Kolonoskopija

Bolesti i stanja / Dijagnostika mr. sc.   Nenad Nola dr. med., spec. opće kirurgije

Kolonoskopija je najbolja i najdetaljnija pretraga debelog crijeva koja otkriva mjesta krvarenja, a ima i terapijske mogućnosti

Rak debelog crijeva - preporuke za kolonoskopiju

Prema Hrvatskom registru za rak, rak debelog i završnog crijeva je po pojavnosti najučestalija zloćudna bolest u Hrvatskoj i druga smrtnosti od zloćudnih novotvorina. Izraženo u brojkama, od raka debelog i završnog crijeva u Republici Hrvatskoj obolijeva godišnje prosječno oko 3600 osoba, od čega je 60 posto muškaraca. Iako je trend smrtnosti u zadnjih desetak godina stabilan, obolijevanje je u porastu. 

Prema posljednjim podacima Registra za rak, samo 11 posto slučajeva raka debelog crijeva je otkriveno u lokaliziranom stadiju, dok su kod 13 posto osoba prilikom dijagnoze već prisutne udaljene metastaze. 

Zna se da 95 posto malignih neoplazmi debelog crijeva nastaje kao zloćudna preobrazba dobroćudnih polipa u debelom crijevu kroz godine.

No, u nastanku raka debelog crijeva bitan je i utjecaj naslijeđa. Koliko je važan, govore preporuke Svjetskoga gastroenterološkog društva, koje preporučuje redovite preventivne kontrolne preglede u svrhu ranog otkrivanja raka i dobroćudnih polipa debelog crijeva, što upućuje na prevenciju zloćudne preobrazbe dobroćudnog polipa u rak:

  • svaka osoba, bez obzira na simptome, trebala bi s 50 godina starosti obaviti pregled debelog crijeva u cijelosti, tj. kolonoskopiju
  • osobe kod kojih je netko u bližoj obitelji imao rak debelog crijeva, prvu kolonoskopiju trebale bi učiniti i 10 godina prije, znači najkasnije sa 40 godina starosti
  • ako osoba ima simptome krvarenja iz debelog crijeva, česte izmjene proljeva i zatvora (opstipacije), pregled i pretrage preporučuju se i prije.

Probavni sustav - anatomski podsjetnik

Probavni sustav počinje ustima, na koje se nadovezuju jednjak, želudac, dvanaesnik, tanko crijevo i na kraju debelo crijevo.

Debelo crijevo ima nekoliko dijelova koji su određeni anatomskim položajem. Počinje spojem tankog i debelog crijeva smještenim u donjem desnom dijelu trbušne šupljine, neposredno uz slijepo crijevo, koji se naziva cekum. Slijedi uzlazno debelo crijevo, koje seže do jetara, gdje zavija u poprečno debelo crijevo, sve do slezene u gornjem lijevom dijelu trbušne šupljine, koje potom skreće prema dolje i prelazi u silazno debelo crijevo. U nastavku, u donjem lijevom dijelu trbušne šupljine, smješten je sigmoidni kolon, vrlo pokretan i vijugav dio debelog crijeva, koji se nastavlja u ravno crijevo (rektum) dužine tridesetak centimetara i završava analnim otvorom

Što je kolonoskopija?

Kolonoskopija je najbolja i najdetaljnija pretraga debelog crijeva. Provodi se vrlo složenim i sofisticiranim uređajem - kolonoskopom. To je gumeni, savitljiv uređaj, dužine 130 cm, debljine do 13 mm, koji na samom vrhu ima tzv. chip kameru. Slika vrlo visoke rezolucije prenosi se na monitor na kojem se vidi kao uvećana, pa se tako mogu vidjeti i najsitnije promjene boje ili oblika na sluznici crijeva. Na kraju aparata je upravljački mehanizam (ručka s komandama) kojim se upravlja vrhom aparata, vrlo savitljivim i pokretnim u svim smjerovima, tako da može pratiti vijugavost crijeva i samim tim pretragu čini jednostavnijom i manje neugodnom.

U aparatu postoje i tzv. radni kanali kroz koje se provlače različiti instrumenti, tako da se za vrijeme kolonoskopije mogu bezbolno odstraniti mnoge promjene dobroćudnog izgleda, čime se uklanja mogućnost da se preobraze u zloćudne, tj. prevenira nastanak raka debelog crijeva.

Posebnim kliještima mogu se uzimati i komadići tkiva (biopsija), koji se prosljeđuju na patohistološku obradu, nakon čega se postavlja točna dijagnoza viđene promjene.

Iza upravljačke ručke slijedi spojni kabel koji uređaj spaja s izvorom svjetla, monitorom, spremnikom za vodu, kojom se ispire crijevo, te negativnim tlakom za izvlačenje tekućine i zraka iz crijeva.
 

Što se kolonoskopija ranije indicira nakon pojave krvi u stolici, veće su mogućnosti otkrivanja mjesta krvarenja, a pretraga ujedno ima terapijske mogućnosti.

Rano otkrivanje raka najvažniji je trenutak u liječenju bilo koje maligne bolesti, što najviše jamči izlječenje i najbolju kontrolu bolesti. 

Kolonoskopija - priprema i provođenje

Za kolonoskopiju treba prethodno pripremiti debelo crijevo, tj. očistiti, i to dan prije tijekom poslijepodneva. Danas ima nekoliko vrsta pripravaka za čišćenje koji se mogu kupiti u svakoj ljekarni uz popratne upute. U svakom slučaju, svako je čišćenje povezano s uzimanjem što veće količine tekućine, najmanje tri litre, a po mogućnosti i više.

Neobično je važno da je crijevo prilikom pretrage čisto kako bi se što bolje i lakše vidjele promjene na sluznici, a ujedno da bi se moglo napredovati kroza nj. Naime, ostaci stolice priječe prolaz aparatu i smanjuju vidljivost, a ako ga u potpunosti onemogućuju, mora se odustati od daljnje pretrage. 

Neposredno prije kolonoskopije poželjno je bolesniku dati injekciju lijeka kojim se opušta crijevo i ujedno smanjuju bolovi, što pretragu čini manje neugodnom. U nekim centrima, ako postoje tehnički i organizacijski uvjeti, kolonoskopija se može provesti u kratkotrajnoj općoj anesteziji.

Kolonoskopija počinje u lijevom bočnom položaju, a nakon prolaska sigme bolesnika se okreće na leđa. Tijekom pretrage, ako je to potrebno, bolesnika se okreće iz jednoga bočnog položaja u drugi, da bi se postiglo premještanje crijeva unutar trbušne šupljine i tako olakšao prolaz aparata kroz crijevo.

Cilj svake kolonoskopije je pregledati cijelo debelo crijevo, od anusa do spoja s tankim crijevom, a po mogućnosti ući aparatom i u tanko crijevo, jer je to najsigurniji dokaz da je učinjena potpuna kolonoskopija.

Kolonoskopija - komplikacije

Samu kolonoskopiju, kao i intervencije koje se tijekom njezina izvođenja mogu provoditi (zaustavljanje krvarenja, odstranjivanje polipa), mogu pratiti komplikacije.

Ozbiljna komplikacija je krvarenje iz mjesta intervencije, bilo da je riječ o krvarenju iz krvne žile koja nije koagulirana na mjestu odstranjenja polipa ili ponovnom krvarenju iz postojeće promjene. Ova komplikacija većinom se rješava konzervativno, rijetko je potrebna ponovna, a još rjeđe kirurška intervencija.

Rjeđa, ali opasnija komplikacija je perforacija crijeva, kad se ili kolonoskopom probije cijela debljina stijenke crijeva, ili se korištenjem instrumenata u crijevu na određenome mjestu stijenka stanji, zbog čega se naknadno stvori otvor koji komunicira sa slobodnom trbušnom šupljinom. Te komplikacije uvijek se rješavaju kirurški.


Izvor fotografije: Shutterstock
 

Datum objave članka: 1. 12. 2021.
izdvojeni proizvodi