Kolonoskopija
Najbolja i najdetaljnja pretraga debelog crijeva zove se kolonoskopija, a provodi se vrlo složenim i sofisticiranim uređajem - kolonoskopom
Obavezno poslije pedesete
Prema Hrvatskom registru za rak, rak debelog crijeva (kolona) je drugi po pojavnosti i po smrtnosti od zloćudnih novotvorina u oba spola. Izraženo u brojkama, od raka debelog i završnog crijeva u Republici Hrvatskoj obolijeva godišnje prosječno oko 3000 osoba oba spola (u više od polovine njih bolest se već proširila), a oko 2000 ih umire, što je stabilni trend u posljednjih nekoliko godina. U ukupnom broju novooboljelih od raka, oko 15 posto muškaraca i 13 posto žena oboli upravo od raka debelog crijeva, s tim da 50 posto svih novotvorina nastaje u završnom dijelu (rektum), tj. u završnih 35 cm debelog crijeva.
Zna se da 95 posto malignih neoplazmi debelog crijeva nastaje kao zloćudna preobrazba dobroćudnih polipa u debelom crijevu kroz godine. No, u nastanku raka debelog crijeva bitan je i utjecaj naslijeđa. Koliko je važan, govore preporuke Svjetskoga gastroenterološkog društva, koje preporučuje redovite preventivne kontrolne preglede u svrhu ranog otkrivanja raka i dobroćudnih polipa debelog crijeva, što upućuje na prevenciju zloćudne preobrazbe dobroćudnog polipa u rak. Prema tim preporukama, svaka osoba, bez obzira na simptome, trebala bi s 50 godina starosti obaviti pregled debelog crijeva u cijelosti, tj. kolonoskopiju, a osobe kod kojih je netko u bližoj obitelji imao rak debelog crijeva, prvu kolonoskopiju trebale bi učiniti i 10 godina prije, znači najkasnije sa 40 godina starosti. Ako osoba ima simptome krvarenja iz debelog crijeva, česte izmjene proljeva i zatvora (opstipacije), pregled i pretrage preporučuju se i prije.
Anatomski podsjetnik
Debelo crijevo ima nekoliko dijelova koji su određeni anatomskim položajem. Počinje spojem tankog i debelog crijeva smještenim u donjem desnom dijelu trbušne šupljine, neposredno uz slijepo crijevo, koji se naziva cekum. Slijedi uzlazno debelo crijevo, koje seže do jetara, gdje zavija u poprečno debelo crijevo, sve do slezene u gornjem lijevom dijelu trbušne šupljine, koje potom skreće prema dolje i prelazi u silazno debelo crijevo. U nastavku, u donjem lijevom dijelu trbušne šupljine, smješten je sigmoidni kolon, vrlo pokretan i vijugav dio debelog crijeva, koji se nastavlja u ravno crijevo (rektum) dužine 30-ak centimetara i završava analnim otvorom.
Vidljive i najsitnije promjene
U aparatu postoje i tzv. radni kanali kroz koje se provlače različiti instrumenti, tako da se za pretrage mogu bezbolno odstraniti mnoge promjene dobroćudnog izgleda, čime se uklanja mogućnost da se preobraze u zloćudne, tj. prevenira nastanak raka debelog crijeva. Posebnim kliještima mogu se uzimati i komadići tkiva (biopsija), koji se prosljeđuju na patohistološku obradu, nakon čega se postavlja točna dijagnoza viđene promjene. Iza upravljačke ručke slijedi spojni kabel koji uređaj spaja s izvorom svjetla, monitorom, spremnikom za vodu, kojom se ispire crijevo, te negativnim tlakom za izvlačenje tekućine i zraka iz crijeva.
Za kolonoskopiju treba prethodno pripremiti debelo crijevo, tj. očistiti, i to dan prije tijekom poslijepodneva. Danas ima nekoliko vrsta pripravaka za čišćenje koji se mogu kupiti u svakoj ljekarni uz popratne upute. U svakom slučaju, svako je čišćenje povezano s uzimanjem što veće količine tekućine, najmanje tri litre, a po mogućnosti i više. Neobično je važno da je crijevo prilikom pretrage čisto kako bi se što bolje i lakše vidjele promjene na sluznici, a ujedno da bi se moglo napredovati kroza nj. Naime, ostaci stolice priječe prolaz aparatu i smanjuju vidljivost, a ako ga u potpunosti onemogućuju, mora se odustati od daljnje pretrage. Neposredno prije kolonoskopije poželjno je bolesniku dati injekciju lijeka kojim se opušta crijevo i ujedno smanjuju bolovi, čime se pretraga čini manje neugodnom. U nekim centrima, ako postoje tehnički i organizacijski uvjeti, kolonoskopija se može provesti u kratkotrajnoj općoj anesteziji.
Sama pretraga, kolonoskopija, počinje u lijevom bočnom položaju, a nakon prolaska sigme bolesnika se okreće na leđa. Tijekom pretrage, ako je to potrebno, bolesnika se okreće iz jednoga bočnog položaja u drugi, da bi se postiglo premještanje crijeva unutar trbušne šupljine i tako olakšao prolaz aparata kroz crijevo. Cilj svake kolonoskopije je pregledati cijelo debelo crijevo, od anusa do spoja s tankim crijevom, a po mogućnosti ući aparatom i u tanko crijevo, jer je to najsigurniji dokaz da je učinjena potpuna kolonoskopija.
Rano otkrivanje raka najvažniji je trenutak u liječenju bilo koje maligne bolesti, što najviše jamči izlječenje i najbolju kontrolu bolesti.
