Pranje ruku doprinosi prevenciji bolesti

Koliko u vremenu kada smo sa svih strana doslovce bombardirani različitim reklamama o prednostima kozmetičkih sredstava uopće razmišljamo o običnome, ali redovitom pranju ruku.

Ruke su najizloženije mikroorganizmima. Zamislite samo što sve i koliko puta ste danas dotaknuli, s kime ste se sve rukovali i koliko ste puta dodirnuli nos, oči ili usta. Ako su ispunjeni određeni preduvjeti, svaki takav kontakt objektivno može dovesti do infekcije. Neki od preduvjeta su: dovoljna količina patogenih mikroorganizama, povoljan način prijenosa (ruke - idealan prenositelj jer su u stalnom doticaju s mikroorganizmima) i osjetljivost organizma koji ih prima. Međutim, mnoga istraživanja pokazuju kako se redovitom i pravilnom higijenom ruku broj mikroorganizama može smanjiti od 100 do 1000 puta, a na taj način pridonosi se prevenciji zaraznih bolesti.

Što znače nečiste, odnosno čiste ruke, sredinom 19. stoljeća dokazao je austrijski liječnik dr. Sammelweiss, koji je primijetio da se učestalost babinje groznice, zarazne bolesti trudnica, može drastično smanjiti uvođenjem higijenskih mjera pranja ruku medicinskog osoblja. Nakon uvedene obveze pranja otopinom klornog vapna (tadašnji antiseptik) prije svakog pregleda trudnice, u bečkoj bolnici smrtnost rodilja pala je s 12 posto na samo tri posto. Nijedna mjera u medicini do danas nije toliko smanjila smrtnost kao što je bila ova dr. Sammelweissa.

Ova i brojne druge priče nedvojbeno dokazuju da je pravilna i redovita higijena ruku, odnosno redovito pranje ruku, jednostavan i jeftin te nadasve dobar način sprječavanja pojave mnogih zaraznih bolesti, ali i njihova širenja, kao što su prehlada, gripa, infektivni proljev, zarazna žutica, itd., čiji je prijenos moguć putem nečistih ruku. S pojavom bakterija otpornih na djelovanje antibiotika važnost pranja ruku postaje još veća.

Ovdje treba naglasiti da je važna i tehnika pranja ruku, posebice ako se učini na ispravan način. Ispravna tehnika pranja ruku jednostavna je za naučiti, a istodobno smanjuje i uništava uzročnike zaraznih bolesti, kako u djece tako u odraslih.
 

ZARAZITI SE MOŽEMO...

* nečistim rukama
* onečišćenom vodom i hranom
* kapljicama koje se šire kašljanjem i/ili kihanjem i/ili ispuhivanjem nosa
* kontaktom s tjelesnim sekretom bolesne osobe
* zagađenim predmetima

Na površini kože nalaze se mikroorganizmi koji su njezini stalni stanovnici i nazivaju se rezidentnom (stalnom) mikroflorom. Broj i vrsta rezidentne flore razlikuje se od osobe do osobe, ali i dijela tijela na kojem se nalazi. Mnogi od tih mikroorganizama nisu patogeni, štoviše, prisustvo nekih od njih na koži ima veliku ulogu u zaštiti od patogenih mikroorganizama koji mogu izazvati različite bolesti.

Drugu grupu predstavlja tranzitorna (prolazna) mikroflora, koju predstavljaju mikroorganizmi koji normalno ne žive na našoj koži nego se na njoj nakupljaju putem izravna kontakta s različitim kontaminiranim površinama, predmetima, ljudima, životinjama, itd. ili putem zraka. To mogu biti bakterije, gljive, virusi ili paraziti koji dovode do poremećaja rezidentne mikroflore, infekcije i različitih bolesti. Područja ispod nokta i između prstiju na rukama idealna su mjesta za njihov razvoj i razmnožavanje, tu je njihov broj najveći i odatle ih je najteže ukloniti. Dugi nokti mogu biti lijepi, ali ako nisu praćeni odgovarajućim higijenskim navikama, potencijalno su opasan izvor zaraze. Zato još jednom treba istaknuti da se redovitim i pravilnim pranjem ruku broj mikroorganizama može smanjiti od 100 do 1000 puta.



Bolesti koje se šire nečistim rukama, a mogu se spriječiti redovitim i pravilnim pranjem ruku:

• Bolesti koje se šire fekalno-oralnim načinom - to su one koje izazivaju bakterije (salmonele, šigele), enterovirusi i slično, a uzrokuju povišenje temperature, bolove u trbuhu, smetnje s probavom i proljeve. Zaraza se širi zbog loše higijene i neredovita pranja ruku, osobito prije i nakon odlaska na WC.
• Bolesti koje se šire indirektno u kontaktu sa sekretom iz dišnog sustava - poput gripe, bakterijske i virusne upale dišnog sustava i slično. Uzročnik bolesti nalazi se u slini, iskašljaju i nosnom sekretu, a pri kašljanju, kihanju i ispuhivanju nosa kapljice se šire po okolini ili rukama, posebno ako ne koristimo papirnate ubruse.
• Bolesti koje se šire kada se ruke onečiste mokraćom, slinom ili nekim drugim tjelesnim sekretom - uglavnom su to virusne bolesti kao što je infektivna mononukleoza, neke bakterijske bolesti uzrokovane stafilokokom, citomegalovirusom i dr. Osoba se zarazi direktno u kontaktu s bolesnom osobom ili indirektno ako dira zagađenu hranu i/ili predmete (igračke).

Osim samog akta pranja ruku, nije nevažno ni kako ih peremo, stoga je poželjno usvojiti ispravnu tehniku pranja ruku:

• Ruke treba prati u toploj vodi jer topla voda bolje uništava uzročnike zaraze od hladne.
• Sapun treba koristiti najmanje 10 - 15 sekundi.
• Ne zaboraviti dobro oprati područja između prstiju, ispod noktiju i ispod nakita jer se tu mikroorganizmi vrlo rado zadržavaju i skupljaju u velikom broju.
• Nakon ispiranja ruke treba dobro posušiti čistim ručnikom ili još bolje papirnatim.
   

Pri odabiru sapuna važno je da se dobro pjeni jer mjehurići stvaraju negativan tlak koji izbacuje nakupljenu nečistoću i mikroorganizme s kože. Ako se koriti klasični sapun, nakon pranja s njega treba isprati nečistoću i odložiti ga u čistu i suhu posudicu.

Zato je praktičnije i higijenski ispravnije prati ruke tekućim sapunom. Nikad se ne smiju miješati dvije ili više vrsta tekućeg sapuna u istoj posudi jer može doći do alergijske reakcije. Prije punjenja tekućeg sapuna u spremnik ostatke treba dobro isprati tekućom toplom vodom, pažljivo birajući mjesto na koje se odlaže raspršivač da se ne bi dodatno onečistio i zagadio novi tekući sapun kojim će se dalje prati ruke.

Ako se ruke peru u javnim prostorijama, vodu treba zatvoriti papirnatim ubrusom kojim ste prethodno brisali ruke. Morate li često prati ruke, koristite blage neutralne sapune kako biste spriječili nastajanje pukotina na koži i ne zaboravite nanijeti zaštitnu kremu za ruke.

Kada već govorimo o nečemu, u današnje vrijeme naizgled tako banalnom, kao što je pranje ruku, valja, među ostalim, upozoriti na alarmantan podatak da čak jedna od tri osobe nakon odlaska u WC ne opere ruke! A vjerojatno ne treba ni spominjati koliko rizika zaraze za sobom povlači takva nepromišljenost. Zastrašuje podatak o tome koliko ljudi i u 21. stoljeću nisu svjesni važnosti higijene vlastitih ruku te se postavlja pitanje je li to odraz životnog stila, općenite nebrige za sebe i okolinu ili jednostavno neznanja, unatoč vremenu u kojem živimo te protoku i dostupnosti svih mogućih informacija?

S obzirom da redovito i pravilno pranje ruku sprječava širenje većine zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama, naviku redovita pranja ruku treba početi usađivati u ponašanje već od ranog djetinjstva. Pranje ruku jednostavna je navika koju djeca brzo usvoje, a najbolji je način prevencije protiv bakterija i virusa.

Ruke treba prati PRIJE...

• pripreme hrane, jela,
• dojenja ili hranjenja djeteta,
• aktivnosti koje obavljate s djetetom, posebice s novorođenčetom i dojenčetom,
• dodirivanja usta, nosa ili očiju,
• kontakta s bolesnom osobom
• uporabe toaleta.

Ruke treba prati POSLIJE...

• uporabe toaleta,
• brisanja nosa, kašljanja, kihanja i sl.,
• mijenjanja pelena,
• dodirivanja predmeta kontaminiranih tjelesnim izlučevinama (slina, krv, mokraća, stolica),
• posjeta bolnici, zdravstvenoj ustanovi ili kontakta s bolesnom osobom,
• kontakta sa životinjama,
• nekih aktivnosti, npr. iznošenja smeća, čišćenja,
• povratka u dom izvana (iz šetnje, igranja, kupovine...),
• bilo koje potencijalno kontaminirajuće situacije.

Ne kaže se uzalud da je čistoća pola zdravlja. Zato, ne zaboravite da će vas nekoliko sekundi pranja ruku poštedjeti različitih bolesti, bolnih pretraga i dugotrajna boravka kod liječnika.