Šest savjeta kako smanjiti rizik od bolesti pluća

Iako ponekad uzimamo svoja pluća zdravo za gotovo, bitno je osvijestiti da nas održavaju živima i zdravima zbog čega treba dati prioritet njihovu zdravlju.

Veći dio vremena ne moramo razmišljati o njima jer tijelo ima prirodni obrambeni sustav za zaštitu pluća držeći podalje sve što može narušiti njihovo zdravlje kao što su razne nečistoće, alergeni i mikroorganizmi.

Međutim, postoje i neke stvari koje sami možemo učiniti kako bismo smanjili rizik od razvoja bolesti pluća.

Evo nekoliko načina kako održati zdravlje pluća:

• izbjegavati ili prestati pušiti
• održavati kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru
• zaštititi se od vanjskog zagađenja
• prevenirati respiratorne infekcije
• redovito vježbati.
   

Pušenje s vremenom uzrokuje kroničnu upalu, sužava dišne putove i otežava disanje, odnosno može dovesti do kroničnog bronhitisa. S vremenom dim cigarete uništava plućno tkivo i može izazvati promjene koje prerastaju u rak.

Pušenje cigareta glavni je uzrok raka pluća i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), koja uključuje kronični bronhitis i emfizem.
 

Kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru (IAQ) odnosi se na zrak u zgradama i objektima u kojima radimo, živimo i igramo se, kao i u neposrednoj blizini tih zgrada i objekata.

Kvaliteta zraka je jako važna s obzirom da u zatvorenom prostoru provodimo do 90 posto vremena. Tim više jer zrak u zatvorenom prostoru može biti još zagađeniji od zraka na otvorenom.

Loša kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru može uzrokovati ili doprinijeti razvoju infekcija, raka pluća i kroničnih plućnih bolesti poput astme. Ljudi koji već imaju plućne bolesti izloženi su većem riziku.

Uzrokovati ili pogoršati postojeću bolest pluća mogu pasivno pušenje, kemikalije koje se koriste u domu i na radnom mjestu, prašina, plijesan i radon.

Radon je radioaktivni plin bez mirisa, boje ili okusa. Nastaje prirodnim radioaktivnim raspadom uranija, koji se nalazi u svim stijenama i tlu. Može se naći i u vodi.

Radon izlazi iz tla u zrak, gdje se raspada i proizvodi daljnje radioaktivne čestice. Dok dišemo, te se čestice talože na stanicama koje oblažu dišne ​​putove, gdje mogu oštetiti DNK i potencijalno uzrokovati rak pluća.



Na otvorenom se radon brzo razrjeđuje na vrlo niske koncentracije i općenito ne predstavlja problem. Međutim, koncentracije radona su veće u zatvorenom prostoru i u područjima s minimalnom ventilacijom, s najvišim razinama na mjestima poput rudnika, špilja i postrojenja za pročišćavanje vode.

U zgradama poput kuća, škola, ureda, razine radona mogu znatno varirati. S obzirom na svojstva radona, stanari takvih zgrada mogli bi nesvjesno živjeti ili raditi u uvjetima vrlo visokih razina radona.
 

Zagađivači zraka u zatvorenom prostoru

Zagađenju zraka u zatvorenom prostoru pridonose materijali za gradnju i opremanje, uređaji na gorivo, vlaga i voda te sami ljudi i njihove aktivnosti.
 

Gradnja i opremanje

Neki građevinski procesi i proizvodi, poput boja i tepiha, mogu učiniti zrak koji udišemo u zatvorenom prostoru nezdravim. Među njima su azbest, građevinski i bojani proizvodi, tepisi i prostirke, formaldehid, olovo.

Azbest. Azbest je prirodni vlaknasti mineral koji se nalazi u stijenama i tlu. Zbog čvrstoće vlakana i otpornosti na toplinu, široko se koristi u građevinskim materijalima i drugim komercijalnim proizvodima za izolaciju i kao usporivač gorenja. Stari i lomljivi azbestni proizvodi mogu oslobađati sitna, mikroskopska vlakna, koja mogu ostati suspendirana u zraku i ući u pluća dok udišemo. Udahnuta vlakna mogu uzrokovati oštećenje pluća, uključujući i rak. Zbog zdravstvenih rizika, proizvodnja i upotreba azbesta je zakonski regulirana.

Građevinski proizvodi i proizvodi za bojanje. Građevinski materijali, poput šperploče, namještaja i drugih proizvoda od prešanog drva, često sadrže kemikalije koje starenjem ispuštaju plinove i mirise. Ovi proizvodi mogu ispuštati formaldehid i druge hlapljive organske spojeve u unutarnji zrak. Korištenjem nekoliko proizvoda istodobno može doći do miješanja nekoliko različitih kemijskih isparenja u istom unutarnjem prostoru. Boje, ljepila, otapala, lakovi, tepisi i sredstva za čišćenje također mogu starenjem ispuštati hlapljive organske spojeve, formaldehid, benzen i druge otrovne kemikalije.

Formaldehid. Formaldehid je bezbojan i zapaljiv plin karakteristična mirisa koji se može osjetiti pri vrlo niskim koncentracijama. To je hlapljivi organski spoj (isparava plinove na sobnoj temperaturi) koji uzrokuje rak i druge štetne učinke na zdravlje. Iako je formaldehid prirodna kemikalija, pri visokim koncentracijama njegove pare su opasne.

Tepisi i prostirke. Tepisi i prostirke mogu zadržavati zagađivače i alergene poput grinja, dlake kućnih ljubimaca, alergena, čestica zagađenja, olova, spora plijesni, pesticida, nečistoće i prašine. Otrovni plinovi u zraku mogu se lijepiti za male čestice koje se talože u tepisima. Ovi zagađivači mogu dospjeti u zrak tijekom renovacija, usisavanja ili čak hodanja po tepihu.
Određene vrste tepiha, uključujući čupave ili druge vrste tepiha s visokim vlaknima, kao i tepisi stariji od 10 godina, obično sadrže veću razinu zagađivača i alergena. Ako je s tepihom prekrivena velika površina, može biti vrlo teško ukloniti zagađivače zraka i alergene u zatvorenom prostoru.

Djeca su sklonija izloženosti zagađenju iz tepiha i prostirki jer provode vrijeme igrajući se na podu, stavljaju potom ruke u usta.

Kemikalije koje se koriste u nekim novim tepisima, podlogama za tepihe i ljepilima koja se koriste za njihovu ugradnju mogu naštetiti vašem zdravlju. Neki od ovih proizvoda izrađeni su od hlapljivih organskih spojeva koji ispuštaju mirise i kemikalije.

Olovo. Olovo je otrovni metal koji se nekoć redovito koristio u proizvodnji uobičajenih kućanskih proizvoda i benzina. Ne postoji sigurna razina izloženosti olovu. Olovo je prirodni element i, za razliku od mnogih zagađivača, ne nestaje s vremenom.
U prošlosti se olovo dodavalo benzinu, bojama, vodovodnim cijevima, keramičkim glazurama, gnojivima i koristilo u mnogim industrijskim procesima. Uklanjanje olova iz benzina i boja dramatično se smanjilo onečišćenje olovom, ali ono i dalje postoji u našem okolišu, posebno u blizini glavnih cesta i u starijim kućama.
 

Uređaji na gorivo

Uređaji na gorivo, koji uključuju i štednjake, peći i bojlere, mogu stvarati emisije štetne za zdravlje i okoliš, kao što su ugljični monoksid, dušikov dioksid i čestice izgaranja drva u kućanstvima.
 

Vlaga i voda

Prekomjerna vlaga u zatvorenom prostoru može uzrokovati probleme s plijesni i pospješiti umnožavanje grinja, bakterija i virusa, što može utjecati na zdravlje.

Plijesan postoji posvuda i prirodni je dio okoliša. Postoje mnoge vrste plijesni i svima su za rast potrebni voda i hrana. Na otvorenom, plijesan igra važnu ulogu u razgradnji mrtvog organskog materijala poput otpalog lišća i mrtvog drveća, ali u zatvorenom prostoru može uzrokovati štetu na imovini i zdravstvene probleme.

Plijesan u zatvorenom prostoru može biti problematična ako se ostavi da raste na velikim površinama, poput tepiha ili zidova i ne stavi pod kontrolu.

Vlaga u zatvorenom prostoru može se pojaviti kao tekućina ( poput one iz propuštajuće cijevi ili krova) ili kao vodena para u zraku. Svakodnevne aktivnosti poput kuhanja, kupanja i disanja mogu dodatno pojačati količinu vlage u zraku.

Što je temperatura zraka viša, to se i više vodene pare može zadržati u prostoru. Kada se zrak ohladi, ne može zadržati toliko vodene pare, pa se višak vlage kondenzira na hladnim površinama (npr. kondenzacija vlage na prozorima u hladnim danima).


 
Vlaga se može nakupljati u zatvorenom prostoru na mnogo različitih načina, što uključuje:

• vlaženje kroz loše izolirane zidove
• loše spojen vodovod i propuštajuće cijevi
• kontinuirano vlažan tepih (ako je postavljen na slabo prozračnom podu)
• nedovoljno provjetravanje kupaonice i kuhinje
• nepravilna ventilacija sušilice rublja
• korištenje ovlaživača zraka
• vanjska vlaga
• kondenzacija ili nakupljanje vlage u ovlaživačima zraka, odvlaživačima zraka, klima uređajima i posudama za skupljanje vode koja kapa ispod rashladnih zavojnica hladnjaka.

 
Poplavne vode često sadrže kanalizaciju i toksine, posebno u urbanim područjima, kao i ulje, dizel ili benzin, smeće, uginule životinje i kemikalije „uhvaćene“ u poplavi.

Stajaća voda je leglo bakterija, virusa i plijesni koji se mogu prenijeti zrakom i udahnuti, što dovodi ljude u rizik od plućnih bolesti. Čak i kada je poplava uzrokovana prilično čistim izvorom, poput kišnice, rast ovih mikroorganizama može uzrokovati alergijske reakcije kod osjetljivih osoba.
 

Ljudi i njihove aktivnosti u nekom prostoru

Ljudi i njihove aktivnosti mogu stvoriti onečišćenje zraka u zatvorenom prostoru koje može dovesti do lošeg zdravlja. U te onečišćivače ubrajaju se prašina i grinje, dlaka kućnih ljubimaca, pasivno pušenje, hlapljivi organski spojevi, ponekad i glodavci.
 

Pročišćavanje zraka u kući

Nakon kontrole izvora onečišćenja, sljedeći korak u poboljšanju kvalitete zraka u zatvorenom prostoru je provjetravanje vanjskim zrakom, koji ima dva do pet puta manje onečišćujućih tvari od unutarnjeg zraka.

Zrak u zatvorenom prostoru može nakupljati visoku razinu vlage, mirisa, plinova, prašine i drugih onečišćenja iz zraka koja mogu biti štetna za zdravlje.

Da bi zrak u zatvorenom prostoru bio siguran, potreban je svjež vanjski zrak kako bi se razrijedile onečišćujuće tvari u zatvorenom prostoru i smanjila vlažnost.

Ventilacija pomaže u smanjenju onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru, ali najbolje funkcionira ako se upari s uklanjanjem poznatih izvora onečišćenja zraka iz zgrade.

Sama ventilacija nije rješenje za visoke razine onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru. Na primjer, jedini način za smanjenje učinka pasivnog pušenja u zatvorenom prostoru jest zabrana pušenja u zatvorenom prostoru ili u blizini ulaza. Ventilacija neće riješiti taj problem.

Vanjski zrak također može unijeti onečišćenje u zatvoreni prostor. Ako živite u blizini prometne autoceste, emisije goriva iz automobila mogu ući u vaš dom. Ako živite u blizini tvornice ugljena, vanjski prostor može biti onečišćen, stoga je važno poduzeti korake za smanjenje onečišćenja vanjskog zraka.
 

Kako koristiti ventilaciju za zaštitu zdravlja

Za dobru kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru, potrebno je dovesti i cirkulirati dovoljno zraka kako bi dosegao sve dijelove doma ili zgrade.

Zahtjevi za ventilaciju razlikuju se za različite vrste zgrada poput medicinskih ustanova, poslovnih zgrada, restorana i domova. Stopa izmjene zraka odnosi se na količinu i brzinu svježeg vanjskog zraka koji zamjenjuje zrak u zatvorenom prostoru.

Svakodnevno provjetravanje prostora u kojem boravimo otvaranje vrata i prozora jedan je od najboljih načina za povećanje ventilacije. Otvaranje više prozora i vrata može omogućiti ulazak više svježeg zraka unutra. Međutim, otvaranje vrata i prozora ne preporučuje se u dane s lošom kvalitetom vanjskog zraka, ako živite blizu prometnih autocesta, luka, zračnih luka ili tvornica s visokim emisijama ili ako se u blizini nalazi dim od šumskog požara.

Načini za povećanje ventilacije i poboljšanje kvalitete zraka u zatvorenom prostoru uključuju:

• Korištenje ispušnih ventilatora u kupaonicama kako bi se uklonili vlaga i plinovi iz kuće. Ventilator je potrebno uključit tijekom kupanja i držati ga uključenog oko 30 do 45 minuta nakon toga.
• Opremanje kuhinje ispušnim ventilatorom koji izbacuje zrak van. Tijekom kuhanja uputno je koristiti ventilator ili otvoriti prozor kako bi se uklonila isparenja, čestice u zraku i vlaga od kuhanja. Za poboljšanje protoka zraka u domu od pomoći su i stropni ventilatori, po mogućnosti s otvorenim prozorima.

Prilikom bojanja zidova ili korištenja bilo kojih kemikalija u kući, uputna je dodatna ventilacija - otvaranjem prozora i korištenjem prijenosnih ventilatora kako bi se izvukao zrak iz prostorije.

Kvaliteta zraka vani može varirati iz dana u dan i ponekad je nezdrava za disanje. Stoga poznavanje kako onečišćenje vanjskog zraka utječe na zdravlje i korisnih strategija za smanjenje dugotrajne izloženosti mogu pomoći. Klimatske promjene i prirodne katastrofe također mogu izravno utjecati na zdravlje pluća.

Vanjski izvori. Zagađivači zraka i alergeni mogu lako ući u zgrade i kuće kroz otvorena vrata i prozore, kao i na cipelama, odjeći, kućnim ljubimcima, pa čak i kroz pukotine u temeljima.

Mirisi i kemikalije. Mirisi i kemikalije su svuda oko nas, i u zatvorenom i na otvorenom. Neki su prirodni, dok su drugi sintetički. Neki su sigurni, dok drugi mogu biti štetni za naše zdravlje, kao što su sredstva za čišćenje, kućanske kemikalije, hlapljivi organski spojevi, eterična ulja i slično.
 
Kako biste zaštitili pluća od vanjskog zagađenja, razmotrite sljedeće:

• izbjegavajte vježbanje na otvorenom tijekom dana s lošim zrakom
• izbjegavajte vježbanje u blizini područja s velikim prometom
• provjerite info o dnevnoj kvaliteti zraka u vašem području
• nemojte ložiti drva ili smeće
• nosite masku.
   

Akutne respiratorne infekcije su najučestalija vrsta infekcije. Svi smo im skloni, a posebice osobe s već postojećim bolestima dišnog sustava, kod kojih i naoko jednostavna infekcija može imati teži tijek i/ili rezultirati pogoršanjem postojeće bolesti.



U prevenciji respiratornih infekcija temelj zaštite predstavlja primjena nekoliko osnovnih strategija koje uključuju:

• redovito cijepljenje - na primjer protiv gripe, što se posebno odnosi na rizične skupine
• higijenu - poput redovitog i pravilnog pranja ruku i čišćenja površina koje se često dodiruju
• poduzimanje mjera za što čišći zrak – svugdje gdje ljudi žive i rade (u zatvorenom i otvorenom prostoru)
• poduzimanje mjera opreza kako bi se spriječilo širenje u slučaju aktivne respiratorne infekcije - ostati kod kuće i držati se podalje od drugih ljudi, nositi masku i sl.
• traženje liječničke pomoći u slučaju postojanja čimbenika rizika za razvoj teške bolesti, jer liječenje može pomoći u smanjenju rizika.
   

Redoviti sistematski pregledi pomažu u sprječavanju bolesti, čak i kada se dobro osjećate. To se posebno odnosi na bolesti pluća, koje ponekad ostanu neotkrivene dok ne postanu ozbiljne.

Najbolje je otkriti bolest pluća u najranijim fazama, zato je važno poznavati neke od uobičajenih znakova i simptoma bolesti pluća.
 

 

Upozoravajući znakovi bolesti pluća

Ponekad se misli da su problemi s disanjem nešto što dolazi sa starenjem. Međutim, važno je obratiti pozornost na ove simptome jer bi mogli biti prvi znakovi plućnih bolesti, uključujući KOPB, astmu i rak pluća.

Poznavanje ranih znakova upozorenja na plućne bolesti može ubrzati liječenje prije nego što bolest postane ozbiljna ili čak opasna po život. Stoga, ako se primijeti bilo koji znak upozorenja, uputno je što prije zakazati pregled kod svog liječnika.
 
Znakovi koji upozoravaju na bolest pluća su:

• Kronični kašalj. Kašalj koji traje osam tjedana ili dulje smatra se kroničnim. Ovo je važan rani simptom koji ukazuje da nešto nije u redu s dišnim sustavom.
• Kratkoća daha. Nije normalno osjećati kratkoću daha koja ne nestaje nakon vježbanja ili se pojavljuje nakon minimalnog napora ili bez njega. Otežano disanje je također znak upozorenja.
• Kronično stvaranje sluzi. Sluz koja se stvara u dišnom sustavu služi ima obrambenu ulogu. Ali, izlučivanje sluzi koje traje mjesec dana ili dulje moglo bi ukazivati ​​na bolest pluća.
• Hripanje. Bučno disanje ili piskanje znak je da nešto neobično blokira dišne ​​putove u plućima ili ih previše sužava.
• Iskašljavanje krvi. Ako se iskašljava krv, ona može dolaziti iz pluća ili gornjih dišnih putova. Bez obzora otkud dolazi, signalizira zdravstveni problem.
   

Bez obzira jeste li mladi ili stari, vitki ili krupni, tjelesno sposobni ili živite s kroničnom bolešću ili invaliditetom, tjelesna aktivnost može pomoći u održavanju zdravlja pluća.
 

Kako tjelovježba jača pluća?

Kada ste fizički aktivni, srce i pluća rade jače kako bi opskrbili mišiće dodatnim kisikom. Baš kao što redovita tjelovježba jača mišiće, ona također jača pluća i srce. Kako se tjelesna kondicija poboljšava, tijelo postaje učinkovitije u dovodu kisika u krvotok i njegovom transportu do radnih mišića. To je jedan od razloga zašto je manja vjerojatnost da će se s vremenom ostati bez daha tijekom tjelovježbe.

Neke vrste tjelovježbe također mogu ojačati mišiće vrata i prsa, uključujući dijafragmu i mišiće između rebara koji zajedno rade kako bi poticali udisanje i izdisanje.
 

Prednosti tjelovježbe

Tjelesna aktivnost može smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti, uključujući bolesti srca, moždani udar, dijabetes i neke oblike raka, uključujući i rak pluća. Tjelesna aktivnost pomaže jačanju kostiju, poboljšanju fleksibilnosti i agilnosti, smanjenju debljanju i poboljšanju sna.

Redovita tjelovježba dobra je i za mentalnu higijenu. Može smanjiti osjećaje tjeskobe i depresije, poboljšati pažnju i pamćenje te smanjiti rizik od demencije, uključujući Alzheimerovu bolest.
 

Vrste tjelovježbe i koliko je optimalno vježbati

Opće smjernice preporučuju da svi odrasli trebaju minimalno 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti pet dana u tjednu. To ne mora biti formalni program vježbanja da bi bio koristan. Neki primjeri umjerene aktivnosti uključuju brzo hodanje, rekreativnu vožnju biciklom, vrtlarenje i intenzivno čišćenje kuće.



Plućima mogu koristiti i aerobne aktivnosti i aktivnosti jačanja mišića.

Aerobne aktivnosti poput hodanja, trčanja ili preskakanja užeta pružaju srcu i plućima vrstu treninga koji im je potreban za učinkovito funkcioniranje.

Aktivnosti jačanja mišića poput dizanja utega ili pilatesa grade snagu trupa, poboljšavaju držanje i jačaju tonus mišića za disanje. Vježbe disanja posebno mogu ojačati vašu dijafragmu i uvježbati vaše tijelo da dublje i učinkovitije diše.
 

Što treba imati na umu prije početka vježbanja

Prije početka bilo koje vrste vježbanja ili promjene rutine vježbanja uputno je savjetovati se liječnikom, posebno ako već postoji neko zdravstveno stanje.

Kada je razina onečišćenja zraka visoka, poželjno je izbjegavati vježbanje na otvorenom, odnosno odabrati vježbanje u zatvorenom prostoru (u kućnim uvjetima, teretani i sl.) te ograničit vrijeme koje dijete provodi igrajući se na otvorenom.

Osobe koje žive s plućnim bolestima mogu i trebaju redovito vježbati iz istih razloga kao i svi ostali kako bi pluća i srce bili jači. Ako već postoje problema s nedostatkom daha, važno je surađivati ​​s liječnikom kako bi se izradio individualni plan vježbanja koji odgovara postojećem stanju.