Istina o vodi

Zdrav život / Prevencija bolesti Nadežda Črep

Za sve što radimo naše tijelo treba vodu, jer igra važnu ulogu u svim fiziološkim procesima - izgrađuje, regulira, prenosi, čisti i pomaže hraniti svaki pojedini dio tijela

Voda kao preduvjet života

Higijenski ispravna voda za piće jedan je od osnovnih preduvjeta života i dobrog zdravlja. No, porazna je činjenica da gotovo dvije trećine ukupnog stanovništva Zemlje danas nema pitku vodu, te da se procjenjuje kako u svijetu dnevno umire 35.000 ljudi zbog bolesti uzrokovanih nedostatkom pitke vode i lošom kvalitetom vode.

Voda bi po definiciji trebala biti tekućina bez boje, okusa i mirisa. No, nije uvijek takva. A ako i jest, katkad sadržava otopine i dodatke koji se u njoj nikako ne bi trebali nalaziti, jer voda je "univerzalno otapalo", koje na putu do naših slavina u manjoj ili većoj količini otopi gotovo sve na što naiđe. Već u atmosferi vodene čestice otapaju plinove koji se tamo nalaze i mijenjaju svoja prirodna svojstva. Nakon kiše nebo je svjetlije i čišće, a kakva je voda? Stoga kišnica svakako nije sigurna za piće.

Kad voda u obliku kiše ili snijega dospije na kopno, otopi mnoge tvari s površine, uključujući biootpad, nečistoće, nitrate, pesticide, metale i sve ostalo što se nađe na njezinu putu. Usput pokupi i različite mikroorganizme te tako "obogaćena" dospije u vodocrpilišta, nakon čega prođe dezinfekcijski postupak klorom i drugim kemikalijama, pa kroz sustav vodovodnih cijevi stigne do krajnjeg korisnika - vaše obitelji.

Najčešći uzroci onečišćenja pitke vode

Industrija

Velike količine štetnih tvari i plinova dižu se iz dimnjaka industrijskih objekata u atmosferu i putem oborina vraćaju na zemlju i u vodonosne slojeve. Otpadne industrijske vode zagađuju rijeke i jezera. Nažalost, nismo sigurni ni u regijama gdje nema velikih tvornica i proizvodnih objekata.

Atmosfera se nalazi u konstantnom kretanju, što dokazuju do nas dospjele kiše s česticama pijeska iz afričkih pustinja te nuklearni oblaci ili vulkanski pepeo iz dalekih zemalja. Većina rijeka samo prolazi kroz Hrvatsku, što znači da njihove vode teku i kroz susjedne države koje imaju različite sustave standardizacije i kontrole otpadnih voda, neki stroge, neki nikakve, tako da te vode ipak svašta donesu i u naše krajeve. Primjerice, u podzemnim vodama u nekim dijelovima Europe može se naći arsen, iznimno otrovan element koji ima velik utjecaj na ljudsko zdravlje, posebno izazivajući probleme s kožom i cirkulacijom, te rak.

Poljoprivreda

U područjima intenzivne poljoprivrede oborinske vode ispiru poljoprivredno zemljište odvodeći u podzemlje velike količine umjetnih gnojiva, pesticida i nitrata, koji se katkad koriste u nekontroliranim količinama.

Odlagališta otpada

U Hrvatskoj postoji preko 100 legalnih i bezbroj divljih deponija, nerijetko i uz sama vodocrpilišta. Zagađenja s odlagališta kreću se neprimjetno, ali stalno, i sa sasvim izvjesnim i pogubnim ishodom za vode.

Prometnice

Velik uzrok zagađenja izvorišta su otpadne vode prometnica koje sadrže mineralna ulja, teške metale i druge nečistoće, koje odlaze u zemlju i dalje u vodotokove.

Stare vodovodne cijevi

U vodovodnim instalacijama mogu se nalaziti teški metali (olovo, živa, cink, bakar, krom, nikal), hrđa, kamenac i druge nečistoće. Udio metala u vodi, uključujući željezo, treba biti minimalan jer se oni povezuju s anorganskim spojevima te stvaraju toksično opterećenje za ljudsko tijelo.

Kemikalije koje se koriste u procesu obrade vode

Po zdravlje najopasnije posljedice ima korištenje klora, aluminijeva sulfata i natrijeva fluorida. Iako je dezinfekcija klorom učinkovita, klor je nužno zlo, a njegovi popratni učinci na ljudsko zdravlje pogubni i nepopravljivi. Zato nisu bez razloga propisane minimalne dopuštene razine klora u vodi. Prag tolerancije kod svakog je čovjeka drukčiji. Tako se osobe koje pate od astme i alergija osjećaju lošije čak i od vrlo male koncentracije klora u vodi. Najgore je to što klor reagira s organskim spojevima koji se nalaze u vodovodnoj vodi i stvara dokazano kancerogene supstancije trihalometane.

U našoj svakodnevnoj kavici, osim šećera, mogu se naći i štetne tvari i spojevi, kao što su pesticidi, herbicidi, naftni derivati, nitrati, azbest, soli kalcija i magnezija (kamenac) i nečistoće iz otpadnih voda, koje čine vrlo interesantan koktel.

Koje su nam alternative?

Uobičajeno je mišljenje da je prokuhana voda bolja, čišća i sigurnija. Visoka temperatura uništava bakterije i viruse koji žive u vodi i smanjuje sadržaj nečistoća s niskom točkom ključanja. Da bi se postigao potpun učinak, voda treba ključati najmanje 40 minuta. Međutim, smanjenje obujma tekućine dovodi do povećanja koncentracije nečistoća s visokom točkom ključanja i toksina, tako da prokuhana voda nije ništa bolja od obične vode iz slavine.

U razvijenim društvima vlada jednostavno, ali posve pogrešno mišljenje da čaj, kava, alkohol, gazirana pića i drugi "umjetni" napitci mogu nadomjestiti čistu prirodnu vodu kad je tijelo "pod stresom" i osjeća njezin nedostatak. Istina je da ta pića sadrže vodu, ali i tvari koje potiču dehidraciju. Zbog toga iz tijela izluče vodu u kojoj su otopljena i još malo dodatne vode iz tjelesnih zaliha. Suvremeni način života čini ljude ovisnima o različitim umjetnim napicima. Djeca više ne stječu naviku piti vodu, nego ih se navikava na gazirana pića i sokove. U pravilu, pijenjem takvih napitaka nije moguće zadovoljiti potrebe tijela za vodom, a uz to se unose i dodatni šećeri, koji su također štetni za organizam. Istodobno, razvija se navika na okus tih pića koja automatski umanjuje potrebu za pijenjem vode kad su ti napitci nedostupni.

Flaširana voda može izgledati kao dobro rješenje, jer voda koja se puni u boce uglavnom je visoke kakvoće. No, problem stvara ambalaža. Nažalost, sve većim korištenjem vode u PET bocama stvara se nepotreban otpad i troše velike količine energije, što je veliko opterećenje za okoliš. Pacifički institut procjenjuje da na svaku prodanu litru vode otpada tri litre vode utrošene za njezinu proizvodnju. Kad se raspravlja o kvaliteti vode u bocama, kao jedan od glavnih problema stručnjaci ističu ispravnost plastične ambalaže u koju je voda pakirana. Budući da je voda u bocama pohranjena dulje vrijeme i često na visokim temperaturama (u skladištima, tijekom transporta, u našim kućama), smatra se da je takva voda izložena mikroorganizmima i kemikalijama koje mogu vrlo loše utjecati na ljudsko zdravlje. A može doći i do ispiranja toksina iz plastike, poput metilnog klorida i ksenoestrogena. Zato je voda u staklenim bocama izvrsna. Kvaliteta pitke vode u bocama ovisi o kvaliteti njezina izvora, tehnologiji punjena i dezinfekcije, kvaliteti strojeva za tretiranje vode te sustavu distribucije boca. Voda u bočicama povezuje se sa zdravim načinom života, ali nije dokazano da je i zdravija. Jedan od nedostataka flaširane vode je i visoka cijena.

Ugrožavajući prirodnu sredinu, čovjek je direktno ugrozio i samoga sebe. Razumljivo je da se ne možemo odreći ekonomskog razvoja, međutim taj razvoj se treba uskladiti s prirodom i zakonima koji u njoj vladaju. Svaki čovjek treba postati svjestan svoje odgovornosti za očuvanje okoline u kojoj živi, isto kao i za vlastito zdravlje i zdravlje svoje obitelji.

Iako smo svjesni da bez obične vode ne možemo, u svakodnevnici joj ne pridajemo poseban značaj. No, uzimajući u obzir sve činjenice, trebali bismo što prije promijeniti način razmišljanja i ponašanja, jer ćemo u protivnom postati sami sebi neprijatelji.

Upotreba čiste vode jedan je od najlakših i najvažnijih koraka koje možemo poduzeti kako bismo osigurali zdravlje. A pročišćavanje vode iz slavine jedini je način da kontrola bude u našim rukama, odnosno da budemo sigurni da je voda u našem domu čista i zdrava.

Voda ključna za sve fiziološke funkcije

Otkriveno je da ljudsko tijelo posjeduje velik broj složenih pokazatelja koji upućuje na nedostatak vode, a to nisu samo suha usta, nego i brojni drugi znaci: slaba koncentracija, nepažnja i kasna reakcija, umor, glavobolja, srčane smetnje, otečenost, problemi s probavom i pretilost.

Voda je osnova života na našem planetu i potrebna je svakom živom biću. Da je to točno, svjedoči i činjenica da je 80 posto zemljine površine pokriveno vodom, a i sva živa bića sastoje se većim dijelom od vode. Ona je osnovni sastojak svih tjelesnih tekućina, kao što su krv, limfa, slina, izlučevine iz žlijezda i tekućina leđne moždine.

Za sve što radimo naše tijelo treba vodu, jer igra važnu ulogu u svim fiziološkim procesima - izgrađuje, regulira, prenosi, čisti i pomaže hraniti svaki pojedini dio tijela. Dovoljna količina vode u organizmu smanjuje zadržavanje u tijelu otpadnih tvari i toksina, poboljšava funkciju žlijezda i hormona, oslobađa jetru od viška masnoća i smanjuje glad. Čovjek bez hrane može živjeti i više od mjesec dana, ali bez vode samo nekoliko dana. Bez vode se život gasi.

Kako se gubitkom tekućine naša krv počinje zgušnjavati, gubitak od samo dva posto je dovoljan da osjetno padne naš životni potencijal i osjetimo opći umor. Kod gubitka tekućine od četiri posto javljaju se glavobolja i mišićni umor, izgubi li se pet posto, osjećamo nesvjesticu i grčeve, a gubitak od 10 do 15 posto volumena tekućine u organizmu završava fatalno po život.

Dehidracija uzrok mnogih bolesti

Na temelju opsežnih istraživanja o metabolizmu vode u ljudskom tijelu, dr. F. Batmanghelidj otkriva da je nenamjerna dehidracija uzrok mnogih bolesti, poput astme, alergija, hipertenzije, viška tjelesne težine i nekih emocionalnih problema, uključujući depresiju. U svojoj knjizi "Vaše tijelo vapi za vodom" iznosi dokumentirane dokaze o čudesnoj ozdravljujućoj moći vode u prevenciji bolesti i njihovu liječenju.

"Vi niste bolesni, žedni ste. Ne tretirajte žeđ lijekovima." (Dr. F. Batmanghelidj)

Rješenje za prevenciju i tretiranje bolesti uzrokovanih dehidracijom vrlo je jednostavno - redovito uzimanje vode - zato što su spomenuta stanja odraz i pokazatelj njezina manjka. Svakodnevno uzimanje odgovarajuće količine vode u velikoj mjeri pridonosi zdravlju. To se čini odviše jednostavno i protivi se načelima moderne medicine koja svaku bolest liječi sintetičkim pripravcima. Ipak, čini se da je Batmanghelidjova teorija na dobrim temeljima jer svaka je funkcija tijela pod nadzorom vode i određena njezinim dotokom.

Dr. F. Batmanghelidj posebno naglašava potrebu za prestajanjem liječenja žeđi pomoću lijekova. Ako se vodimo logikom prirodnog i jednostavnog, postat će jasno da pijenje dovoljnog broja čaša vode može za nas učiniti više od vreće tableta: spriječiti prerano starenje; otkloniti bolove, uključujući žgaravicu, lumbago, artrozu, kolitis, anginozne bolove i migrenu; izliječiti astmu za nekoliko dana, prirodno i trajno; smanjiti krvni tlak bez diuretika ili drugih lijekova; smršaviti prirodno i lako, bez posebne dijete.

Redovita opskrba potrebnom količinom vode ugodan je, poželjan i svima dostupan način prevencije niza bolesnih stanja, a prisutan je i dodatni kozmetički učinak. Ako pijemo dovoljne količine vode, koža će postati elastičnija, mlađa i ljepša. Ispijanje vode je kao ritual higijene, poput tuširanja, samo iznutra, a omogućuje tijelu da se brže i kvalitetnije očisti.

Koliko vode trebamo?

Svakodnevno, kroz proces disanja i znojenja, izlučimo oko tri litre tekućine, pa je moramo konstantno nadoknađivati kako bismo zadržali zadovoljavajuću razinu cirkulirajuće tekućine. Da bismo izmjenu tvari i rad organa održali na optimalnoj razini, moramo u organizam unijeti dvije i pol do tri litre tekućine na dan. Potrebu za otprilike litrom tekućine naš organizam zadovoljava putem hrane koju unosimo u tijelo, a ostatak moramo nadoknaditi direktno ispijanjem vode i različitih napitaka.

Znanstvena istraživanja pokazuju da svoju potrebu za vodom ne zadovoljavamo u odgovarajućoj mjeri. Jureći kroz život i stresnu svakodnevnicu jednostavno zaboravimo dovoljno piti. To je uvjetovano i genetskom činjenicom da, za razliku od potrebe za hranom koju naš organizam vrlo brzo signalizira osjećajem gladi, na osjećaj žeđi moramo puno dulje čekati. To čekanje još se produljuje proporcionalno broju naših godina. Stoga je važno znati da žeđ nije pouzdan signal da vaše tijelo treba vodu jer taj osjećaj pokazuje kako je već došlo do dehidracije organizma. Zato, kad je u pitanju nadoknađivanje tekućine, ni u kojem slučaju ne smijemo se osloniti isključivo na pojavu žeđi, nego moramo piti redovito i količinski dovoljno vode svaki dan.

Što, kada i kako piti?

Prirodna i čista voda u našem podneblju postaje sve nedostupnija. Voda je često zagađena kemikalijama, pesticidima, nitritima, teškim metalima, naftom i naftnim nusproduktima, spojevima nastalim na bazi klora i drugim otrovima. Statistički je izračunato da jedan čovjek za cijeli život popije oko 35.000 litara vode. Ako pije vodu iz vodovoda, u organizam unese oko 105 kg (oko 420 čaša) različitih štetnih tvari i nečistoća koje ostaju u unutarnjim organima, zglobovima, krvnim žilama...

Upravo zbog velikog značaja za naše tijelo, kvaliteta vode koju pijemo može radikalno utjecati na zdravlje. Posljedice konzumiranja onečišćene vode mogu se osjetiti odmah ili se mogu pojaviti tek nakon nekoliko godina. Zato je od životne važnosti koristiti samo najčišću filtriranu vodu.

Pića koja sadrže šećere, alkohol i druge otopljene tvari dodatno povećavaju potrebu za vodom, jer se prilikom njihove razgradnje troše rezerve iz organizma. Ponekad takva pića imaju i diuretsko djelovanje i pospješuju izlučivanje tekućine iz tijela. Najbolji način da zadovoljite potrebe organizma za tekućinom je pročišćena ili izvorska voda.

Osnovni razlog zbog kojeg je žeđ nedopustiva je taj da voda ima veću površinsku napetost nego što je napetost vode u stanici, zbog čega sporo prodire unutar nje. Redovitim i čestim konzumiranjem omogućavamo vodi dovoljno vremena da prodre u stanicu, pa je zato vodu potrebno piti u malim gutljajima, tijekom cijelog dana.
 

DR. F. BATMANGHELIDJ SAVJETUJE...

- ​Čim se ujutro probudite, popijte jednu do dvije čaše vode sobne temperature pomoću slamke. Koristeći slamku, znatno ćete smanjiti količinu progutanog zraka i osjećaj nadutosti te na taj način popiti više vode.
- Pola sata prije bilo kojeg obroka poželjno je popiti jednu do dvije čaše vode pomoću slamke. Probava će biti otežana ako nemate dovoljno vode u želucu.
- Kad vježbate ili naporno radite i puno se znojite, dodajte četiri čaše vode na sat za vrijeme tog napora.
- Nemojte piti za vrijeme jela jer tekućina će brzo proći kroz želudac do tankog crijeva te razrijediti i isprati neke od probavnih sokova. To uzrokuje stres jer prisiljavamo tijelo na izlučivanje više probavnih enzima. Pričekajte barem dva sata - nakon jela prije nego što popijete vodu.
- Zdravu alternativu filtriranoj vodi predstavlja ekološki uzgojeno voće i povrće i od njih spravljeni sokovi, koji, osim što će zadovoljiti potrebu za vodom, sadrže i bioelemente nužne za izmjenu tvari u organizmu, vitamine, minerale i enzime.

 

Za postizanje potpune hidracije, konzumiranje vode treba povećavati postupno i mudro, dodajući jednu čašu vode svakoga drugog dana. Naglim i prebrzim povećanjem količine vode možete uzrokovati preopterećenje bubrega i probavnog sustava. Svakako, ako imate problema s bubrezima, srčane probleme ili nešto drugo, prije povećanja količine popijene vode posavjetujte se s liječnikom.

Stvorite naviku pijenja vode tako da vodite dnevnik o količinama vode koju dnevno popijete ili povežite uzimanje vode uz neku aktivnost koju inače rutinski obavljate nekoliko puta tijekom dana.

Datum objave članka: 1. 3. 2020.
izdvojeni proizvodi