Ugljični monoksid - podmukli ubojica

Ugljični monoksid (CO) vrlo je otrovan plin iz skupine kemijskih zagušljivača, od kojeg danas umire više ljudi nego od svih ostalih otrova zajedno. Nastaje sagorijevanjem tvari koje sadrže ugljik (poput krutih, tekućih i plinskih goriva) bez dovoljne količine kisika.

Velika opasnost u kućanstvu su neispravne  peći i začepljeni dimnjaci. Najčešća otrovanja s CO kao produktom neispravna izgaranja zemnog plina događaju se u kupaonicama. Poseban oprez potreban je pri korištenju bojlera ili plinskog grijača za vjetrovita vremena, jer u takvim vremenskim uvjetima dimnjaci postaju nefunkcionalni, a plinovi nastali izgaranjem ostaju ili se vraćaju u prostorije. U nekim slučajevima otrovanja nastaju kad je uključena kuhinjska  napa, a vrata i prozori od PVC-a zatvoreni. Tada može doći do povrata dimnih plinova u stan. Česta su otrovanja i prilikom kuhanja, kad plin dugo gori u maloj kuhinji ili je plinski plamen pokriven loncem prevelikog promjera.

Velika količina CO nalazi se u ispušnom  plinu  automobilskog  motora (sedam posto), pa do otrovanja može doći u garaži (u nedovoljno prozračenoj garaži rad jednog motora može za nekoliko minuta stvoriti smrtonosnu koncentraciju plina). Zbog neispravnih  ili dotrajalih ispušnih cijevi ili loše izolacije, tijekom vožnje plin može prodrijeti u unutrašnjost vozila ili kabine brodice. Otrovanje može nastati i u koloni vozila kad se ventilacijskim sustavom plin uvlači u unutrašnjost vozila.

Ugljični monoksid je plin bez boje, mirisa i okusa. Zbog činjenice da se ne može osjetiti i ubija bez upozorenja, naziva se „podmuklim ubojicom”. Lako se širi, pa je otrovanje moguće u prostorijama koje nisu izravno u vezi s izvorom plina. Laganiji je od zraka, prostorija se njime puni od stropa prema dolje. Disanjem ulazi u pluća, a zatim se u krvi veže za hemoglobin i stvara karboksihemoglobin (COHb). Upravo je sklonost vezanja na hemoglobin, koji je 250 puta veći od kisika, uzrok njegove otrovnosti. Karboksihemoglobin ili blokirani hemoglobin onesposobljen je za vezanje i prijenos kisika, pa dolazi do pomanjkanja kisika u tijelu, unutarnjega gušenja i smrti. Monoksid se veže i za mioglobin (rezervoar kisika mišićnih stanica), čime se tumače mišićna slabost, poremećena koordinacija pokreta i nemogućnost bijega s mjesta događaja, unatoč sačuvanoj svijesti (otrovani se često nađu mrtvi uz prozor ili vrata).

Posljedice izloženosti ovise o koncentraciji ugljičnog monoksida u zraku, frekvenciji disanja, trajanju izloženosti, općem zdravstvenom stanju, dobi i spolu pogođenog. Koncentracija CO izražava se u dijelovima na milijun (ppm). Pri izloženosti koncentracijama od oko 200 ppm nakon 50 minuta javlja se glavobolja praćena slabljenjem mentalnih funkcija. Isti simptomi javljaju se nakon 20 minuta izloženosti 500 ppm, dok koncentracija od 1000 do 10.000 ppm već za 10 minuta uzrokuje glavobolju, vrtoglavicu i mučninu, nakon čega nastupaju nesvjestica i smrt.

Većem riziku nastanka otrovanja CO imaju osobe s bolestima dišnog sustava (astma, emfizem pluća), kardiovaskularnim bolestima, anemijom, osobe podvrgnute napornim fizičkim aktivnostima, starije osobe, djeca i nerođeni.

Pojava znakova i simptoma otrovanja dobro korelira s koncentracijom karboksihemoglobina u krvi. Kod aktivnih pušača, ovisno o broju popušenih cigareta i dubini udisanja, koncentracije karboskihemoglobina (COHb) su znatno povišene, u iznimnim slučajevima i do 20 posto. Boja kože otrovanih često se opisuje bojom višnje, iako se u praksi rijetko vidi. Na početku otrovanja izložena osoba obično je blijeda, a kasnije plavičasta.

Kako razlikovati trovanje ugljičnim monoksidom od gripe

Mnogi ljudi zamijene simptome otrovanja s ugljičnim monoksidom sa simptomima gripe ili prehlade, što može rezultirati tragičnim ishodom. Mogućnost otrovanja postoji ako:

• se osjećate bolje kad ste izvan kuće;
• se nekoliko osoba u kući istodobno osjeća bolesno (gripa obično prelazi s osobe na osobu);
• članovi obitelji koji se osjećaju izrazito loše obično provode veći dio vremena kod kuće;
• se simptomi pojavljuju ili pogoršavaju kratko nakon što ste uključili grijalicu ili parkirali automobil u garažu;
• kućni ljubimci pokazuju znakove bolesti;
• osjećate simptome, ali bez generaliziranih bolova, temperature i otečenih limfnih čvorova;
• se simptomi pojavljuju kad se prostor ne provjetrava i ne zrači.

• izloženu osobu iznijeti iz otrovane atmosfere na svježi zrak i provjetriti prostoriju vodeći, računa o vlastitoj sigurnosti;
• ako je žrtva bez svijesti, postaviti je u bočni položaj da se ne uguši jezikom ili povraćenim sadržajem te pozvati hitnu medicinsku pomoć;
• ako žrtva ne diše, odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć i započeti umjetno disanje;
• ako je moguće, primijeniti kisik koji je protuotrov;

Otrovanog treba prevesti u stacionarnu zdravstvenu ustanovu, gdje će se uz kisik primijeniti ostale mjere liječenja. U težim slučajevima dolazi u obzir i liječenje u barokomori. Oporavak nakon teškog akutnog otrovanja je spor, a moguće je i trajno oštećenje mozga. Ako osoba nakon dva tjedna i dalje ima oštećene mentalne sposobnosti, mogućnost potpuna oporavka malo je vjerojatna.

Simptomi i znakovi akutnog otrovanja ugljičnim monoksidom

• težina otrovanja - blaga​
  • simptomi: glavobolja, mučnina, povraćanje, vrtoglavica;
  • koncentracija COHb u krvi: 10 - 20 %;
• težina otrovanja - umjereno teška​
  • simptomi: smetnje vida i koncentracije, bolovi u prsima, zaduha pri naporu, opća slabost (osobito mišićna), ubrzan rad srca, ubrzano disanje, poremećaj ravnoteže i koordinacije pokreta;
  • koncentracija COHb u krvi: 20 - 40 %;
• težina otrovanja - teška​
  • simptomi: bolovi u prsnom košu, nelagodan osjećaj lupanja srca, postupni gubitak svijesti do kome, konvulzije, niski krvni tlak, nedovoljan protok krvi kroz srce, poremećaji srčanog ritma, plućni edem;
  • koncentracija COHb u krvi: 40 - 70 %.

• obratite pozornost na tragove čađi, onečišćenja ili promjenu boje na plinskom uređaju, samogašenje aparata, pojavu neoubičajenih mirisa tijekom rada uređaja, oštećene kontrolne gumbe plinskih uređaja, neuobičajene zvukove kod paljenja ili rada plinskih uređaja;
• sve prostorije provjetravajte tijekom korištenja plinskih trošila koja iz prostora uzimaju zrak;
• punite kadu za kupanje vodom dok su vrata kupaonice otvorena, prozračite kupaonicu i nakon toga se kupajte;
• ne zaključavajte kupaonicu prilikom kupanja ili tuširanja;
• nikad ne palite drveni ugljen u zatvorenom prostoru;
• obratite pozornost na gorući plamen plinskog štednjaka koji mora biti plave boje;
• ako ste sami ugradili bojler, obvezno pozovite distributera plina da ispita ispravnost izvedenih radova;
• jednom godišnje dajte prekontrolirati i očistiti dimnjak ovlaštenom dimnjačaru; neka vam ovlašteni serviser servisira sustave za grijanje i ventilacijske sustave i dade potvrdu o izvršenim radovima;
• ako ste zamijenili drvenu stolariju plastičnom, pozovite distributera plina da provjeri nove uvjete;
• nikad ne ostavljajte upaljen automobil (niti ostale motore) u zatvorenoj garaži;
• ugradite detektor/alarm ugljičnog monoksida.