Glavobolja - simptom od tisuću uzroka

Bolesti i stanja / Živčani i mentalni sustav Vida Demarin akademkinja

Iako je glavobolja tako čest simptom, ipak je u 90 posto slučajeva simptom blagog poremećaja koji se može relativno lako ukloniti

Jedan od najčešćih simptoma

Pod glavoboljom se podrazumijeva bol u glavi, trajna ili povremena, rijetka ili učestala, difuzna koja zahvaća cijelu glavu ili lokalizirana. Jedan je od najčešćih simptoma s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu, ali vrlo često i popratni simptom mnogih bolesti. Većina ljudi povremene glavobolje prihvaća kao sastavni dio života, a istodobno je i problem s kojim se liječnici najčešće susreću. Obraćaju im se bolesnici koje muči kronična glavobolja ili imaju akutne jake glavobolje s burnim početkom. Takva nagla glavobolja je prijeteći simptom i može biti znak ozbiljnih i teških bolesti pa je takve bolesnike potrebno hitno obraditi i zbrinuti.

Općenito se kaže da je bol jedan od "prirodnih, najranijih znakova bolesti" i po njemu ljudi prosuđuju prisutnost bolesti. Zbog boli kao prvog simptoma, bez obzira na prirodu, mjesto i uzrok boli, liječniku se javlja oko polovice svih bolesnika pa je rješavanje simptoma boli za liječnika posebno važan problem. Dugotrajna bol kod tzv. kroničnih bolnih sindroma nije samo problem u smislu liječenja, već predstavlja i ekonomski problem, a upravo je glavobolja jedna od najčešćih bolnih manifestacija.

Iako je glavobolja tako čest simptom i čini se da se u svakog čovjeka javi barem jednom tijekom života, srećom većina njih nije znak neke opasne bolesti, nego je 90 posto simptom blagog poremećaja koji se može relativno lako ukloniti.

Smatra se da 15 - 20 posto svih ljudi pati od glavobolje trajno ili češće povremeno. Njezina pojava najčešća je u dobi između 25 i 65 godina života, češće u žena, u urbanoj populaciji i populaciji razvijenog svijeta te u osoba čije zanimanje zahtijeva boravak u zatvorenim prostorijama sa sjedenjem, psihičkim naporom i pojačanom koncentracijom.

PODJELA S OBZIROM NA TRAJANJE

- trajna: s oscilacijama u intenzitetu;
- periodična: s manje ili više regularnom pojavom napada glavobolje po pravilu jednog tipa;
- progresivna: tijekom vremena glavobolja se pojačava;
- povremena: napadi boli pojavljuju se povremeno u serijama, da bi poslije razdoblja napada uslijedilo duže mirno razdoblje.

Što u glavi boli

Bol, odnosno glavobolja može nastati samo u onim tkivima ili strukturama glave koji imaju osjetne (senzitivne) završetke za bol, a to su:

  • koža, potkožno tkivo, mišići, aponeuroze;
  • pokosnica, oko, zubi, sluznica nosne i usna šupljina;
  • velike arterije;
  • velike vene i venski sinusi;
  • dijelovi tvrde moždane ovojnice, sinusi i duplikature ovojnice;
  • osjetni moždani živci i korijeni i pripadajući gangliji.

Pojavljuje se samo u određenim uvjetima, u kojima dolazi do promjene položaja ili stanja u bolno osjetljivim strukturama i traje dok postoji taj uzrok. Prestaje kada promjena položaja ili stanja prestaje spontano ili pod utjecajem liječenja.

Klasifikacija glavobolja

  • pulsirajuća bol (bolne senzacije sinkrone s pulsom) - ishodište boli su arterije tj. krvne žile koje dovode krv u pojedine organe i glavu, bol je umjerenog do jakog intenziteta:
  • munjeviti, sijevajući žigovi, neuralgična bol - bolna senzacija je vrlo jaka, traje više sekundi, a potom potpuno prestaje, da bi se poslije nekog vremena ponovo javila; ishodište je osjetni živac:
  • tišteća, pritiskajuća bol - umjerenog je intenziteta, slabo lokalizirana, iako varira u intenzitetu gotovo nikada ne prestaje, ishodište je mišić, sluznica, ovojnice:
  • bol poput žarenja, paljenja - snažna bol, izrazito neprijatna, ishodište su joj simpatički ili parasimtpatički živci i odgovarajuće strukture.

Svi mogući razlozi

Čimbenici koji dovode do pojave boli, odnosno do nadražaja živčanih struktura osjetljivih na bol mogu biti mehanički (pritisak, istezanje), fizički (promjena temperature, električna struja) ili, što je najčešće, kemijski (vanjski ili unutarnji).

Glavobolja se često javlja kod promjene vremena. Puno ljudi se ubraja u skupinu tzv. meteoropata tj. ljudi posebno osjetljivih na promjene vremenskih fronti i tlaka zraka, u kojih se glavobolja javlja pred promjenu vremena, kod nadolazećih ciklona ili anticiklona, posebno često kod niskog tlaka zraka, a što sve osim glavobolje može uzrokovati i promjene raspoloženja, razdražljivost i depresiju.

Često se glavobolja može javiti zbog specifične prehrane ili određenih navika u osoba koje se neredovito hrane, dulje vrijeme su bez hrane ili preskaču obroke, posebno ako su na različitim dijetama za mršavljenje, a katkad i u svezi s uzimanjem pojedinih namirnica koje pogoduju nastanku glavobolje. To je posebno čest slučaj kod migrene, gdje se često opisuje povezanost napadaja migrene s određenom hranom odnosno pićem.

Migrena je dobroćudna, ponavljajuća, pulsirajuća bol polovice glave, javlja se periodično i od nje pati 8-20% pučanstva. Uz prehranu se kao važni čimbenici u nastanku migrene navode i stres, umor, način življenja, hormoni te meteorološki uvjeti.

Pijenje alkohola, posebno prekomjerno, može izazvati glavobolju, a posebno često može biti izazvana pušenjem, jer nikotin iz duhanskog dima uzrokuje spazam (stiskanje) krvnih žila koje opskrbljuju mozak.

Glavobolja može biti i prateći simptom poremećaja u organima koji su smješteni u glavi. Primjer može biti glavobolja uzrokovana vidnim poremećajima kao što su smetnje refrakcije (loma svjetlosti), kada bolesnik zbog dalekovidnosti, kratkovidnosti ili slabovidnosti treba naočale, a ne nosi ih ili mu postojeće nisu dobre. Također, glavobolju mogu izazvati i kontaktne leće, ali i pojedine upalne i degenerativne bolesti očiju kao i povišeni očni tlak. Tada treba zatražiti savjet liječnika specijaliste za očne bolesti. Te glavobolje se obično javljaju sprijeda, u području čela ili očiju, no katkad se mogu javljati i u dubini glave te mogu, ali i ne moraju biti povezane s duljim čitanjem ili izlaganjem jačim svjetlosnim podražajima.

Različite promjene i bolesti uha, nosa i grla, kao npr. upala sinusa, sluznice nosa i različite smetnje prohodnosti nosa uzrokovane deformacijama nosne pregrade (septum), mogu biti uzrok glavobolje. Bol se može "prenijeti" od uha kod akutne ili kronične upale. Liječenje u svim tim slučajevima spada u domenu liječnika specijaliste za uho, grlo i nos.

Bol u području lica može koji put biti uzrokovana i problemima na desnima i zubima, kao što su upale zuba, upale zubnog mesa, različite smetnje žvakanja i ugriza, a što je svakako predmet liječenja stomatologa.

U području lica i glave javljaju se i neuralgični bolovi - tzv. neuralgije, dakle bolovi uzrokovani iritacijom u području živca koji je odgovoran za prijenos podražaja u tom području. Obično su te neuralgije uzrokovane virusnom upalom, različitim toksičnim poremećajima, a koji puta se pravi uzrok niti ne može ustanoviti. Bolovi su vrlo jaki, javljaju se u napadajima, uvijek na istom mjestu, a liječenje je uporno i dugotrajno.

Smetnje moždane cirkulacije čest su uzrok glavobolje, a mogu biti povezane i s degenerativnim promjenama vratne kralježnice. I kod moždanog udara i prsnuća aneurizme, glavobolja može biti prvi znak bolesti, no tada se javlja naglo i uvijek je praćena i drugim neurološkim simptomima.

Glavobolja je čest simptom i čini se da se u svakog čovjeka javi barem jednom tijekom života, srećom većina njih nije znak neke opasne bolesti. Smatra se da 15-20% svih ljudi pati od glavobolje trajno ili češće povremeno

Glavobolja često može biti uzrokovana promjenama krvnog tlaka. Treba naglasiti kako i povišen i snižen krvni tlak mogu biti uzrokom glavobolje.

Naglo nastala glavobolja, praćena povraćanjem, uz koju bolesnika smeta svjetlo obično je znak upale moždanih ovojnica - meningitisa, a intenzivne glavobolje, praćene neurološkim ispadima kao što su smetnje vida, trnci, slabost u rukama ili nogama, smetnje govora, mogu biti prvi znak upale mozga - encefalitisa. To su hitna stanja koja zahtijevaju hitnu obradu i liječenje, jasno u bolničkim uvjetima.

Glavobolje mogu biti povezane s ranijom povredom tj. traumom glave pa tada govorimo o posttraumatskim glavoboljamaGlavobolje tenzijskog tipa posljedica su stresa i načina života, a zbog čega dolazi do napetosti mišića i bolova. Ponekad uzrok glavobolje mogu biti metabolički poremećaji ili glavobolja može biti posljedica uzimanja nekih supstancija, lijekova ili prestankom njihova uzimanja.

Tumori mozga, dobroćudni ili zloćudni, mogu uzrokovati glavobolje koje su posljedica pritiska ili istezanja struktura osjetljivih na bol. Javljaju se ranije kod tumora u stražnjoj lubanjskoj jami. Glavobolja je često pulsirajuća ili "paleća", postupno se pojačava, najviše je izražena rano ujutro, ponekad se javlja i noću. Obično se pojačava pri aktivnostima koje povećavaju tlak unutar lubanje kao što su tjelesni napor, kašalj, kihanje, naprezanje kod stolice, snošaj. Osim glavobolje, za tumore mozga karakterističan znak je i povraćanje te promjene na očnoj pozadini u smislu tzv. zastojne papile koja se može ustanoviti jedino pregledom očne pozadine.

Najrazličitija stanja u organizmu i izvan njega mogu uzrokovati glavobolju, ali srećom više od 90 posto glavobolja nije posljedica organskog poremećaja, nego su najčešći uzrok psihosomatske smetnje izazvane primjerice nedostatkom sna, profesionalnim poteškoćama, strahom od neuspjeha te mnogim konfliktnim situacijama u krugu obitelji ili na radnome mjestu.

Puno uzroka - puno terapijskih smjernica

Obzirom na vrstu i bezbroj uzroka, liječenje glavobolje se razlikuje od slučaja do slučaja. Većina je prolaznog karaktera i spontano prolazi, ponekad i bez specifične terapije. U svakom slučaju prvenstveno je potrebno, ako je ikako moguće, ustanoviti uzrok i otkloniti ga. Najčešće pomažu različiti lijekovi protiv bolova, promjena načina života, psihoterapija ili psihofarmaci, fizikalna terapija, lijekovi protiv upale. Iznimno je potrebno kirurško liječenje (od strane specijaliste za uho-nos-grlo, maksilofacijalnog kirurga, okuliste, neurokirurga) ili pak stomatološki tretman.

Ukoliko je uzrok glavobolje specifično neurološke prirode, liječenje je u domeni neurologa i također ovisi o vrsti i uzroku glavobolje. Osim lijekova protiv bolova, od koristi mogu biti i sedativi, lijekovi za opuštanje mišića, lijekovi koji smanjuju moždanu oteklinu, antiepileptici, lijekovi koji djeluju na krvni tlak ili različiti lijekovi koji djeluju na moždanu cirkulaciju, a ponekad pomaže i akupunktura.

Datum objave članka: 1. 8. 2002.