Trovanje ugljičnim monoksidom - simptomi, prva pomoć i prevencija

Bolesti i stanja / Hitni medicinski postupci dr. sc.   Ingrid Bošan-Kilibarda dr. med.  /  Slobodanka Keleuva dr. med.

Približavanjem zime i sezone grijanja raste opasnost trovanja s ugljičnim monoksidom (CO) koji blokira vezanje kisika za hemoglobin i dovodi do pojave simptoma nedostatka kisika

Što je ugljični monoksid?

Ugljični monoksid (CO) je vrlo otrovan plin iz skupine kemijskih zagušljivača, bez boje, mirisa i okusa. Zbog činjenice da se ne može osjetiti i ubija bez upozorenja, naziva se „podmuklim ubojicom“.
 
Nastaje sagorijevanjem tvari koje sadrže ugljik (poput krutih, tekućih i plinskih goriva) bez dovoljne količine kisika.
 
S obzirom da je laganiji od zraka, prostorija se njime puni od stropa prema dolje. Lako se širi, pa je otrovanje moguće u prostorijama koje nisu izravno u vezi s izvorom plina.
 
Disanjem ulazi u pluća, a zatim se u krvi veže za hemoglobin i stvara karboksihemoglobin (COHb). Upravo je sklonost vezanja na hemoglobin, koja je 250 puta veća nego sklonost vezanja za kisik, uzrok njegove otrovnosti. Karboksihemoglobin ili blokirani hemoglobin onesposobljen je za vezanje i prijenos kisika, pa dolazi do pomanjkanja kisika u tijelu, unutarnjega gušenja i smrti
 
Ugljični monoksid se veže i za mioglobin (rezervoar kisika mišićnih stanica), čime se tumače mišićna slabost, poremećena koordinacija pokreta i nemogućnost bijega s mjesta događaja, unatoč sačuvanoj svijesti (otrovani se često nađu mrtvi uz prozor ili vrata).

Mogući izvori ugljičnog monoksida

Velika opasnost u kućanstvima su neispravne peći i začepljeni dimnjaci.
 
Najčešća otrovanja s ugljičnim monoksidom kao produktom neispravna izgaranja zemnog plina događaju se u kupaonicama. Poseban oprez potreban je pri korištenju bojlera ili plinskog grijača za vjetrovita vremena, jer u takvim vremenskim uvjetima dimnjaci postaju nefunkcionalni, a plinovi nastali izgaranjem ostaju ili se vraćaju u prostorije.
 
U nekim slučajevima, otrovanja nastaju kad je uključena kuhinjska napa, a vrata i prozori od PVC-a zatvoreni. Tada može doći do povrata dimnih plinova u stan.
 
Česta su otrovanja i prilikom kuhanja, kad plin dugo gori u maloj kuhinji ili je plinski plamen pokriven loncem prevelikog promjera.



Velika količina ugljičnog monoksida nalazi se u ispušnom plinu automobilskog motora (sedam posto), pa do otrovanja može doći u garaži (u nedovoljno prozračenoj garaži rad jednog motora može za nekoliko minuta stvoriti smrtonosnu koncentraciju plina).
 
Zbog neispravnih ili dotrajalih ispušnih cijevi ili loše izolacije, tijekom vožnje plin može prodrijeti u unutrašnjost vozila ili kabine brodice.
 
Otrovanje može nastati i u koloni vozila kad se kroz ventilacijski sustav plin uvlači u unutrašnjost vozila.

Posljedice izloženosti ugljičnom monoksidu

Posljedice izloženosti ovise o koncentraciji ugljičnog monoksida u zraku (izražava se u dijelovima na milijun - ppm), frekvenciji disanja, trajanju izloženosti, općem zdravstvenom stanju, dobi i spolu pogođenog.
 
Pojava znakova i simptoma otrovanja dobro korelira s koncentracijom karboksihemoglobina u krvi:
  • Pri izloženosti koncentraciji od oko 200 ppm nakon 50 minuta javlja se glavobolja praćena slabljenjem mentalnih funkcija. Isti simptomi javljaju se nakon 20 minuta izloženosti 500 ppm.
  • Koncentracija od 1000 do 10.000 ppm već za 10 minuta uzrokuje glavobolju, vrtoglavicu i mučninu, nakon čega nastupaju nesvjestica i smrt.
 
Kod aktivnih pušača, ovisno o broju popušenih cigareta i dubini udisanja, koncentracija karboskihemoglobina je znatno povišena, u iznimnim slučajevima i do 20 posto.
 

Simptomi i znakovi akutnog trovanja ugljičnim monoksidom

Većem riziku nastanka trovanja s ugljičnim monoksidom imaju osobe s bolestima dišnog sustava (astma, emfizem pluća), kardiovaskularnim bolestima, anemijom, osobe podvrgnute napornim fizičkim aktivnostima, starije osobe, djeca i nerođeni.

Boja kože otrovanih često se opisuje bojom višnje, iako se u praksi rijetko vidi. Na početku otrovanja izložena osoba obično je blijeda, a kasnije plavičasta.



Stupnjevanje simptoma prema težini trovanja
  • blagi stupanj trovanja
    • simptomi - glavobolja, mučnina, povraćanje, vrtoglavica
    • koncentracija COHb u krvi - od 10 do 20 %
  • umjereno težak stupanj trovanja​
    • simptomi - smetnje vida i koncentracije, bolovi u prsima, zaduha pri naporu, opća slabost (osobito mišićna), ubrzan rad srca, ubrzano disanje, poremećaj ravnoteže i koordinacije pokreta
    • koncentracija COHb u krvi - od 20 do 40 %
  • težak stupanj trovanja
    • simptomi - bolovi u prsnom košu, nelagodan osjećaj lupanja srca, postupan gubitak svijesti do kome, konvulzije, nizak krvni tlak, nedovoljan protok krvi kroz srce, poremećaj srčanog ritma, plućni edem
    • koncentracija COHb u krvi - od 40 do 70 %.
 

KAKO RAZLIKOVATI TROVANJE UGLJIČNIM MONOKSIDOM OD GRIPE

Mnogi ljudi zamijene simptome trovanja s ugljičnim monoksidom sa simptomima gripe ili prehlade, što može rezultirati tragičnim ishodom.

Mogućnost trovanja postoji u sljedećim situacijama:
  * osjećate se bolje kad ste izvan kuće
  * nekoliko osoba u kućanstvu istodobno se osjeća bolesno (gripa obično prelazi s osobe na osobu pa se može steći krivi dojam)
  * članovi obitelji koji se osjećaju izrazito loše obično provode veći dio vremena kod kuće
  * simptomi se pojavljuju ili pogoršavaju kratko nakon što se uključi grijalica ili parkira automobil u garažu
  * kućni ljubimci pokazuju znakove bolesti
  * osjećate simptome, ali bez generaliziranih bolova, temperature i otečenih limfnih čvorova
  * simptomi se pojavljuju kad se prostor ne provjetrava i ne zrači.

Prva pomoć u slučaju trovanja ugljičnim monoksidom

U slučaju sumnje na trovanje ugljičnim monoksidom potrebno je napraviti sljedeće:
  • izloženu osobu iznijeti iz otrovane atmosfere na svježi zrak i provjetriti prostoriju, vodeći pri tom računa o vlastitoj sigurnosti
  • ako je žrtva bez svijesti, postaviti je u bočni položaj da se ne uguši jezikom ili povraćenim sadržajem te pozvati hitnu medicinsku pomoć
  • ako žrtva ne diše, odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć i započeti umjetno disanje
  • ako je moguće, primijeniti kisik koji je protuotrov.


Otrovanog treba prevesti u stacionarnu zdravstvenu ustanovu, gdje će se uz kisik primijeniti ostale mjere liječenja. U težim slučajevima dolazi u obzir i liječenje u barokomori.

Oporavak nakon teškog akutnog trovanja je spor, a moguće je i trajno oštećenje mozga.

Ako osoba nakon dva tjedna i dalje ima oštećene mentalne sposobnosti, mogućnost potpuna oporavka malo je vjerojatna.

Kako spriječiti trovanje ugljičnim monoksidom



Kako biste mogućnost trovanja ugljičnim monoksidom sveli na najmanju moguću mjeru, pridržavajte se sljedećih savjeta:
  • obratite pozornost na tragove čađi, onečišćenja ili promjene boje na plinskom uređaju, samo-gašenje aparata, pojavu neuobičajenih mirisa tijekom rada uređaja, oštećene kontrolne prekidače plinskih uređaja, neuobičajene zvukove kod paljenja ili rada plinskih uređaja
  • tijekom korištenja plinskih trošila koja iz prostora uzimaju zrak obavezno provjetravajte sve prostorije
  • punite kadu za kupanje vodom dok su vrata kupaonice otvorena, prozračite kupaonicu i nakon toga se kupajte
  • ne zaključavajte kupaonicu prilikom kupanja ili tuširanja
  • nikad ne palite drveni ugljen u zatvorenom prostoru
  • obratite pozornost na gorući plamen plinskog štednjaka koji mora biti plave boje
  • ako ste sami ugradili bojler, obvezno pozovite distributera plina da ispita ispravnost izvedenih radova
  • jednom godišnje dajte prekontrolirati i očistiti dimnjak ovlaštenom dimnjačaru; neka vam ovlašteni serviser servisira sustave za grijanje i ventilacijske sustave i dade potvrdu o izvršenim radovima
  • ako ste zamijenili drvenu stolariju plastičnom, pozovite distributera plina da provjeri nove uvjete
  • nikad ne ostavljajte upaljen automobil (niti ostale motore) u zatvorenoj garaži
  • ugradite detektor/alarm ugljičnog monoksida.


Izvor fotografija: Shutterstock
 

Datum objave članka: 15. 10. 2024.