Otežano disanje, dispneja - uzroci i liječenje
Nedostatak daha je vrlo česta pojava, a s obzirom na složenost puta kojim zrak stiže do alveola, puno je mogućih uzroka
Što je dispneja i zašto se javlja?
Kad vježbate, trčete ili se penjete uza stube primjećujete da se disanje ubrzava i postaje teže. To je normalno, a događa se zato što se s naporom povećava potreba tijela za kisikom.
Međutim, ako se otežano disanje javlja kada niste u pokretu onda je to znak da vaše tijelo mora više raditi kako bi dobilo dovoljno kisika.
Otežano disanje ili dispneja je osjećaj nedovoljnog unosa zraka u pluća koji osoba može opisati kao osjećaj stezanja u prsima ili nemogućnost dubokog disanja. Može biti znak različitih zdravstvenih problema - npr. određenih problema sa srcem i plućima, stanja poput astme, alergije ili anksioznosti, jake prehlade itd.
Što može uzrokovati otežano disanje?
Da bi udahom zrak stigao do alveola mora proći put od nosa (ili usta), preko ždrijelo, grkljana i dušnika do bronha i njegovih najmanjih ogranaka bronhiola.
Nedostatak daha je vrlo česta pojava, a s obzirom na složenost puta kojim zrak stiže do alveola, puno je mogućih uzroka.
Iako svatko može doživjeti ovo stanje, ipak se češće događa kod anemičnih osoba, anksioznih osoba, kod problema sa srcem ili plućima, kod pušača, u slučaju jače respiratorne infekcije, slabe kondicije ili teške pretilosti.
Osjećaj otežanog disanja može biti akutan i trajati samo nekoliko dana ili manje, ali i kroničan, s trajanjem duljim od tri do šest mjeseci.
Čimbenici koji mogu uzrokovati akutno otežano disanje:
- alergije - jedan od simptoma alergijske reakcije može biti i osjećaj nedostatka zraka, posebno kad su u pitanju inhalatorni alergeni (oni koje udišemo)
- anksioznost - jedan od simptoma kojima se može manifestirati anksioznost je ubrzano i plitko disanje
- panični poremećaj
- gušenje - neki od razloga pojave gušenja mogu biti prisutnost stranog tijela u dišnim putovima, akutne i kronične bolesti dišnih putova, slabost srca, bolesti štitnjače, povećani limfni čvorovi ili druge tumorske tvorbe, psihičke bolesti itd.
- plućna embolija - začepljenje neke od plućnih arterija ugruškom krvi pristiglim s periferije (tromboembolija) - stanje je koje zahtijeva neodgodivu medicinsku skrb
- srčani udar - opstrukcija dotoka krvi u srčani mišić - stanje koje zahtijeva neodgodivu medicinsku skrb
- infekcija - jače izražena respiratorna infekcija s obilnijom produkcijom sluzi može privremeno otežati protok zraka i izazvati osjećaj otežanog disanja
- ozljeda - npr. prijelom rebara, kada su udah i izdah jako bolni pa ozlijeđeni diše površno i plitko
- lijekovi - npr. statini (lijekovi koji smanjuju masnoće u krvi) i beta-blokatori (antihipertenzivi) u osoba s astmom mogu uzrokovati dispneju
- ekstremne temperature (previše vruće ili previše hladno) - također su mogući razlog pojave osjećaja otežanog disanja.
Stanja koja mogu uzrokovati kronično otežano disanje:
- astma - disanje može otežati suženje bronha tijekom astmatskog napada
- zatajenje srca - u ovom slučaju srce ne može ispumpati dovoljnu količinu krvi za dostatnu opskrbu svih tjelesnih stanica i tkiva. Ovo stanje može uzrokovati nakupljanje tekućine u plućima što onda otežava disanje.
- bolest pluća - jedna od važnijih je kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) povezana s pušenjem. Od ostalih bolesti svakako treba spomenuti tumore, poput raka pluća.
- pretilost - može otežati disanje zbog pritiska na ošit (dijafragmu)
- loša kondicija - s većim naporom se povećava potreba tijela za kisikom, a posebno u slučaju netrenirane muskulature, kao i u slučaju bolesti. To zahtijeva da srce pumpa više krvi i da pluća opskrbe tijelo s više kisika, što rezultira ubrzanim otkucajima srca, odnosno težim disanjem. Ako kratkoća daha potraje 10 ili više minuta nakon vježbanja, ili postane nemoguće disati, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
Otežano disanje tijekom spavanja
Možda nećete primijetiti otežano disanje dok spavate, ali sigurno je da će vas na to upozoriti vaš partner jer u tom slučaju glasno hrčete.
Glasno hrkanje je jedan od znakova opstruktivne apneje u spavanju (sleep apnea), bolesti u kojoj dolazi do prekida zračne struje kroz nos i usta za vrijeme spavanja. Osim hrkanja, neki od simptoma su i jutarnje glavobolje, osjećaj neispavanosti i pospanosti tijekom dana uz razdražljivost i poteškoće s pamćenjem ili koncentracijom.
Ostali uzroci teškog disanja tijekom spavanja mogu biti začepljen nos zbog respiratorne infekcije, pretilost, KOPB ili zastoj srca.
Pregled bolesti i stanja s pojavom otežanog disanja:
- anemija
- anksiozna stanja
- bronhalna astma; astmatični bronhitis
- cerebralna hemoragija (krvarenje u mozgu)
- dekompenzirani dijabetes
- edem glotisa (Quinckeov edem, angioneurotski edem)
- encefalitis (upala mozga)
- interkostalna neuralgija
- kardijalna (srčana) astma, kardiocirkulatorna dekompenzacija, akutno i kronično plućno srce
- kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)
- kronični bronhitis
- laringitis (upala grkljana)
- laringealni krup
- perikarditis (upala osrčja, srčane ovojnice)
- pleuritis
- plućni edem
- plućna embolija
- plućni emfizem
- plućna fibroza; plućna atelektaza
- plućna tuberkuloza
- pneumotoraks
- pretilost
- pulmonitis; bronhopulmonitis
- silikoza
- srčani udar (infarkt miokarda)
- strano tijelo u dišnim putovima
- struma štitnjače
- tumor grkljana
- uremija; akutna ili kronična renalna insuficijencija
- vrućica (povišena tjelesna temperatura).
Dijagnostika uzroka otežanog disanja
Nakon uzimanja podataka vezanih uz povijesti bolesti, liječnik obavlja fizikalni pregled - pregled fizikalnog statusa pacijenta koji uključuje auskultaciju pluća (slušanje pomoću stetoskopa), palpaciju trbuha, palpaciju limfnih čvorova, pregled kože i sluznica (moguća cijanoza), pregled zglobova (moguće otekline), mjerenje tjelesne temperature (može ukazivati na infekciju), itd.
Temeljem inicijalnog pregleda liječnik prema potrebi može ordinirati neku od sljedećih pretraga:
- krvne pretrage - analiza crvenih krvnih stanica (eritrocita), hemoglobina, željeza, stanica bijele krvne loze (leukocita), “srčanih enzima” i drugih parametara koji mogu ukazivati na moguće uzroke (anemija, infekcija, srčani udar itd.)
- slikovne pretrage (rtg prsnog koša, CT, MR)
- pulsna oksimetrija - neinvazivna metoda mjerenja oksigenacije, tj. zasićenosti kapilarne krvi s kisikom. Za mjerenje se koristi pulsni oksimetar koji koristi sondu ili senzor koji se postavlja na čelo, ušnu školjku ili vršak prsta.
- testovi plućne funkcije - mjere brzinu protoka zraka, plućne volumene, izmjenu plinova i funkciju respiratornih mišića
- kardiopulmonalni test fizičkim opterećenjem ili spiroergometrija (na stacionarnom biciklu ili pokretnoj traci) - mjerenje volumena unesenog kisika, odnosno oslobođenog ugljičnog dioksida tijekom vježbanja na navedenim spravama radi procjene funkcije dišnog, srčano-žilnog i mišićnog sustava te stanične oksidacije. Ovom metodom moguće je otkriti i razlikovati uzroke nepodnošenja napora vezane uz navedene sustave.
Kako ublažiti otežano disanje ili spriječiti njegovu pojavu
Terapijski pristup ovisi o bolesti ili poremećaju koji je u podlozi otežanog disanja kao simptoma.
Ono čime sami možete doprinijeti je:
- prestati pušiti ako ste pušač
- osvijestiti pokrete disanja i vježbati tehnike pravilnog disanja
- usvojiti i provoditi tehnike relaksacije
- postići i održavati primjerenu tjelesnu težinu
- izbjegavati koliko je moguće udisanje podražajnih tvari
- izbjegavati aktivnosti u vrijeme vrlo visokih, odnosno vrlo niskih temperatura, kao i u slučaju visoke vlage u zraku
- pratiti info o stupnju zagađenja zraka i ne izlagati se ako je kvaliteta zraka izrazito loša.
Kada posjetiti liječnika?
U slučaju da otežano disanje, odnosno osjećaj nedostatka zraka ne prolazi samo od sebe unutar tjedan do dva ili je jako izraženo i ometa vaše svakodnevne aktivnosti uputno je posjetiti liječnika.
Neki od pratećih simptoma u slučaju otežanog disanja koji mogu ukazivati na potrebu za neodgodivom liječničkom intervencijom su:
- poteškoće s disanjem i nakon 30 minuta mirovanja
- problem s hvatanjem daha
- bol u prsima ili stezanje, posebno ako je povezano sa znojenjem i mučninom
- stridor (zvuk visokog tona kod udaha) ili zviždanje pri udahu ili izdahu
- brz i nepravilan rad srca
- vrlo visoka temperatura
- krv u iskašljaju
- oticanje usana ili grla
- vrtoglavica / nesvjestica.
Izvor fotografija: Shutterstock
