Guši me, nemam zraka!

Bolesti i stanja / Opća medicina Nives Tarle-Bajić dr. med.

Osjećaj nedostatka zraka vrlo je neugodan simptom, kojem liječnik treba pristupiti vrlo ozbiljno i što prije potražiti njegov uzrok

Najčešći uzroci gušenja

Gotovo svakodnevno u ordinaciju se javljaju pacijenti koji se tuže na osjećaj gušenja u prsima, nedostatak zraka u mirovanju, pri manjem ili većem naporu, uz osjećaj stezanja u vratu. Tim tegobama nerijetko su pridružene omaglice, vrtoglavice ili ubrzan ritam rada srca, koji može biti povremen ili kontinuiran tijekom cijelog dana i noći. Pacijenti su obično uplašeni jer osjećaju strah.

Osjećaj nedostatka zraka vrlo je neugodan simptom kojem svaki liječnik treba pristupiti vrlo ozbiljno. Kao i uvijek, umnogome im pomaže ako imaju dovoljno vremena za razgovor s pacijentom, za detaljan klinički pregled i primjenu odgovarajućih dijagnostičkih pretraga i testova. Dobivenim rezultatima mogu se nadopuniti informacije dobivene od pacijenta, te tako olakšati put do postavljanja dijagnoze i odabira odgovarajućeg liječenja.

Najčešći uzroci gušenja su: prisutnost stranog tijela u dišnim putovima, akutne i kronične bolesti gornjih i donjih dišnih putova, pneumotoraks (kolaps jednoga plućnog krila zbog pucanja plućne maramice - pleure), bolesti srca, to jest slabost srca, bolesti štitnjače, prisutnost uvećanih limfnih čvorova ili drugih tumorskih tvorbi koje pritišću organe dišnog sustava ili urastaju u dišni sustav (leukemija, limfomi, metastatski tumori), slabokrvnost (anemija), psihičke bolesti (neuroza, depresija ili psihoze - dublji psihički poremećaji).

Katkad osjećaj gušenja s bolovima u prsnom košu može biti znak reflektirajućih simptoma iz trbušne šupljine, kao posljedice napada žučnih kamenaca, ukliještene hijatalne hernije (želučano-dijafragmalna kila), uvećane jetre koja pritišće na ošit i time pritišće pluća te ometa disanje.

Oslabljeno srce

Gušenje i osjećaj nedostatka zraka koji se javljaju kod starijih osoba, ili onih koje imaju oslabljeno srce, klinički se nerijetko manifestiraju uvlačenjem kože pri disanju na prijelazu vrata u gornji dio prsnog koša te vidljivim nabreklim venama na vratu. Mogu biti zamjetne plavičaste (cijanotične) usne, a na nogama se može primijetiti otok obiju potkoljenica. Bolesnici noću loše spavaju ili uopće ne spavaju, a na krevetu im odgovara polusjedeći položaj, nerijetko pokraj otvorenog prozora. Dnevno mokrenje iznosi samo oko 500 ml.

Kod takvih bolesnika posrijedi može biti popuštanje oslabljenog srca, a uzroci tome su brojni. Liječnik će pregledom i dijagnostičkim pretragama utvrditi točnu dijagnozu i odrediti odgovarajuću terapiju. U ovakvom slučaju posjet liječniku je nužan, jer posljedice mogu biti vrlo ozbiljne. Srce može doći u stanje u kojem kažemo da je popustilo, kad se razvija gušenje koje može dovesti do smrti zbog nakupljanja zaostale tekućine u plućima. Valja napomenuti da gušenje, uz ostale simptome, poput bolova u prsnom košu, omaglice i gubitka svijesti, može biti prvi znak akutnog infarkta srca.

Bolesti dišnih putova

Uzrok gušenju može biti akutna ili kronična bolest gornjih i donjih dišnih putova.

Akutne bolesti dišnih putova liječe se simptomatskom terapijom, koja će ublažiti simptome bolesti ako je riječ o virusnom ili alergijskom uzroku bolesti, ili će se liječiti antibioticima, ako je posrijedi bakterijska akutna upala sinusa, ždrijela, dušnika ili bronha. Često se događa da pacijenti navode osjećaj kao da ih nešto škaklje u grlu, a ujutro moraju ispljunuti sluzavi sadržaj koji može biti bjelkast, žut ili zelenkast.

Kronične bolesti dišnog sustava možemo grubo podijeliti na bolesti gornjih i donjih dišnih putova. Kod kronične upale sinusa, nosa, ždrijela dušnika ili bronha, kad znakovi upale traju dugo (od 15 do 30 dana), bez povišene ili umjereno povišene tjelesne temperature, uzrok može biti alergijska reakcija. U takvim okolnostima organizam i sluznica dišnih putova postaju osjetljiviji zbog imunoloških (obrambenih) mehanizama kao reakcije na viruse, bakterije i ostale mikroorganizme, koji tada mogu nadograditi ili zakomplicirati alergijsku upalu.

Česta je i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), a podrazumijeva nekoliko kroničnih plućnih bolesti koje se odnose na kronični opstruktivni bronhitis, emfizem (smanjenje plućne površine) i astmu. Pušenje je najčešći provocirajući čimbenik za KOPB i karcinom pluća, koji je prvi na listi uzroka smrtnosti muškaraca u Hrvatskoj.

Bolesti štitnjače

Bolesti štitnjače također su čest uzrok osjećaja gušenja ili stezanja u vratu, a najčešći su pacijenti žene (bolesti štitnjače sedam su puta češće u žena negoli kod muškaraca). Liječnik mora biti oprezan kad se pacijent tuži na osjećaj gušenja, osobito na jednoj strani vrata, ili smetnje pri gutanju, pri čemu se palpacijom (pipanjem) ništa ne može napipati, hormoni štitnjače su uredni, a u obiteljskoj anamnezi ili anamnezi pacijenta postoji bolest štitnjače. Kod takvih pacijenata treba učiniti ultrazvučni pregled vrata kako bi se otklonila sumnja na "prostim okom nevidljive i neopipljive" tumorske tvorbe vrata i štitnjače.

Bolesti štitnjače najčešće su nasljedne. No, i dugotrajan stres može biti provocirajući čimbenik i dovesti do poremećaja izgleda (morfologije) i rada štitnjače.

Slabokrvnost

Uzrok gušenja može biti i slabokrvnost, s tim da je simptom u tom slučaju izraženiji kao nedostatak zraka u mirovanju i kretanju, s osjećajem znojenja, najčešće povremeno ubrzanog rada srca s osjećajem slabosti, umora i nesanicom, iako se tijekom dana javlja pospanost. Pod pojmom slabokrvnosti smatra se manji broj crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), koji je katkad povezan s manjom količinom željeza u krvi i samim crvenim krvnim zrncima.

Nedostatak crvenih krvnih zrnaca može biti uzrokovan povećanim gubitkom krvi ili smanjenim stvaranjem u koštanoj srži. Najčešći gubitak crvenih krvnih zrnaca iz krvi izazvan je krvarenjem u probavnom sustavu, koje može biti neprimjetno, ali i dugotrajno, najčešće stolicom, ili primjetno kao čista krv ili crna stolica. Najčešći uzroci gubitka krvi i slabokrvnosti su vrijed (ulkus) želuca i dvanaesnika, Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, tumori u probavnom sustavu te obilne i dugotrajne mjesečnice (najčešći uzrok su miomi).

Vrlo često pacijenti se žale na gušenje, katkad praćeno znojenjem, ubrzanim radom srca, strahom, nesanicom i strašnim umorom

Uzroci manjka crvenih krvnih zrnaca mogu biti i smanjeno stvaranje u koštanoj srži, zloćudne bolesti koštane srži te drugih organa i tkiva u poodmakloj (terminalnoj) fazi bolesti, stanje nakon kemoterapije ili terapije zračenjem, ali i različiti oblici neishranjenosti te prometne nesreće u kojima su bila obilna krvarenja. Slabokrvnost se može javiti i tijekom trudnoće ili nakon nje.

Psihički razlozi

Gušenja mogu biti i psihičke naravi. Vrlo često pacijenti se žale na gušenje, katkad praćeno znojenjem, ubrzanim radom srca, strahom, nesanicom i strašnim umorom. Neki se tuže i na osjećaj nemira i drhtanja tijela, a zabrinutost izražavaju zbog nemogućnosti koncentracije i pamćenja. Kod tih pacijenata pomnim uzimanjem anamnestičkih podataka i razgovorom može se razjasniti situacija i pronaći uzrok tegoba. Vrlo je važan podatak o odnosima u obitelji i na poslu, kao i mogućim događajima koji su prethodili takvom stanju.

Najčešći psihički uzroci gušenja i navedenih tegoba su različiti oblici depresija (reaktivna depresija, depresivni poremećaj ili depresivna psihoza) ili anksioznost, to jest nemir i strah. Vrlo se često ta dva psihička poremećaja isprepliću, a liječe se medikamentozno (lijekovima) i psihoterapijom.

Ne zanemarujte simptome

Gušenje, dakle, može biti uzrokovano manje opasnim stanjima, ali i po život vrlo opasnim poremećajima. Stoga se, primijetite li takav simptom, obvezno treba javiti liječniku, koji će potražiti uzrok i pronaći način na koji će vam pomoći.

BEZ DAHA U SNU

Apneja pri spavanju čest je poremećaj pri kojemu osoba ima jednu ili više stanki u disanju ili faze plitkog disanja tijekom spavanja. Stanke mogu trajati od nekoliko sekundi do minute. Obično se događaju pet do 30 puta na sat. Nakon jedne stanke ponovno se uspostavlja normalno disanje, katkad uz zvuk krkljanja pri oslobađanju dišnoga kanala.

Apneja je u većini slučajeva kronična smetnja koja ometa san tri ili više noći tjedno. Kad nastupi apneja, pacijent u pravilu prelazi iz dubokog u plitak san. Takva dinamika spavanja je nepovoljna i dovodi do iscrpljenosti tijekom dana. Štoviše, apneja je jedan od glavnih uzroka pretjerane dnevne pospanosti.

Najčešći oblik apneje je opstruktivna apneja, pri kojoj se dišni put začepi tijekom spavanja. Ako opstrukcija nije potpuna, zrak koji prolazi kroz suženi kanal proizvodi glasno hrkanje. Ova vrsta apneje događa se češće ljudima koji su pretili, ali može pogoditi bilo koga.
Druga vrsta apneje je centralna apneja, koju uzrokuje poremećaj u moždanom centru koji regulira disanje. Centralna apneja znači da mozak ne šalje potrebne impulse mišićima za disanje. Kod centralne apneje tipično ne dolazi do hrkanja.

Budući da se apneja događa samo tijekom spavanja, sama osoba ne zna da od nje boluje, osim što je na nju može upozoriti pospanost tijekom dana. Češće je opaze članovi obitelji ili osoba koja spava u istom krevetu.

Tretmani za opstruktivnu apneju uključuju operaciju dišnih putova, primjerice ispravljanje nosnog septuma, nošenje aparatića za usta koji drži donju čeljust pomaknutu prema naprijed i omogućuje stalnu prohodnost dišnog puta. Također je potrebno izbjegavati alkohol i sedative prije spavanja, kontrolirati tjelesnu težinu i izvoditi vježbe za jačanje vratnih mišića. Preporučuje se spavati na boku i na niskom jastuku.

Datum objave članka: 1. 8. 2009.
izdvojeni proizvodi