Alergijske bolesti - senzibilizirani na pelud
Učestalost alergijskih bolesti u djece iznosi 25 do 30 posto, od toga se atopijski dermatitis javlja u 15 do 20 posto slučajeva, astma u 7 do 10 posto, a alergijski rinitis i konjunktivitis u 15 do 20 posto
Greška imunosnog sustava
Zahvaljujući razumijevanju imunopatoloških zbivanja, shvaćamo da je riječ o istom procesu u različitim organima. Zapravo je riječ o pogrešci imunosnog sustava koja se izražava nakon prvog kontakta s alergenom, kad se razvijaju specifična protutijela tipa IgE. Ta se protutijela pri ponovnom kontaktu s alergenom aktiviraju i vežu na stanice imunosnog sustava - mastocite, koji oslobađaju kemijske posrednike, posebice histamin. Oslobođeni kemijski posrednici vežu se zatim na receptore u tkivima izazivajući alergijsku reakciju, a posljedica je upalna reakcija koja se očituje različitim simptomima.
Za pojavu alergijske bolesti odgovorno je naslijeđe, uz djelovanje nespecifičnih čimbenika okoliša, kao što su duhanski dim, onečišćenje zraka, plinovi, NO2, CO2, CO, O3... Uz akutne infektivne bolesti dišnih putova, alergijske bolesti najčešće su bolesti dječje dobi. Istraživanja diljem svijeta upućuju na to da su alergijske bolesti, osobito astma, učestalije u područjima s lošim socioekonomskim i ekološkim uvjetima.
Tvari koje izazivaju alergiju nazivamo alergenima, a svojstva i priroda alergena su različiti. Tako razlikujemo peludi biljaka (trava, korova, drveća) i sastojke kućne prašine (grinje, perje, mačja dlaka, životinjska dlaka, plijesni i dr.). Senzibilizacija na peludi ovisi o alergenim svojstvima čestice peludi i o klimatskim uvjetima te uvjetima okoliša. S obzirom na različitu prirodu alergena i njihova svojstva, različiti su i simptomi alergije, s tim da jedna osoba može istodobno biti alergična na nekoliko alergena.
Česte upale sluznice umanjuju njezinu obrambenu sposobnost pa ona s vremenom može postati preosjetljiva na djelovanje alergena
Alergija ne bira dob
Učestalost alergijskih bolesti u djece iznosi 25 do 30 posto, od toga se atopijski dermatitis javlja u 15 do 20 posto slučajeva, astma u 7 do 10 posto, a alergijski rinitis i konjunktivitis u 15 do 20 posto.
Simptomi alergijske bolesti mogu početi u bilo kojoj životnoj dobi. Nije uvijek lako utvrditi njezino postojanje, pa ni u slučaju dobro nam poznatih bolesti, poput bronhalne astme, urtikarije (koprivnjače) ili rinitisa, iako su one tipičan primjer alergijske reakcije.
Astma ili zaduha najčešće se javlja prije pete godine života (oko 80 posto), a katkad i prije. Otežano disanje može početi naglo napadajima gušenja ili napadaju može prethoditi respiratorna infekcija. Riječ je o kroničnoj upali dišnih putova (bronha), što uzrokuje njihovo suženje i stezanje glatkih mišića bronha, zatim oticanje sluznice dišnih putova i pojačano lučenje ljepljive, žilave sluzi.
Sprega naslijeđa i okoliša
U nastanku alergijskih bolesti važnu ulogu ima i naslijeđe, s obzirom na to da nastaju kao posljedica međudjelovanja nasljedne sklonosti organizma da reagira stvaranjem protutijela na izloženost alergenima, a uz djelovanje nespecifičnih čimbenika iz okoliša. Djeca čiji su roditelji skloni alergiji imaju veću vjerojatnost da će i sama oboljeti od alergijske bolesti (30 posto ako je bolestan jedan roditelj, odnosno 50 posto ako su bolesna oba roditelja). Ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da alergijsku bolest mogu razviti i djeca u čijoj obitelji nije bilo alergije.
Neosporna je uloga okoliša, koje dodatnim djelovanjem može potaknuti razvoj alergije kod genetski predisponiranih osoba. Kad govorimo o dišnom sustavu, valja spomenuti negativan utjecaj onečišćenog zraka (smog, duhanski dim i dr.) koji otvara put senzibilizaciji na pojedine peludi biljaka.
Duhanski dim nadražuje sluznicu dišnog sustava, koja postaje prijemčivija za razvoj respiratornih infekcija, da ne spominjemo brojne otrovne tvari (nikotin, katran, ugljični monoksid...) koje negativno djeluju na organske sustave u tijelu. Slično nadražujuće djelovanje ima i smog.
Česte upale sluznice umanjuju njezinu obrambenu sposobnost pa ona s vremenom može postati preosjetljiva na djelovanje alergena.
Rizična godišnja doba
U kontinentalnom dijelu Hrvatske imamo tri maksimuma koncentracije peludi u zraku:
- ranoproljetni - drveće i grmovi (lijeska, joha, breza);
- ranoljetni - uglavnom trave;
- ljetno-jesenski - zeljaste biljke, korovi, dobro poznata Ambrosia (Trolisni limundžik). Katkad je dovoljno samo 20 do 30 njezinih peludnih zrnaca u jednome četvornom metru zraka da senzibilizira bolesnika.
Hunjavica ili alergija - kako prepoznati?
Da biste zaključili je li riječ o običnoj hunjavici ili alergiji, odnosno alergijskom rinitisu (upala sluznice nosa) i konjunktivitisu (upala očne spojnice) treba znati sljedeće:
- simptomi se ponavljaju svake godine
- obično počinju u rano proljeće cvatnjom lijeske, zatim johe i vrbe, poslije i breze itd.
- svako dijete u prosjeku ima tri, četiri upale gornjih dišnih putova godišnje. To je jedan od razloga što se alergija često zamjenjuje prehladom ili gripom. Simptomi su slični običnoj prehladi, ali bez vrućice: kihanje, šmrcanje, vodenast iscjedak iz nosa, začepljenost nosa, svrbež nosa, crvenilo i suzenje očiju, glavobolja, razdražljivost, loša koncentracija, otežano disanje, gušenje, suh i podražajan kašalj.
- simptomi obično traju nekoliko tjedana (kod prehlade nekoliko dana)
- simptomi ometaju svakodnevne aktivnosti;
- povremeno se javlja otežano disanje uz kašalj
- promjena klimatske okoline donosi olakšanje.
Razlikujemo dva oblika alergijskog rinitisa:
- sezonski alergijski rinitis (SAR) - vezan je uz cvatnju, a javlja se oko šeste godine života;
- cjelogodišnji ili perenijalni rinitis - glavnu ulogu u njegovu nastanku imaju alergeni unutarnjih prostora (duhanski dim, kućna prašina, grinje i dr.).
Ako roditelj primijeti da dijete s rinitisom ima česte napadaje suhog i podražajnog kašlja, valja razmotriti i postojanje astme jer se rinitis smatra čimbenikom rizika njezina nastanka. Ne treba, naime, zaboraviti da je dišni sustav jedinstvena i nedjeljiva cjelina. Simptomi alergijske bolesti koja počinje već u djetinjstvu razvijaju se i mijenjaju ovisno o dobi djeteta.
Sumnjam! Što napraviti?
Alergološka obrada
Treba se javiti liječniku i učiniti potrebnu alergološku obradu u mirnoj fazi bolesti, to jest fazi bez simptoma. U odabiru dijagnostičke metode pomoći će podaci o simptomatologiji u određeno doba godine i u kontaktu s određenim provokativnim tvarima. Prema dobivenim podacima odabire se skupina tvari na koje se provodi kožno testiranje. Imunološko testiranje provodi se određivanjem ukupne količine IgE protutijela, čime se provjerava alergijska osnova bolesti. Rezultat kožnog alergološkog testiranja upotpunjuje se nalazom specifičnih IgE protutijela na određeni alergen.
Ponašanje u skladu s vremenskim prilikama
S obzirom na to da je u vrijeme cvatnje rasprostranjenost i koncentracija peludi vrlo visoka, nije preporučljivo zadržavati se vani, osobito kad puše vjetar. Bolja je situacija nakon kiše, kad je zrak čišći ili uvečer, kad zbog vlage čestice peludi otežaju, što ih sprječava da lebde u zraku.
Vodeni sportovi su bolji odabir
Tjelesna aktivnost povoljno utječe na mišićnu snagu i dobru prokrvljenost, što se pozitivno odražava na sve organske sustave, pa tako i na dišni sustav. Ipak, u doba cvatnje trebalo bi izbjegavati otvorene prostore u prirodi. S obzirom na to da se glatki mišići u dišnom sustavu iscrpljuju zbog učestalih kontrakcija potaknutih alergijskim procesom, vodeni sportovi zbog topline i vlage mogu povoljno utjecati na olakšano disanje.
Povoljni učinci klimatoterapije
Savjetuje se boravak na moru, posebno u doba intenzivne cvatnje biljaka u kopnenom području, jer je zrak ondje mnogo čišći, s manje smoga i ostalih onečišćenja. Preporučuje se i boravak na visokim planinama zbog čistog zraka i suhe klime. Topla i vlažna područja s bogatom vegetacijom (na primjer, jezera) se ne preporučuju.
Ne čekajte početak tegoba
Alergiju možemo spriječiti izbjegavanjem kontakta s alergenima iz okoliša, što u svakodnevnom životu nije uvijek moguće. Peludnu hunjavicu treba početi liječiti na vrijeme, prije očekivanog početka tegoba, čime se sprječava, odnosno ublažava alergijska reakcija. Stoga se preporučuju antihistaminici, vazokonstriktori i kortikosteroidi. Hiposenzibilizacija je oblik imunoterapije, kad se putem injekcija, kapi ili tableta u tijelo unose male količine alergena. Injekcije se obično daju jednom tjedno, a nakon nekog vremena tijelo stvara toleranciju na alergen. No, kako bi se održala tolerancija, treba davati injekcije alergena jednom mjesečno nekoliko godina. Etiološka terapija provodi se tijekom tri do pet godina.
Biometeorološka prognoza
S obzirom na znatan porast oboljelih od alergije na pelud u Hrvatskoj, mediji redovito izvještavaju o meteorološkim prilikama, uz biometeorološku prognozu koja preosjetljive osobe upozorava da poduzmu zaštitne mjere.
