Trovanje ugljičnim monoksidom - simptomi, prva pomoć i prevencija

Ugljični monoksid (CO) je vrlo otrovan plin iz skupine kemijskih zagušljivača, bez boje, mirisa i okusa. Zbog činjenice da se ne može osjetiti i ubija bez upozorenja, naziva se „podmuklim ubojicom“.
 
Nastaje sagorijevanjem tvari koje sadrže ugljik (poput krutih, tekućih i plinskih goriva) bez dovoljne količine kisika.
 
S obzirom da je laganiji od zraka, prostorija se njime puni od stropa prema dolje. Lako se širi, pa je otrovanje moguće u prostorijama koje nisu izravno u vezi s izvorom plina.
 
Disanjem ulazi u pluća, a zatim se u krvi veže za hemoglobin i stvara karboksihemoglobin (COHb). Upravo je sklonost vezanja na hemoglobin, koja je 250 puta veća nego sklonost vezanja za kisik, uzrok njegove otrovnosti. Karboksihemoglobin ili blokirani hemoglobin onesposobljen je za vezanje i prijenos kisika, pa dolazi do pomanjkanja kisika u tijelu, unutarnjega gušenja i smrti. 
 
Ugljični monoksid se veže i za mioglobin (rezervoar kisika mišićnih stanica), čime se tumače mišićna slabost, poremećena koordinacija pokreta i nemogućnost bijega s mjesta događaja, unatoč sačuvanoj svijesti (otrovani se često nađu mrtvi uz prozor ili vrata).
 

Velika opasnost u kućanstvima su neispravne peći i začepljeni dimnjaci.
 
Najčešća otrovanja s ugljičnim monoksidom kao produktom neispravna izgaranja zemnog plina događaju se u kupaonicama. Poseban oprez potreban je pri korištenju bojlera ili plinskog grijača za vjetrovita vremena, jer u takvim vremenskim uvjetima dimnjaci postaju nefunkcionalni, a plinovi nastali izgaranjem ostaju ili se vraćaju u prostorije.
 
U nekim slučajevima, otrovanja nastaju kad je uključena kuhinjska napa, a vrata i prozori od PVC-a zatvoreni. Tada može doći do povrata dimnih plinova u stan.
 
Česta su otrovanja i prilikom kuhanja, kad plin dugo gori u maloj kuhinji ili je plinski plamen pokriven loncem prevelikog promjera.



Velika količina ugljičnog monoksida nalazi se u ispušnom plinu automobilskog motora (sedam posto), pa do otrovanja može doći u garaži (u nedovoljno prozračenoj garaži rad jednog motora može za nekoliko minuta stvoriti smrtonosnu koncentraciju plina).
 
Zbog neispravnih ili dotrajalih ispušnih cijevi ili loše izolacije, tijekom vožnje plin može prodrijeti u unutrašnjost vozila ili kabine brodice.
 
Otrovanje može nastati i u koloni vozila kad se kroz ventilacijski sustav plin uvlači u unutrašnjost vozila.


 

Posljedice izloženosti ovise o koncentraciji ugljičnog monoksida u zraku (izražava se u dijelovima na milijun - ppm), frekvenciji disanja, trajanju izloženosti, općem zdravstvenom stanju, dobi i spolu pogođenog.

Pojava znakova i simptoma otrovanja dobro korelira s koncentracijom karboksihemoglobina u krvi:

• Pri izloženosti koncentraciji od oko 200 ppm nakon 50 minuta javlja se glavobolja praćena slabljenjem mentalnih funkcija. Isti simptomi javljaju se nakon 20 minuta izloženosti 500 ppm.
• Koncentracija od 1000 do 10.000 ppm već za 10 minuta uzrokuje glavobolju, vrtoglavicu i mučninu, nakon čega nastupaju nesvjestica i smrt.

 
Kod aktivnih pušača, ovisno o broju popušenih cigareta i dubini udisanja, koncentracija karboskihemoglobina je znatno povišena, u iznimnim slučajevima i do 20 posto.
 

Većem riziku nastanka trovanja s ugljičnim monoksidom imaju osobe s bolestima dišnog sustava (astma, emfizem pluća), kardiovaskularnim bolestima, anemijom, osobe podvrgnute napornim fizičkim aktivnostima, starije osobe, djeca i nerođeni.

Boja kože otrovanih često se opisuje bojom višnje, iako se u praksi rijetko vidi. Na početku otrovanja izložena osoba obično je blijeda, a kasnije plavičasta.

Stupnjevanje simptoma prema težini trovanja

Prema težini trovanja razlikujemo nekoliko kategorija simptoma:

• blagi stupanj trovanja
  • ​simptomi - glavobolja, mučnina, povraćanje, vrtoglavica
  • koncentracija COHb u krvi - od 10 do 20 %
• umjereno težak stupanj trovanja​
  • simptomi - smetnje vida i koncentracije, bolovi u prsima, zaduha pri naporu, opća slabost (osobito mišićna), ubrzan rad srca, ubrzano disanje, poremećaj ravnoteže i koordinacije pokreta
  • koncentracija COHb u krvi - od 20 do 40 %
• težak stupanj trovanja​
  • simptomi - bolovi u prsnom košu, nelagodan osjećaj lupanja srca, postupan gubitak svijesti do kome, konvulzije, nizak krvni tlak, nedovoljan protok krvi kroz srce, poremećaj srčanog ritma, plućni edem
  • koncentracija COHb u krvi - od 40 do 70 %.

KAKO RAZLIKOVATI TROVANJE UGLJIČNIM MONOKSIDOM OD GRIPE ILI PREHGLADE

Mnogi ljudi zamijene simptome trovanja s ugljičnim monoksidom sa simptomima gripe ili prehlade, što može rezultirati tragičnim ishodom.

Mogućnost trovanja ugljičnim monoksidom postoji u sljedećim situacijama:
  * osjećate se bolje kad ste izvan kuće
  * nekoliko osoba u kućanstvu istodobno se osjeća bolesno (gripa obično prelazi s osobe na osobu pa se može steći krivi dojam)
  * članovi obitelji koji se osjećaju izrazito loše obično provode veći dio vremena kod kuće
  * simptomi se pojavljuju ili pogoršavaju kratko nakon što se uključi grijalica ili parkira automobil u garažu
  * kućni ljubimci pokazuju znakove bolesti
  * osjećate simptome, ali bez generaliziranih bolova, temperature i otečenih limfnih čvorova
  * simptomi se pojavljuju kad se prostor ne provjetrava i ne zrači.

U slučaju sumnje na trovanje ugljičnim monoksidom potrebno je napraviti sljedeće:

• izloženu osobu iznijeti iz otrovane atmosfere na svježi zrak i provjetriti prostoriju, vodeći pri tom računa o vlastitoj sigurnosti
• ako je žrtva bez svijesti, postaviti je u bočni položaj da se ne uguši jezikom ili povraćenim sadržajem te pozvati hitnu medicinsku pomoć
• ako žrtva ne diše, odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć i započeti umjetno disanje
• ako je moguće, primijeniti kisik koji je protuotrov.

Otrovanog treba prevesti u stacionarnu zdravstvenu ustanovu, gdje će se uz kisik primijeniti ostale mjere liječenja. U težim slučajevima dolazi u obzir i liječenje u barokomori.

Oporavak nakon teškog akutnog trovanja je spor, a moguće je i trajno oštećenje mozga.

Ako osoba nakon dva tjedna i dalje ima oštećene mentalne sposobnosti, mogućnost potpuna oporavka malo je vjerojatna.
 

Kako biste mogućnost trovanja ugljičnim monoksidom sveli na najmanju moguću mjeru, pridržavajte se sljedećih savjeta:

• obratite pozornost na tragove čađi, onečišćenja ili promjene boje na plinskom uređaju, samo-gašenje aparata, pojavu neuobičajenih mirisa tijekom rada uređaja, oštećene kontrolne prekidače plinskih uređaja, neuobičajene zvukove kod paljenja ili rada plinskih uređaja
• tijekom korištenja plinskih trošila koja iz prostora uzimaju zrak obavezno provjetravajte sve prostorije
• punite kadu za kupanje vodom dok su vrata kupaonice otvorena, prozračite kupaonicu i nakon toga se kupajte
• ne zaključavajte kupaonicu prilikom kupanja ili tuširanja
• nikad ne palite drveni ugljen u zatvorenom prostoru
• obratite pozornost na gorući plamen plinskog štednjaka koji mora biti plave boje
• ako ste sami ugradili bojler, obvezno pozovite distributera plina da ispita ispravnost izvedenih radova
• jednom godišnje dajte prekontrolirati i očistiti dimnjak ovlaštenom dimnjačaru; neka vam ovlašteni serviser servisira sustave za grijanje i ventilacijske sustave i dade potvrdu o izvršenim radovima
• ako ste zamijenili drvenu stolariju plastičnom, pozovite distributera plina da provjeri nove uvjete
• nikad ne ostavljajte upaljen automobil (niti ostale motore) u zatvorenoj garaži
• ugradite detektor/alarm ugljičnog monoksida.