Atopijski dermatitis - riječ stručnjaka
Kako je atopijski dermatitis kronično-recidivirajuća upalna bolest kože, držati bolest pod dobrom kontrolom znači smanjiti razdoblja pogoršanja na najmanju moguću mjeru
Najčešći upravo u najranijoj dobi
Atopijski dermatitis (AD) je česta, kronična upalna bolest kože kod koje se izmjenjuju razdoblja pogoršanja i poboljšanja. Karakteriziran je suhom kožom, ponavljajućom upalom kože i svrbežom.
Studije pokazuju da od atopijskog dermatitisa boluje oko 15 do 20 posto djece predškolske i školske dobi, odnosno dva do 10 posto odraslih.
Iako se AD može javiti u svakoj životnoj dobi, početak bolesti je najčešći upravo u najranijoj dobi, između drugog i šestog mjeseca života. Sretna okolnost je da intenzitet bolesti najčešće s godinama slabi, tako da nakon desete godine života više od 90 posto oboljele djece nema smetnje.
Atopijski dermatitis pripada skupini atopijskih bolesti te se često javlja udružen s drugim bolestima iste skupine kao što su alergija na hranu, bronhalna astma, alergijski rinitis (alergijska upala sluznice nosa) i alergijski konjuktivitis (alergijska upala sluznice oka).
Studije pokazuju da od atopijskog dermatitisa boluje oko 15 do 20 posto djece predškolske i školske dobi, odnosno dva do 10 posto odraslih.
Iako se AD može javiti u svakoj životnoj dobi, početak bolesti je najčešći upravo u najranijoj dobi, između drugog i šestog mjeseca života. Sretna okolnost je da intenzitet bolesti najčešće s godinama slabi, tako da nakon desete godine života više od 90 posto oboljele djece nema smetnje.
Atopijski dermatitis pripada skupini atopijskih bolesti te se često javlja udružen s drugim bolestima iste skupine kao što su alergija na hranu, bronhalna astma, alergijski rinitis (alergijska upala sluznice nosa) i alergijski konjuktivitis (alergijska upala sluznice oka).
Zašto nastaje atopijski dermatitis?
Točan razlog nastanka atopijskog dermatitisa je nepoznat. Međutim, ponato je da čimbenici rizika za njegov razvoj uključuju nasljednu sklonost i okolišne čimbenike.
Brojne studije su dokazale važnost nasljedne predispozicije. Ukoliko jedan roditelj ima atopiju, mogućnost da dijete bude atopičar je veća od 35 posto, odnosno ako oba roditelja imaju neku od bolesti iz skupine atopijskih bolesti, mogućnost da dijete bude atopičar raste i do 50 posto.
Niz okolišnih čimbenika promatran je u kontekstu povišene ili snižene vjerojatnosti nastanka atopijskog dermatitisa i rezultati studija su često kontradiktorni.
Novije studije kao glavne rizične čimbenike za pojavu atopijskog dermatitisa navode zapadnjački način prehrane, izlaganje antibioticima tijekom trudnoće i ranog djetinjstva te smanjenu različitost crijevne bakterijske flore.
Najnovije spoznaje upućuju da atopijski dermatitis nastaje kao posljedica oštećene kožne barijere (manjak kožnih lipida i proteina), promijenjenog imunosnog odgovora i promjene u mikrobiomu kože (dominacija zlatnog stafilokoka).
U njegovu nastanku od velike važnosti je i utjecaj psihosomatskih čimbenika, odnosno stresa.
Brojne studije su dokazale važnost nasljedne predispozicije. Ukoliko jedan roditelj ima atopiju, mogućnost da dijete bude atopičar je veća od 35 posto, odnosno ako oba roditelja imaju neku od bolesti iz skupine atopijskih bolesti, mogućnost da dijete bude atopičar raste i do 50 posto.
Niz okolišnih čimbenika promatran je u kontekstu povišene ili snižene vjerojatnosti nastanka atopijskog dermatitisa i rezultati studija su često kontradiktorni.
Novije studije kao glavne rizične čimbenike za pojavu atopijskog dermatitisa navode zapadnjački način prehrane, izlaganje antibioticima tijekom trudnoće i ranog djetinjstva te smanjenu različitost crijevne bakterijske flore.
Najnovije spoznaje upućuju da atopijski dermatitis nastaje kao posljedica oštećene kožne barijere (manjak kožnih lipida i proteina), promijenjenog imunosnog odgovora i promjene u mikrobiomu kože (dominacija zlatnog stafilokoka).
U njegovu nastanku od velike važnosti je i utjecaj psihosomatskih čimbenika, odnosno stresa.
Simptomi atopijskog dermatitisa
Klinička slika varira od blagih do srednje teških i teških oblika bolesti te ovisi o dobi bolesnika, trajanju, djelovanju okidača bolesti, odnosno prisutnim komplikacijama.
Objektivni simptomi ili znakovi atopijskog dermatitisa su suha koža i ponavljajući dermatitis (upala kože), a najčešći subjektivni simptom je svrbež.
Svrbež je često glavni i najneugodniji simptom koji remeti san i dnevnu koncentraciju, ometa bolesnika u svakodnevnim aktivnostima te bitno utječe na kvalitetu života oboljele osobe.
Ponavljajući dermatitis se očituje pojavom crvenih žarišta na koži, katkada uz sitne mjehuriće, točkaste kraste i ogrebotine. Kronični dermatitis je obilježen izrazitom suhoćom, ljuštenjem i zadebljanom kožom.
Atopijska koža je suha koža jer u koži postoji manjak masnoća (kožnih lipida), a često i proteina. Suhoća smanjuje zaštitnu funkciju kože te ona postaje osjetljivija i sklona iritaciji.
Atopijska koža je sklona i bakterijskim i virusnim infekcijama kože kao što su stafilokokne ili streptokokne infekcije, herpes virusne infekcije ili virusne bradavice.
Objektivni simptomi ili znakovi atopijskog dermatitisa su suha koža i ponavljajući dermatitis (upala kože), a najčešći subjektivni simptom je svrbež.
Svrbež je često glavni i najneugodniji simptom koji remeti san i dnevnu koncentraciju, ometa bolesnika u svakodnevnim aktivnostima te bitno utječe na kvalitetu života oboljele osobe.
Ponavljajući dermatitis se očituje pojavom crvenih žarišta na koži, katkada uz sitne mjehuriće, točkaste kraste i ogrebotine. Kronični dermatitis je obilježen izrazitom suhoćom, ljuštenjem i zadebljanom kožom.
Atopijska koža je suha koža jer u koži postoji manjak masnoća (kožnih lipida), a često i proteina. Suhoća smanjuje zaštitnu funkciju kože te ona postaje osjetljivija i sklona iritaciji.
Atopijska koža je sklona i bakterijskim i virusnim infekcijama kože kao što su stafilokokne ili streptokokne infekcije, herpes virusne infekcije ili virusne bradavice.
Najčešći okidači za pojavu atopijskog dermatitisa
Brojni alergeni i iritansi iz okoline mogu pogoršati simptome atopijskog dermatitisa.
Često pranje, veća uporaba sapuna i detergenata te veća tvrdoća vode za pranje često uzrokuju pogoršanja dermatitisa. Sapuni i detergenti podižu razinu pH kože za tri jedinice, što dodatno oštećuje funkciju kožne barijere.
Okidači također mogu biti i omekšivači i kozmetika poput losiona i krema koje sadrže dodatke (parfeme, konzervanse, mirise i boje).
Odjeća od vune, najlona, sintetike i drugih umjetnih materijala obično pogoršava simptome te se savjetuje upotrebljavati odjeću i posteljinu od prirodnih pamučnih vlakana.
Suhi zrak, vrućina i znojenje dodatno isušuju kožu i pogoršavaju svrbež, tako da bi prostorije u kojima oboljeli boravi trebalo umjereno zagrijavati, vlažiti i redovito prozračivati. Boravak u zadimljenim prostorijama također pogoršava dermatitis.
Ukoliko osoba ima udružene alergije, na primjer na grinje, kućnu prašinu, pelud ili dlaku životinja, dermatitis će se pogoršati u kontaktu s alergenima.
Isto je i s alergijom na hranu, posebice u najmanjih. Najčešći alergeni u hrani su jaje, kravlje mlijeko, pšenično brašno, soja, kikiriki, orašasti plodovi, riba i školjke. Namirnice iz prehrane uklanjamo samo ako smo alergo testovima dokazali preosjetljivost na određenu namirnicu, odnosno ukoliko namirnica jasno uzrokuje pogoršanja dermatitisa.
Često pranje, veća uporaba sapuna i detergenata te veća tvrdoća vode za pranje često uzrokuju pogoršanja dermatitisa. Sapuni i detergenti podižu razinu pH kože za tri jedinice, što dodatno oštećuje funkciju kožne barijere.
Okidači također mogu biti i omekšivači i kozmetika poput losiona i krema koje sadrže dodatke (parfeme, konzervanse, mirise i boje).
Odjeća od vune, najlona, sintetike i drugih umjetnih materijala obično pogoršava simptome te se savjetuje upotrebljavati odjeću i posteljinu od prirodnih pamučnih vlakana.
Suhi zrak, vrućina i znojenje dodatno isušuju kožu i pogoršavaju svrbež, tako da bi prostorije u kojima oboljeli boravi trebalo umjereno zagrijavati, vlažiti i redovito prozračivati. Boravak u zadimljenim prostorijama također pogoršava dermatitis.
Ukoliko osoba ima udružene alergije, na primjer na grinje, kućnu prašinu, pelud ili dlaku životinja, dermatitis će se pogoršati u kontaktu s alergenima.
Isto je i s alergijom na hranu, posebice u najmanjih. Najčešći alergeni u hrani su jaje, kravlje mlijeko, pšenično brašno, soja, kikiriki, orašasti plodovi, riba i školjke. Namirnice iz prehrane uklanjamo samo ako smo alergo testovima dokazali preosjetljivost na određenu namirnicu, odnosno ukoliko namirnica jasno uzrokuje pogoršanja dermatitisa.
Prevencija atopijskog dermatitisa
Nažalost, primarna prevencija nije moguća, tj. nije moguće spriječiti pojavu atopijskog dermatitisa. Brojne studije, poput primjene probiotika i omega-masnih kiselina za vrijeme trudnoće i dojenja te primjena emolijensa (neutralnih krema za obnovu kožne barijere) u novorođenčeta prije pojave simptoma bolesti nisu se pokazale uspješne u smislu prevencije razvoja atopijskog dermatitisa.
Sekundarna prevencija uključuje sprječavanje ili smanjivanje pogoršanja dermatitisa u osobe koja je već razvila atopijski dermatitis, uzimajući u obzir da je to kronična upalna bolest kože kod koje se izmjenjuju razdoblja pogoršanja i poboljšanja bolesti.
Držati bolest pod dobrom kontrolom znači smanjiti razdoblja pogoršanja na najmanju moguću mjeru, što je moguće pravilnom njegom kože (redovitom primjenom emolijensa), izbjegavanjem čimbenika pogoršanja dermatitisa i, u dogovoru s liječnikom, produženom povremenom primjenom lokalne protuupalne terapije.
Tercijarna prevencija uključuje usvajanje znanja i vještina kojima se smanjuje utjecaj AD-a na život oboljele osobe, poput edukacija kroz „Škole o atopiji“ ili usvajanje tehnika iz bihevioralno-kognitivne psihoterapije i slično.
Sekundarna prevencija uključuje sprječavanje ili smanjivanje pogoršanja dermatitisa u osobe koja je već razvila atopijski dermatitis, uzimajući u obzir da je to kronična upalna bolest kože kod koje se izmjenjuju razdoblja pogoršanja i poboljšanja bolesti.
Držati bolest pod dobrom kontrolom znači smanjiti razdoblja pogoršanja na najmanju moguću mjeru, što je moguće pravilnom njegom kože (redovitom primjenom emolijensa), izbjegavanjem čimbenika pogoršanja dermatitisa i, u dogovoru s liječnikom, produženom povremenom primjenom lokalne protuupalne terapije.
Tercijarna prevencija uključuje usvajanje znanja i vještina kojima se smanjuje utjecaj AD-a na život oboljele osobe, poput edukacija kroz „Škole o atopiji“ ili usvajanje tehnika iz bihevioralno-kognitivne psihoterapije i slično.
Kako razlikovati suhu kožu koja se obično javlja u zimskom razdoblju od atopijskog dermatitisa?
Suha koža je čest problem, naročito tijekom zimskih mjeseci zbog veće suhoće zraka, čestog pranja i slično. No, suha koža je samo jedan od simptoma atopijskog dermatitisa.
Da bi se postavila dijagnoza atopijskog dermatitisa moraju biti ispunjeni i drugi dermatološki kriteriji, poput svrbeža, izgleda i lokalizacije upalnih promjena na koži. Važni su i kronicitet i ponavljajuća pojava dermatitisa.
Iako su pogoršanja dermatitisa najčešća tijekom zimskog razdoblja (okidači su suhi zrak, centralno grijanje, manjak sunčevog svjetla), suhoća kože u osobe oboljele od atopijskog dermatitisa je obično prisutna tijekom cijele godine. Suha koža je tijekom zimskog razdoblja često udružena sa svrbežom, no ako osoba ima samo suhu kožu bez drugih simptoma atopijskog dermatitisa, bit će dovoljna pravilna njega kože (redovita primjena medicinskih uljnih sindeta za pranje i tuširanje te neutralnih krema za vlaženje) da se koža smiri.
Da bi se postavila dijagnoza atopijskog dermatitisa moraju biti ispunjeni i drugi dermatološki kriteriji, poput svrbeža, izgleda i lokalizacije upalnih promjena na koži. Važni su i kronicitet i ponavljajuća pojava dermatitisa.
Iako su pogoršanja dermatitisa najčešća tijekom zimskog razdoblja (okidači su suhi zrak, centralno grijanje, manjak sunčevog svjetla), suhoća kože u osobe oboljele od atopijskog dermatitisa je obično prisutna tijekom cijele godine. Suha koža je tijekom zimskog razdoblja često udružena sa svrbežom, no ako osoba ima samo suhu kožu bez drugih simptoma atopijskog dermatitisa, bit će dovoljna pravilna njega kože (redovita primjena medicinskih uljnih sindeta za pranje i tuširanje te neutralnih krema za vlaženje) da se koža smiri.
