Glavobolja - simptom od tisuću uzroka

Pod glavoboljom se podrazumijeva bol u glavi koja može biti trajna ili povremena, rijetka ili učestala, difuzna (koja zahvaća cijelu glavu) ili lokalizirana. Jedan je od najčešćih simptoma s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu, ali vrlo često i popratni simptom mnogih bolesti. Srećom, u oko 90 posto slučajeva predstavlja simptom blagog poremećaja koji se može relativno lako ukloniti.

Smatra se da 15 - 20 posto svih ljudi pati od glavobolje trajno ili češće povremeno. Njezina pojava najčešća je u dobi između 25 i 65 godina života, češće u žena, u urbanoj populaciji i populaciji razvijenog svijeta te u osoba čije zanimanje zahtijeva boravak u zatvorenim prostorijama sa sjedenjem, psihičkim naporom i pojačanom koncentracijom.

​Bol, odnosno glavobolja može nastati samo u onim tkivima ili strukturama glave koji imaju osjetne (senzitivne) završetke za bol, a to su:

• koža, potkožno tkivo, mišići, aponeuroze
• pokosnica, oko, zubi, sluznica nosne i usna šupljina
• velike arterije
• velike vene i venski sinusi
• dijelovi tvrde moždane ovojnice, sinusi i duplikature ovojnice
• osjetni moždani živci i korijeni i pripadajući gangliji.

Druge strukture, poput kostiju, mekih moždanih ovojnica ili motornih živaca, ne reagiraju pojavom boli.
 
Glavobolja se pojavljuje samo u određenim uvjetima, u kojima dolazi do promjene položaja ili stanja u bolno osjetljivim strukturama i traje dok postoji taj uzrok. Prestaje kada promjena položaja ili stanja prestaje spontano ili pod utjecajem liječenja.

Prema uzroku nastanka glavobolje dijelimo na:

• primarne glavobolje - znatno su češće, a njihov uzrok često ostaje neotkriven. Među najčešće oblike primarne glavobolje ubrajamo migrensku glavobolju, tenzijsku glavobolju i cluster glavobolju. 
• sekundarne glavobolje - posljedica su nekih drugih bolesti.

Bol koja se javlja u glavi po karakteru može biti:

• pulsirajuća bol (bolne senzacije sinkrone s pulsom) - ishodište boli su arterije, tj. krvne žile koje dovode krv u pojedine organe i glavu; bol je umjerenog do jakog intenziteta
• munjeviti, sijevajući žigovi, neuralgična bol - bolna senzacija je vrlo jaka, traje više sekundi, a potom potpuno prestaje, da bi se poslije nekog vremena ponovo javila; ishodište je osjetni živac
• tišteća, pritiskajuća bol - umjerenog je intenziteta, slabo lokalizirana, iako varira u intenzitetu gotovo nikada ne prestaje; ishodište je mišić, sluznica, ovojnice
• bol poput žarenja, paljenja - snažna bol, izrazito neprijatna; ishodište su joj simpatički ili parasimpatički živci i odgovarajuće strukture.

Čimbenici koji dovode do pojave boli, odnosno do nadražaja živčanih struktura osjetljivih na bol mogu biti mehanički (pritisak, istezanje), fizikalni (promjena temperature, električna struja) ili, što je najčešće, kemijski (vanjski ili unutarnji).

Glavobolja se često javlja kod promjene vremena. Puno ljudi se ubraja u skupinu tzv. meteoropata tj. ljudi posebno osjetljivih na promjene vremenskih fronti i tlaka zraka, u kojih se glavobolja javlja pred promjenu vremena, kod nadolazećih ciklona ili anticiklona, posebno često kod niskog tlaka zraka, a što sve osim glavobolje može uzrokovati i promjene raspoloženja, razdražljivost i depresiju. 

Često se glavobolja može javiti zbog specifične prehrane ili određenih navika u osoba koje se neredovito hrane, dulje vrijeme su bez hrane ili preskaču obroke, posebno ako su na različitim dijetama za mršavljenje, a katkad i u svezi s uzimanjem pojedinih namirnica koje pogoduju nastanku glavobolje. To je posebno čest slučaj kod migrene, gdje se često opisuje povezanost napadaja migrene s određenom hranom odnosno pićem.

Migrena je dobroćudna, ponavljajuća, pulsirajuća bol polovice glave, javlja se periodično i od nje pati 8-20% pučanstva. Uz prehranu se kao važni čimbenici u nastanku migrene navode i stres, umor, način življenja, hormoni te meteorološki uvjeti.

Pijenje alkohola, posebno prekomjerno, može izazvati glavobolju, a posebno često može biti izazvana pušenjem, jer nikotin iz duhanskog dima uzrokuje spazam (stiskanje) krvnih žila koje opskrbljuju mozak.

Glavobolja može biti i prateći simptom poremećaja u organima koji su smješteni u glavi. Primjer može biti glavobolja uzrokovana vidnim poremećajima kao što su smetnje refrakcije (loma svjetlosti), kada bolesnik zbog dalekovidnosti, kratkovidnosti ili slabovidnosti treba naočale, a ne nosi ih ili mu postojeće nisu dobre. Također, glavobolju mogu izazvati i kontaktne leće, ali i pojedine upalne i degenerativne bolesti očiju kao i povišeni očni tlak. Tada treba zatražiti savjet liječnika specijaliste za očne bolesti. Te glavobolje se obično javljaju sprijeda, u području čela ili očiju, no katkad se mogu javljati i u dubini glave te mogu, ali i ne moraju biti povezane s duljim čitanjem ili izlaganjem jačim svjetlosnim podražajima.

Različite promjene i bolesti uha, nosa i grla, kao npr. upala sinusa, sluznice nosa i različite smetnje prohodnosti nosa uzrokovane deformacijama nosne pregrade (septum), mogu biti uzrok glavobolje. Bol se može "prenijeti" od uha kod akutne ili kronične upale. Liječenje u svim tim slučajevima spada u domenu liječnika specijaliste za uho, grlo i nos.

Bol u području lica može koji put biti uzrokovana i problemima na desnima i zubima, kao što su upale zuba, upale zubnog mesa, različite smetnje žvakanja i ugriza, a što je svakako predmet liječenja stomatologa.

U području lica i glave javljaju se i neuralgični bolovi - tzv. neuralgije, dakle bolovi uzrokovani iritacijom u području živca koji je odgovoran za prijenos podražaja u tom području. Obično su te neuralgije uzrokovane virusnom upalom, različitim toksičnim poremećajima, a koji puta se pravi uzrok niti ne može ustanoviti. Bolovi su vrlo jaki, javljaju se u napadajima, uvijek na istom mjestu, a liječenje je uporno i dugotrajno.

Smetnje moždane cirkulacije čest su uzrok glavobolje, a mogu biti povezane i s degenerativnim promjenama vratne kralježnice. I kod moždanog udara i prsnuća aneurizme, glavobolja može biti prvi znak bolesti, no tada se javlja naglo i uvijek je praćena i drugim neurološkim simptomima.

Glavobolja često može biti uzrokovana promjenama krvnog tlaka. Treba naglasiti kako i povišen i snižen krvni tlak mogu biti uzrokom glavobolje.

Naglo nastala glavobolja, praćena povraćanjem, uz koju bolesnika smeta svjetlo obično je znak upale moždanih ovojnica - meningitisa, a intenzivne glavobolje, praćene neurološkim ispadima kao što su smetnje vida, trnci, slabost u rukama ili nogama, smetnje govora, mogu biti prvi znak upale mozga - encefalitisa. To su hitna stanja koja zahtijevaju hitnu obradu i liječenje, jasno u bolničkim uvjetima.

Glavobolje mogu biti povezane s ranijom povredom tj. traumom glave pa tada govorimo o posttraumatskim glavoboljama. 

Glavobolje tenzijskog tipa posljedica su stresa i načina života, a zbog čega dolazi do napetosti mišića i bolova.

Ponekad uzrok glavobolje mogu biti metabolički poremećaji ili glavobolja može biti posljedica uzimanja nekih supstancija, lijekova ili prestankom njihova uzimanja.

Tumori mozga, dobroćudni ili zloćudni, mogu uzrokovati glavobolje koje su posljedica pritiska ili istezanja struktura osjetljivih na bol. Javljaju se ranije kod tumora u stražnjoj lubanjskoj jami. Glavobolja je često pulsirajuća ili "paleća", postupno se pojačava, najviše je izražena rano ujutro, ponekad se javlja i noću. Obično se pojačava pri aktivnostima koje povećavaju tlak unutar lubanje kao što su tjelesni napor, kašalj, kihanje, naprezanje kod stolice, snošaj. Osim glavobolje, za tumore mozga karakterističan znak je i povraćanje te promjene na očnoj pozadini u smislu tzv. zastojne papile koja se može ustanoviti jedino pregledom očne pozadine.

Najrazličitija stanja u organizmu i izvan njega mogu uzrokovati glavobolju, ali srećom više od 90 posto glavobolja nije posljedica organskog poremećaja, nego su najčešći uzrok psihosomatske smetnje izazvane primjerice nedostatkom sna, profesionalnim poteškoćama, strahom od neuspjeha te mnogim konfliktnim situacijama u krugu obitelji ili na radnome mjestu.

Ne smijemo zanemariti ni glavobolje koje nisu posljedica organskih poremećaja, nego su uzrokovane psihomotornim smetnjama koje nastaju zbog manjka sna, straha ili teškoća u poslovnom ili privatnom životu.

MIGRENA

Migrena je dobroćudna glavobolja koja traje od četiri do 72 sata, ima karakter ponavljajuće pulsirajuće umjerene do jake boli, najčešće u polovici glave, koja se pogoršava za tjelesnih aktivnosti. Migrena je tip glavobolje koju prate mučnina i/ili povraćanje te osjetljivost na svjetlo i buku. U većini slučajeva javlja se samo glavobolja, a u manjem broju slučajeva prije pojave boli javlja se aura.

Aura je skupina simptoma koja se javlja pet do 30 minuta prije napadaja glavobolje. Simptomi su svjetlucajuće cik-cak crtice ispred očiju, nedostatak dijela vidnog polja, trnci u ruci ili licu te smetnje govora. Aura se ne javlja nužno prije svakog napadaja migrene, ali je na neki način specifična za nju, čime olakšava postavljanje ispravne dijagnoze.

Migrensku glavobolju prate četiri stadija:

• nagovještavajući stadij - faza u kojoj predosjećate da ćete dobiti migrenu, kad dolazi do promjene raspoloženja, pojave osjetljivosti na svjetlo, buku ili mirise, mogu se javiti teškoće s koncentracijom, potreba za određenom vrstom hrane (najčešće slatkišima) ili potreba za češćim mokrenjem ili žeđanjem
• stadij aure
• stadij glavobolje
• stadij završetka glavobolje - razdoblje tijekom kojega glavobolja postupno prestaje i kad se možete osjećati loše i iscrpljeno te imati potrebu za snom.

Obratite pozornost na pokretače migrene Izloženost određenim čimbenicima može pridonijeti nastanku glavobolje, a oni se razlikuju od osobe do osobe. Među najpoznatije pokretače glavobolje ubrajaju se stres, okolišne promjene (temperatura, vlažnost zraka, buka, mirisi...), hrana (čokolada, masni sirevi i sirevi s plemenitom plijesni, vino, alkohol, kofein, kikiriki, mesne prerađevine...), fiziološki podražaji (tjelovježba, umor, nagli pokreti, manjak sna, prekomjerno spavanje, gladovanje, pušenje...) i hormonalni utjecaji kod žena (oralni kontraceptivi, hormonsko nadomjesno liječenje, menopauza, ovulacija, trudnoća).

TENZIJSKA GLAVOBOLJA

Najčešća je glavobolja koja postupno nastaje, blaga je do srednje jaka, a bol podsjeća na stezanje obruča oko glave. Najčešće je podnošljiva i popušta nakon uzimanja analgetika. Povremena tenzijska glavobolja traje od nekoliko sati do nekoliko dana. Njezina osobitost je da se ne pogoršava za vrijeme tjelesnog napora ili aktivnosti. Najčešće je posljedica djelovanja stresa, pa su od pomoći odmor ili spavanje u tihoj zamračenoj sobi.

Termin kronična tenzijska glavobolja koristimo u slučaju kad se glavobolja javlja svakodnevno i traje dulje od 15 dana u mjesecu, i to posljednjih šest mjeseci. Nju prepoznajemo po sljedećim simptomima: napetost mišića vrata i glave tijekom duljeg vremena, osjećaj stezanja obruča oko glave, bolno područje glave osjetljivo na pritisak, neprekidna bol koja nije pulsirajuća, a bolovi se najčešće javljaju u sljepoočnom i zatiljnom području.

CLUSTER GLAVOBOLJA

Relativno je rijedak oblik glavobolje, ali se smatra najbolnijim. Javlja se u cikličkim razdobljima ili skupinama, po čemu je i dobila naziv. Napadaji se javljaju u ciklusima od po 15 dana do tri mjeseca, u određeno doba godine, najčešće u proljeće i jesen. Između dva napadaja cluster glavobolje mogu proći mjeseci ili godine.

U početku se napadaji događaju svaki drugi dan, zatim svaki dan. Dnevno ih može biti i nekoliko, različita trajanja. Najčešće se javlja jedan napadaj dnevno u trajanju od 30 minuta do tri sata. Karakteristično je da se napadaji javljaju uvijek u isto doba dana ili noći te da, za razliku od migrene, osobama s cluster glavoboljom godi kretanje.

Bol je najčešća u predjelu čela, iza oka ili u predjelu sljepoočnica, lokalizirana je na jednoj strani glave, ne širi se na drugu polovicu niti mijenja stranu. U napadaju cluster glavobolje tipični su prateći simptomi koji nastaju kao posljedica aktivacije autonomnoga živčanog sustava i prisutni su na onoj strani glave na kojoj se javljaju bolovi (crvenilo i suženje oka, spuštanje i otečenost vjeđe, curenje iz nosnice i začepljenost nosnice, znojenje čela i lica). Ova glavobolja pet puta je češća kod muškaraca.

SEKUNDARNA GLAVOBOLJA

Osim primarnih glavobolja, glavobolja može biti znak nekoga drugog poremećaja ili bolesti! Sekundarna glavobolja javlja se kao posljedica bolesti bilo koje strukture glave - kostiju, sinusa, krvnih žila, živaca, moždanog tkiva - bilo da je riječ o upalnim promjenama, poremećaju metabolizma, ozljedi glave, tumoru ili patologiji krvnih žila.

Sekundarne glavobolje mogu nalikovati primarnima, mogu stezati poput tenzijske glavobolje ili pulsirati poput migrene, mogu biti postupne ili iznenadne.

Patite li od glavobolje, svakako se javite svom liječniku, od kojeg ćete dobiti preporuku za liječenje koje odgovara vašem tipu glavobolje. Ako je potrebno, bit ćete upućeni na određene pretrage kako bi se isključilo postojanje nekoga drugog uzroka glavobolji.

Kako biste znali o kojoj je vrsti glavobolje riječ, prije posjeta liječniku vodite dnevnik glavobolje, u kojem ćete zabilježiti točno vrijeme nastanka i trajanje glavobolje, mjesto i karakter boli, smetaju li vam svjetlo, buka ili mirisi, imate li mučninu ili ste povraćali, morate li leći, djeluje li lijek i koji je to, te što je pokrenulo glavobolju (vrijeme, hrana, alkohol, umor).

GLAVOBOLJE SU ZABRINJAVAJUĆE...

• ako se prvi put jave nakon pedesete godine života

• ako se jave iznenada, iznimno su jake, "kao nikada do tada"

• u slučaju sve češćih glavobolja, koje ne prolaze nakon uzimanja analgetika

• ako se jave kod osoba s malignim oboljenjem, HIV-om ili nekom drugom teškom bolesti

• kod bolesnika s općom infekcijom, praćenom temperaturom, ukočenim vratom, bolovima u mišićima ili zglobovima

• ako ih prate nerazgovijetan govor ili slabost jedne strane tijela, dvoslike, gubitak vida, poremećaj ravnoteže ili koordinacije pokreta

• ako se istodobno jave pospanost ili zbunjenost

• ako oboljeli od glavobolje povraća

• ako ih prati epileptički napadaj

• u slučaju da se jave nakon ozljede glave

• ako se stanje pogoršava za vrijeme kašlja, kihanja ili tjelesnog napora - takve glavobolje mogu biti bezazlene, ali zahtijevaju liječnički pregled i dijagnostičku obradu.

Obzirom na vrstu i bezbroj uzroka, liječenje glavobolje se razlikuje od slučaja do slučaja. U svakom slučaju prvenstveno je potrebno, ako je ikako moguće, ustanoviti uzrok i otkloniti ga.

Većina glavobolja prolaznog je karaktera i spontano prolazi, ponekad i bez specifične terapije. Najčešće pomažu različiti lijekovi protiv bolova, promjena načina života, psihoterapija ili psihofarmaci, fizikalna terapija, lijekovi protiv upale. Iznimno je potrebno kirurško liječenje (od strane specijaliste za uho-nos-grlo, maksilofacijalnog kirurga, okuliste, neurokirurga) ili pak stomatološki tretman.

Ukoliko je uzrok glavobolje specifično neurološke prirode, liječenje je u domeni neurologa i također ovisi o vrsti i uzroku glavobolje. Osim lijekova protiv bolova, od koristi mogu biti i sedativi, lijekovi za opuštanje mišića, lijekovi koji smanjuju moždanu oteklinu, antiepileptici, lijekovi koji djeluju na krvni tlak ili različiti lijekovi koji djeluju na moždanu cirkulaciju.

Osim medikamentoznog liječenja, kod svih vrsta glavobolje važno mjesto pripada i nemedikamentoznim oblicima liječenja i prirodnoj medicini.

Prirodna medicina objedinjuje akupunkturu, akupresuru, masažu, pravilnu prehranu, liječenje biljem, homeopatiju, osteopatiju, hidroterapiju, aromaterapiju i dr. Na raspolaganju su nam i transkutana električna stimulacija, autogeni trening, liječenje laserom, meditacija, psihoterapija i mnoge metode kojima se možete posvetiti i koje mogu pomoći u rješavanju glavobolje. No, prije odluke o nemedicinskoj metodi liječenja svakako preporučujemo savjetovanje s vašim liječnikom.



MIGRENA

Za liječenje migrene najvažnije je prepoznati i izbjegavati pokretače migrene, liječiti akutni napadaj i, ako je potrebno, uvesti preventivno liječenje kako bi se migrenski napadaji spriječili i prorijedili. 

Akutno liječenje migrene provodi se nespecifičnim i specifičnim lijekovima. U nespecifične lijekove spadaju brojni analgetici i nesteroidni protuupalni lijekovi, a u specifične lijekove triptani. Triptani su lijekovi koji se koriste samo za liječenje migrene. Od nekoliko postojećih vrsta, tri su registrirane u Hrvatskoj. 

Preventivno liječenje migrene započinje u trenutku kad napadaji migrene postanu česti, bolovi nepodnošljivi, radne sposobnosti svedene na najmanju mjeru, a društveni život pati.

Za sprječavanje migrene propisuju se lijekovi koje koristimo u liječenju drugih bolesti, iz skupina beta-blokatora, antidepresiva i antiepileptika te neki hormoni.

TENZIJSKA GLAVOBOLJA

Za liječenje tenzijske glavobolje najčešće se koriste analgetici (acetilsalicilatna kiselina, ibuprofen, paracetamol), koje je važno uzeti u dovoljno visokoj dozi. Povremeno se mogu koristiti i miorelaksansi, lijekovi koji opuštaju mišiće, ili anksiolitici za smirenje i opuštanje, a dobar učinak su pokazali i neki antidepresivi.

Svi lijekovi moraju se uzimati uz liječnički nadzor jer dulje uzimanje nekih lijekova može dovesti do ovisnosti.

CLUSTER GLAVOBOLJA

U liječenju cluster glavobolje koristimo nesteroidne protuupalne lijekove, triptane, u dozama nižim od onih za liječenje migrene. U prekidanju napadaja djelotvorno je udisanje čistog kisika 10 do 15 minuta. Povremeno se koriste i drugi lijekovi.

U određenim slučajevima potrebno je i preventivno liječenje cluster glavobolje.