Pristup atopiji - tisak, internet ili školica?

Bolesti i stanja / Kožne bolesti prim. dr. sc.   Nives Pustišek dr. med., spec. dermatolog i venerolog, subspec. dječje dermatologije

Atopijski dermatitis zahtijeva dobru edukaciju roditelja, ali i djece. Zdravstveni djelatnici često se pitaju mogu li svoje znanje i iskustvo na jednostavan način prenijeti pacijentima

Atopijski dermatitis najčešća je dječja kožna bolest i od nje danas boluje 20 do 30 posto djece predškolske dobi. Tipičan početak bolesti je tijekom prve godine, obično od trećega do šestog mjeseca života, iako je moguć u bilo kojoj životnoj dobi. Sreća je što više od 70 posto djece "preraste" dermatitis do adolescentne dobi.

Iz jedne alergije u drugu

Gotovo trećina djece s atopijskim dermatitisom u ranom djetinjstvu, u kasnijoj dobi nema znakove drugih alergija. No, velik dio njih u kasnijem djetinjstvu razvije astmu i/ili alergijski rinitis. Uz to, što je dijete manje i simptomi dermatitisa teži, veća je vjerojatnost da uz simptome na koži ima i alergiju na hranu. Upravo taj prijelaz jedne alergije u drugu u medicinskoj literaturi poznat je pod nazivom "atopijski marš". Dakle, u današnje vrijeme dijete s atopijskim dermatitisom ne promatramo više kao isključivo "kožnog" bolesnika, nego kao osobu s atopijskom konstitucijom, odnosno mogućnošću razvoja drugih atopijskih bolesti.

Nažalost, ne postoji niti jedan potpuno pouzdan laboratorijski test kojim bismo mogli odrediti hoće li dermatitis prijeći u druge oblike alergija ili ne. Zato je u pristupu djetetu s atopijskim dermatitisom jako važno, osim liječenja same bolesti, razmišljati o tome možemo li uopće spriječiti pojavu atopijskog dermatitisa, odnosno možemo li spriječiti prijelaz atopijskog dermatitisa u druge vrste atopijskih bolesti.

Oštećena kožna barijera

Uzročni aspekt atopijskog dermatitisa izrazito je kompleksan i još uvijek u potpunosti nejasan. Nastaje kao rezultat nasljedne sklonosti i djelovanja okolišnih čimbenika.

Glavno zbivanje smješteno je u najpovršnijem sloju kože, koji se zove rožnati sloj. Poremećaj strukture rožnatog sloja, manjak lipida, odnosno proteina u rožnatom sloju, dovodi do poremećaja zaštitne kožne barijere. S jedne strane, oštećena kožna barijera ne čuva vodu u koži pa se koža isušuje, a s druge alergeni prodiru u dublje slojeve kože te nastaju senzibilizacija i alergijska reakcija. Upravo iz tog razloga obnova oštećene kožne barijere osnova je terapije atopijskog dermatitisa.

Kako obnoviti oštećenu kožnu barijeru? Jednostavno, redovitim nanošenjem masti i krema, takozvanih emolijensa. Na taj način ne samo da liječimo suhoću kože i sprječavamo razvoj ekcema, nego ujedno sprječavamo prodor alergena u dublje slojeve kože i kasniji razvoj alergijskih reakcija. Novije studije usmjerene su na redovito nanošenje krema ili masti ne samo u djece s već razvijenim atopijskim dermatitisom, nego i u onih koji imaju predispoziciju da razviju dermatitis (ako njihovi roditelji, braća ili sestre imaju atopijsku bolest) u svrhu sprječavanja razvoja dermatitisa i drugih alergijskih bolesti.

Ukratko o principima liječenja

Liječenje atopijskog dermatitisa uključuje pravilnu njegu suhe kože (redovito nanošenje emolijensa), izbjegavanje čimbenika pogoršanja ekcema (primjerice, suhi zrak, vunena odjeća, sapuni za pranje i slično), a u fazama pogoršanja ekcema primjenu protuupalnih lijekova, kao što su kortikosteroidi i imunomodulatori za lokalnu primjenu.

Među roditeljima je često prisutan strah od kortikosteroida, što nerijetko dovodi do pogrešna liječenja. U "školi o atopiji" roditelji dobiju upute kako se kortikosteroid nanosi na kožu, pojašnjava se jačina pojedinih kortikosteroida i moguće neželjene reakcije te kako voditi dnevnik primjene i potrošnje lokalne terapije.

Kako odabrati najbolji način edukacije

Prema težini bolesti razlikujemo blagi, srednje teški i teški oblik atopijskog dermatitisa. No, neovisno o obliku, u pristupu djetetu, odnosno roditelju, najvažnija je edukacija o samoj bolesti i liječenju.

Internet je odličan oblik edukacije i dostupan je velikom broju ljudi, ali istodobno i nezgodan jer, uz točne informacije, daje i velik broj nedovoljno provjerenih i netočnih podataka. Tako se, primjerice, roditelji udružuju u različite društvene mreže i na taj način izmjenjuju svoja iskustva, no, osim podrške, ondje možete dobiti i puno zbunjujućih i nedovoljno provjerenih informacija.

Tipičan početak bolesti je tijekom prve godine, obično od trećega do šestog mjeseca života, iako je moguć u bilo kojoj životnoj dobi

U svrhu edukacije, u zdravstvenim ustanovama, kao što su dermatološke i pedijatrijske ordinacije, odnosno ljekarne, trebali bi biti dostupni pisani materijali o atopijskom dermatitisu. No, najbolji oblik edukacije, koji se posljednjih desetak godina provodi u svijetu, a i kod nas, naziva se Škola o atopiji. Ovaj vid edukacije obično se organizira u zdravstvenim ustanovama koje se bave liječenjem djece oboljele od atopijskog dermatitisa, gdje stručnjaci (dermatolog, viša medicinska sestra, nutricionist i psiholog) roditeljima, ali i većoj djeci, na prihvatljiv način daju informacije o atopijskom dermatitisu, razlozima nastanka i liječenju. Što je iz okoline djeteta potrebno ukloniti? Kako dijete hraniti? Kako anksioznost i stres roditelja utječu na pogoršanje ekcema u djeteta? Na ova, kao i brojna druga pitanja odgovor ćete dobiti u Školi o atopiji.

Kako god, atopijski dermatitis traži dobru edukaciju roditelja, a i djece. Zdravstveni djelatnici često se pitaju mogu li svoje znanje i iskustvo na jednostavan način prenijeti pacijentima. Nove generacije djece često zovemo "I-pod generacija". U liječničkim čekaonicama televizori više nisu potrebni jer djeca gledaju crtiće ili igraju igrice na mobilnim uređajima. Često se na isti način nastavljaju zabavljati i tijekom pregleda, odnosno razgovora s roditeljem u ordinaciji.

Možemo raspravljati o tome je li to dobro za razvoj djeteta ili ne, ali trebamo biti i svjesni toga da pred sobom imamo nove generacije djece i roditelja. Ako to osvijestimo, a želimo se približiti djeci i roditeljima, onda definitivno moramo promijeniti pristup. Edukacija u dječjoj dobi mora se odvijati kroz igru, i zato psiholozi stalno naglašavaju: "Igrajte se sa svojom djecom". Neka u ovom slučaju nanošenje krema ili masti ne bude posao koji navečer moram odraditi, nego neka to bude zabavna masaža, koja će postati ritual opuštanja za dijete i roditelja.

Ako želimo znanje prenijeti roditeljima, onda moramo razmišljati koji je za to najbolji način. Popularno, nove generacije roditelja mogu se označiti kao generacije X, Y, Z. Danas je još uvijek najbrojnija generacija X. Tipičan predstavnik generacije X (rođeni od 1966. do 1976.) još uvijek se bolje snalazi u razgovoru nego na društvenim mrežama i zato je u njihovu slučaju poželjan svaki oblik edukacije koji uključuje predavanja, radionice i pisane materijale. Tipičan predstavnik generacije X više vjeruje zdravstvenom djelatniku nego Googleu.

Generacija Y (rođeni od 1977. do 1984.) je ona koja je odrasla uz modernu tehnologiju i odlično je "umrežena" preko cijelog niza društvenih mreža. Tipičan predstavnik generacije Y će liječnika, ali i emolijens, izabrati upravo prema preporuci na društvenoj mreži, a ako je imao pozitivno ili negativno iskustvo, prenijet će ga drugima upravo preko iste te društvene mreže.

Treća, najmlađa, generacija Z (tzv. digitalna generacija) toliko je usmjerena na internet da često kažemo kako joj nedostaje kontakt očima jer ne gleda sugovornika kad priča nego su oči stalno usmjerene na internet. To su jako mladi roditelji, oni koji tek dolaze. Tipičan predstavnik generacije Z ne priznaje bolest, često nema strpljenja, traži čarobnu tabletu ili kremu kojom bi mogao riješiti problem. Nažalost, atopijski dermatitis to ne priznaje...

Datum objave članka: 1. 12. 2015.
izdvojeni proizvodi