Prema Hrvatskom registru za rak, rak debelog crijeva (kolona) zauzima drugo mjesto po učestalosti kod žena i muškaraca. Kod žena je na prvome mjestu rak dojke (26 posto), a kod muškaraca rak bronha i pluća (22 posto). Izraženo u brojkama, godišnje u Hrvatskoj od raka debelog crijeva obolijeva oko 1600 muškaraca i 1300 žena, što je 13 posto od ukupna broja malignih bolesti. Od toga, 50 posto svih novotvorina nastaje u završnom dijelu (rektum), tj. u završnih 35 cm debelog crijeva.

Zna se da 95 posto malignih neoplazmi debelog crijeva nastaje kao zloćudna preobrazba dobroćudnih polipa u debelom crijevu kroz godine. No, u nastanku raka debelog crijeva bitan je i utjecaj naslijeđa. Koliko je važan, govore preporuke Svjetskoga gastroenterološkog društva, koje preporučuje redovite preventivne kontrolne preglede u svrhu ranog otkrivanja raka i dobroćudnih polipa debelog crijeva, što upućuje na prevenciju zloćudne preobrazbe dobroćudnog polipa u rak. Prema tim preporukama, svaka osoba, bez obzira na sim-ptome, trebala bi sa 50 godina starosti obaviti pregled debelog crijeva u cijelosti, tj. kolonoskopiju, a osobe kod kojih je netko u bližoj obitelji imao rak debelog crijeva, prvu kolonoskopiju trebale bi učiniti i 10 godina prije, znači najkasnije sa 40 godina starosti. Ako osoba ima simptome krvarenja iz debelog crijeva, česte izmjene proljevaste stolice i zatvora, pregled i pretrage preporučuju se i prije.

Malo anatomije - Probavni sustav počinje ustima, na koje se nadovezuju jednjak, želudac, dvanaesnik, tanko crijevo i na kraju debelo crijevo. Debelo crijevo ima nekoliko dijelova koji su određeni anatomskim položajem. Počinje spojem tankog i debelog crijeva smještenim u donjem desnom dijelu trbušne šupljine, neposredno uz slijepo crijevo i naziva se cekum. Slijedi uzlazno debelo crijevo, koje seže do jetre, gdje zavija u poprečno debelo crijevo, sve do slezene u gornjem lijevom dijelu trbušne šupljine, gdje skreće prema dolje i prelazi u silazno debelo crijevo. U nastavku, u donjem lijevom dijelu trbušne šupljine, smještena je sigma, vrlo pokretan i izvijugan dio debelog crijeva, koji se nastavlja u završni dio (ravno crijevo, rektum) dužine 30-ak centimetara, a koje završava analnim otvorom. 

Najbolja i najdetaljnja pretraga debelog crijeva zove se kolonoskopija, a provodi se vrlo složenim i sofisticiranim uređajem - kolonoskopom. To je gumeni, savitljiv uređaj, dužine 130 cm, debljine do 13 mm, koji na samom vrhu ima tzv. chip kameru. Slika vrlo visoke rezolucije prenosi se na monitor na kojem se vidi kao uvećana, pa se tako mogu vidjeti i najsitnije promjene boje ili oblika na sluznici crijeva. Na kraju aparata je upravljački mehanizam (ručka s komandama) kojim se upravlja vrhom aparata, vrlo savitljivim i pokretnim u svim smjerovima, tako da može pratiti izvijuganost crijeva i samim tim pretragu čini jednostavnijom i manje neugodnom. U aparatu postoje i tzv. radni kanali kroz koje se provlače različiti instrumenti, tako da se za pretrage mogu bezbolno odstraniti mnoge promjene dobroćudnog izgleda, čime se uklanja mogućnost da se preobraze u zloćudne, tj. prevenira nastanak raka debelog crijeva. Posebnim kliještima mogu se uzimati i komadići tkiva (biopsija), koji se prosljeđuju na patohistološku obradu, nakon čega se postavlja točna dijagnoza viđene promjene. Iza upravljačke ručke slijedi spojni kabel koji uređaj spaja s izvorom svjetla, monitorom, spremnikom za vodu, kojom se ispire crijevo, te negativnim tlakom za izvlačenje tekućine i zraka iz crijeva. 

Za kolonoskopiju treba prethodno pripremiti debelo crijevo, tj. očistiti, i to dan prije tijekom poslijepodneva. Danas ima nekoliko vrsta pripravaka za čišćenje koji se mogu kupiti u svakoj ljekarni uz popratne upute. U svakom slučaju, svako je čišćenje povezano s uzimanjem što veće količine tekućine, najmanje tri litre, a po mogućnosti i više. Neobično je važno da je crijevo prilikom pretrage čisto kako bi se što bolje i lakše vidjele promjene na sluznici, a ujedno da bi se moglo napredovati kroza nj. Naime, ostaci stolice priječe prolaz aparatu i smanjuju vidljivost, a ako ga u potpunosti onemogućuju, mora se odustati od daljnje pretrage. Neposredno prije kolonoskopije poželjno je bolesniku dati injekciju lijeka kojim se opušta crijevo i ujedno smanjuju bolovi, čime se pretraga čini manje neugodnom. U nekim centrima, ako postoje tehnički i organizacijski uvjeti, kolonoskopija se može provesti u kratkotrajnoj općoj anesteziji.

Sama pretraga, kolonoskopija, počinje u lijevom bočnom položaju, a nakon prolaska sigme bolesnika se okreće na leđa. Tijekom pretrage, ako je to potrebno, bolesnika se okreće iz jednoga bočnog položaja u drugi, da bi se postiglo premještanje crijeva unutar trbušne šupljine i tako olakšao prolaz aparata kroz crijevo. Cilj svake kolonoskopije je pregledati cijelo debelo crijevo, od anusa do spoja s tankim crijevom, a po mogućnosti ući aparatom i u tanko crijevo, jer je to najsigurnji dokaz da je učinjena potpuna kolonoskopija.

Rano otkrivanje raka najvažniji je trenutak u liječenju bilo koje maligne bolesti, što najviše jamči izlječenje i najbolju kontrolu bolesti.