraju dobro bolest trebate se savjetovati s liječnikom. Loše kontrolirana astma može negativno utjecati na kvalitetu života, a komplikacije mogu uključivati umor ili iscrpljenost, slab san, manju produktivnost na poslu ili tijekom učenja, nemogućnost vježbanja i drugih vidova tjelesne aktivnosti, smanjenu funkciju pluća, loše mentalno zdravlje.

Ako se simptomi astme pogoršaju. Odmah se obratite liječniku ako vam se čini da lijekovi ne ublažavaju simptome ili morate češće koristiti inhalator za brzo oslobađanje. Nemojte uzimati više lijekova nego što je propisano bez prethodnog savjetovanja s liječnikom. Pretjerana uporaba lijekova za astmu može izazvati nuspojave i pogoršati astmu.

Kontrola terapije. Astma se često mijenja tijekom vremena. Redovito posjećujte liječnika kako biste razgovarali o simptomima i napravili potrebne prilagodbe liječenja.

Dijagnostika astme

Pri postavljanju dijagnoze astme najvažnije je prepoznati tipične simptome na temelju dobro uzetih anamnestičkih podataka o povijesti bolesti.
 
Nakon fizikalnog pregleda, najvažnije je napraviti ispitivanje plućne funkcije:
  • spirometrija - procjenjuje suženje bronhalnih ogranaka provjeravajući koliko zraka se može izdahnuti nakon dubokog udaha i koliko brzo se može izdahnuti
  • mjerenje vršnog protoka - mjerač vršnog protoka jednostavan je uređaj koji mjeri koliko teško osoba može izdahnuti. Niže očitanje od uobičajenog znak je da pluća možda ne rade dobro i da se astma možda pogoršava.
 
Testovi plućne funkcije često se izvode prije i nakon uzimanja lijeka za otvaranje dišnih putova (bronhodilatator), kao što je salbutamol. Poboljšanje funkcije pluća primjenom bronhodilatatora, potvrđuje dijagnozu astme.
 
Ispitivanje plućne funkcije - spirometrija
 
Katkad tegobe ne moraju biti izražene niti tipične, pa se treba osloniti na dodatnu obradu
  • Slikovni testovi. Rendgenski snimak prsnog koša može pomoći u prepoznavanju bilo kakvih strukturnih abnormalnosti ili bolesti (kao što je infekcija) koje mogu uzrokovati ili pogoršati probleme s disanjem.
  • Alergološko testiranje. S obzirom na to da je astma često potaknuta alergijom, u slučaju sumnje treba napraviti kožni test na alergije te ispitati razinu IgE antitijela kao i prisutnost eozinofila, karakterističnih za alergiju, u iskašljaju, brisu nosa i krvi.
  • Test provokacije tjelesnim opterećenjem ili hladnoćom. Mjeri se opstrukciju dišnih putova prije i nakon obavljanja snažne tjelesne aktivnosti ili nakon nekoliko udisaja hladnog zraka.
 
Ako i nakon dobivanja rezultata obrade još nije potpuno sigurno je li riječ o astmi ili ne, onda se koristi 'metakolinski' test (bronhoprovokacijski test s 'metakolinom'). Metakolin je poznati okidač astme pa se njime ispituje pojačana podražljivost bronha. Kada se udahne, uzrokuje blago sužavanje dišnih putova. Ako osoba reagira na metakolin, vjerojatno ima astmu. Ovaj test može se koristiti čak i ako je početni test plućne funkcije normalan.

Liječenje astme

Astma se ne može izliječiti, pa je cilj držati je pod kontrolom kako bi bolesnik mogao živjeti bez tegoba i uz što manje pogoršanja. Stoga je nužno oboljelom objasniti prirodu bolesti i upozoriti ga na to što sve može izazvati pogoršanje.
 
Liječenje obično uključuje učenje prepoznavanja okidača, poduzimanje koraka za izbjegavanje okidača i praćenje disanja kako bi bili sigurni da lijekovi drže simptome pod kontrolom.
 
Lijekovi za astmu se udišu (inhaliraju), tako da ulaze u pluća i postižu djelovanje upravo tamo gdje je potrebno, a utjecaj na ostale organe smanjuje se na najmanju moguću mjeru. U tu svrhu razvijeni su različiti uređaji za raspršivanje i udisanje (inhalaciju) lijeka.
 

 
Lijekove za astmu dijele se u dvije grupe.
 
U prvoj skupini su lijekovi koji olakšavaju tegobe, odnosno smiruju simptome (engl. reliever). U tu grupu spadaju bronhodilatatori, lijekovi koji šire dišne putove, smanjuju podražaj i smiruju kašalj. Djeluje u roku od nekoliko minuta, a učinci mogu trajati satima. Mogu biti kratkodjelujući (šest sati) i dugodjelujući (više od 12 sati). Ovi lijekovi ublažavaju simptome kada se pojave i koriste se za intermitentnu i kroničnu astmu. Uobičajeni lijek za ublažavanje je salbutamol.
 
Druga grupa su preventori/kontrolori astme, odnosno protuupalni lijekovi koji smiruju upalu i smanjuju oticanje i stvaranje sluzi u dišnim putovima te tako drže bolest pod kontrolom (engl. controler). U tu grupu spadaju kortikosteroidi.
 
Neki od lijekova u sebi već imaju kombinaciju kortikosteroida i bronhodilatatora, kako bi se bolesniku olakšalo uzimanje, a i pokazalo se da im je učinak bolji ako se uzimaju istodobno.
 
Redovito uzimanje kortikosteroida dovodi do smirivanja upale i smanjenja hiperreaktivnosti bronha. Kao posljedica toga prestaje nadražaj na kašalj i nema bronhospazma, to jest bolesnikove tegobe se smiruju i nema više potrebe za redovitim uzimanjem lijekova prve grupe ('reliever').
 
Kad se postigne da je bolesnik bez simptoma, treba smanjiti dozu kortikosteroida na najnižu, koja će još uvijek držati bolest pod kontrolom. Pritom je prijeko potrebno da bolesnik pomno prati svoje stanje i na vrijeme reagira na pogoršanja.
 
Važno je napomenuti da je kortikosteroide nužno uzimati dulje vrijeme, sve dok nismo sigurni da se upala u potpunosti smirila. Naime, dugotrajna upala dovodi do stvaranja ožiljaka, trajnih promjena u dišnim putovima, a nekontrolirana astma često prelazi u kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB).
 
Kortikosteroidi se primjenjuju u obliku tableta ili injekcija samo u teškim stanjima.

Biološka terapija primjenjuje se putem injekcije ili infuzije, a koristi se za tešku astmu koja se ne može kontrolirati, čak i uz pravilno uzimanje visoke doze lijeka. Djeluje ciljajući specifična antitijela i ometajući put koji vodi do upale koja uzrokuje astmu.


Izvor fotografija: Shutterstock
 

Datum objave članka: 22. 2. 2024.
izdvojeni proizvodi