Kolonoskopija
Kolonoskopija je najbolja i najdetaljnija pretraga debelog crijeva koja otkriva mjesta krvarenja, a ima i terapijske mogućnosti
Rak debelog crijeva - preporuke za kolonoskopiju
Prema Hrvatskom registru za rak, rak debelog i završnog crijeva je po pojavnosti najučestalija zloćudna bolest u Hrvatskoj i druga smrtnosti od zloćudnih novotvorina. Izraženo u brojkama, od raka debelog i završnog crijeva u Republici Hrvatskoj obolijeva godišnje prosječno oko 3600 osoba, od čega je 60 posto muškaraca. Iako je trend smrtnosti u zadnjih desetak godina stabilan, obolijevanje je u porastu.
Prema posljednjim podacima Registra za rak, samo 11 posto slučajeva raka debelog crijeva je otkriveno u lokaliziranom stadiju, dok su kod 13 posto osoba prilikom dijagnoze već prisutne udaljene metastaze.
Zna se da 95 posto malignih neoplazmi debelog crijeva nastaje kao zloćudna preobrazba dobroćudnih polipa u debelom crijevu kroz godine.
No, u nastanku raka debelog crijeva bitan je i utjecaj naslijeđa. Koliko je važan, govore preporuke Svjetskoga gastroenterološkog društva, koje preporučuje redovite preventivne kontrolne preglede u svrhu ranog otkrivanja raka i dobroćudnih polipa debelog crijeva, što upućuje na prevenciju zloćudne preobrazbe dobroćudnog polipa u rak:
- svaka osoba, bez obzira na simptome, trebala bi s 50 godina starosti obaviti pregled debelog crijeva u cijelosti, tj. kolonoskopiju
- osobe kod kojih je netko u bližoj obitelji imao rak debelog crijeva, prvu kolonoskopiju trebale bi učiniti i 10 godina prije, znači najkasnije sa 40 godina starosti
- ako osoba ima simptome krvarenja iz debelog crijeva, česte izmjene proljeva i zatvora (opstipacije), pregled i pretrage preporučuju se i prije.
Probavni sustav - anatomski podsjetnik
Debelo crijevo ima nekoliko dijelova koji su određeni anatomskim položajem. Počinje spojem tankog i debelog crijeva smještenim u donjem desnom dijelu trbušne šupljine, neposredno uz slijepo crijevo, koji se naziva cekum. Slijedi uzlazno debelo crijevo, koje seže do jetara, gdje zavija u poprečno debelo crijevo, sve do slezene u gornjem lijevom dijelu trbušne šupljine, koje potom skreće prema dolje i prelazi u silazno debelo crijevo. U nastavku, u donjem lijevom dijelu trbušne šupljine, smješten je sigmoidni kolon, vrlo pokretan i vijugav dio debelog crijeva, koji se nastavlja u ravno crijevo (rektum) dužine tridesetak centimetara i završava analnim otvorom.
Što je kolonoskopija?
U aparatu postoje i tzv. radni kanali kroz koje se provlače različiti instrumenti, tako da se za vrijeme kolonoskopije mogu bezbolno odstraniti mnoge promjene dobroćudnog izgleda, čime se uklanja mogućnost da se preobraze u zloćudne, tj. prevenira nastanak raka debelog crijeva.
Posebnim kliještima mogu se uzimati i komadići tkiva (biopsija), koji se prosljeđuju na patohistološku obradu, nakon čega se postavlja točna dijagnoza viđene promjene.
Iza upravljačke ručke slijedi spojni kabel koji uređaj spaja s izvorom svjetla, monitorom, spremnikom za vodu, kojom se ispire crijevo, te negativnim tlakom za izvlačenje tekućine i zraka iz crijeva.
Što se kolonoskopija ranije indicira nakon pojave krvi u stolici, veće su mogućnosti otkrivanja mjesta krvarenja, a pretraga ujedno ima terapijske mogućnosti.
Rano otkrivanje raka najvažniji je trenutak u liječenju bilo koje maligne bolesti, što najviše jamči izlječenje i najbolju kontrolu bolesti.
Kolonoskopija - priprema i provođenje
Neobično je važno da je crijevo prilikom pretrage čisto kako bi se što bolje i lakše vidjele promjene na sluznici, a ujedno da bi se moglo napredovati kroza nj. Naime, ostaci stolice priječe prolaz aparatu i smanjuju vidljivost, a ako ga u potpunosti onemogućuju, mora se odustati od daljnje pretrage.
Neposredno prije kolonoskopije poželjno je bolesniku dati injekciju lijeka kojim se opušta crijevo i ujedno smanjuju bolovi, što pretragu čini manje neugodnom. U nekim centrima, ako postoje tehnički i organizacijski uvjeti, kolonoskopija se može provesti u kratkotrajnoj općoj anesteziji.
Kolonoskopija počinje u lijevom bočnom položaju, a nakon prolaska sigme bolesnika se okreće na leđa. Tijekom pretrage, ako je to potrebno, bolesnika se okreće iz jednoga bočnog položaja u drugi, da bi se postiglo premještanje crijeva unutar trbušne šupljine i tako olakšao prolaz aparata kroz crijevo.
Cilj svake kolonoskopije je pregledati cijelo debelo crijevo, od anusa do spoja s tankim crijevom, a po mogućnosti ući aparatom i u tanko crijevo, jer je to najsigurniji dokaz da je učinjena potpuna kolonoskopija.
Kolonoskopija - komplikacije
Ozbiljna komplikacija je krvarenje iz mjesta intervencije, bilo da je riječ o krvarenju iz krvne žile koja nije koagulirana na mjestu odstranjenja polipa ili ponovnom krvarenju iz postojeće promjene. Ova komplikacija većinom se rješava konzervativno, rijetko je potrebna ponovna, a još rjeđe kirurška intervencija.
Rjeđa, ali opasnija komplikacija je perforacija crijeva, kad se ili kolonoskopom probije cijela debljina stijenke crijeva, ili se korištenjem instrumenata u crijevu na određenome mjestu stijenka stanji, zbog čega se naknadno stvori otvor koji komunicira sa slobodnom trbušnom šupljinom. Te komplikacije uvijek se rješavaju kirurški.
Izvor fotografije: Shutterstock
