Hidratacija kože iz dana u dan...

Zdrav život / Kultura tijela Manuela Šapro dipl. ing.

Kad organizmu nedostaje vode, stanice se isušuju, a njihovo starenje i odumiranje ubrzava

Voda je dio naše svakodnevice, a sačinjava i čak 70 posto organizma. Bez nje organizam ne može funkcionirati jer ona sudjeluje u gotovo svim metaboličkim procesima. Prenosi hranjive supstance, pročišćava (pomaže u ukljanjanju toksina), razgrađuje, zasićuje i smanjuje osjećaj gladi. Posebno blagotvoran učinak ima na kožu: čisti je, masira, učvršćuje i tonificira, opušta te pospješuje dinamiku obnove stanica. Voda je pokazala brojne pozitivne učinke u liječenju različitih kožnih oboljenja, osobito kod težih kroničnih bolesti, gdje su zabilježeni čudesni rezultati.

Nije svaka voda ista

Različite vode različito djeluju na kožu:

Morska voda sadrži niz ljekovitih supstanca poput silicija, joda, magnezija i ekstrakta algi, koji kožu opskrbljuju vlagom, pojačavaju cirkulaciju, pospješuju stanično disanje i staničnu izmjenu te djeluju na razgradnju celulita i masnoća.

Termalna voda je svaka izvorska voda koja pri izviranju ima temperaturu višu od 300C, a pri površini otapa različite minerale (poput cinka i kalcija) i njihove soli te elemente u tragovima koji potiču regeneraciju kože te djeluju smirujuće i protuupalno, a osobito su učinkoviti kod nadražene kože. Suhoj koži vraćaju prirodnu vlažnost i sprječavaju nastanak akni i bora.

Obična voda širi pore i čini kožu prijemčivijom, a naizmjenično toplo-hladno tuširanje potiče cirkulaciju i učvršćuje tkivo.

Kozmetička industrija iskoristila je te medicinske spoznaje i uvrstila morsku i termalnu vodu u brojne proizvode. Tako je termalna voda postala temeljni sastojak svih linija za njegu osjetljive, suhe i dehidrirane kože kao i one sklone aknama.

Prirodni ovlaživači kože

Kad organizmu nedostaje voda, stanice se isušuju, ubrzava se njihovo starenje i na kraju odumiru. Gubitak vode u koži uzrokuje nekoliko čimbenika, a najvažniji su starenje i gubitak estrogena te štetan utjecaj okoliša, ponajprije UV zračenje, ali i svakodnevni stres i nepravilna prehrana bogata zasićenim mastima i rafiniranim šećerom.

Zbog nedostatka vode, vezivno tkivo slabi, slabe i vlakna kolagena i elastina, pa koža gubi napetost i elastičnost, postaje mlohava, naborana i beživotna.

Unošenjem barem osam čaša vode dnevno zadovoljavamo potrebe organizma, ali ne i kože. Naime, koža većinu vode ne može zadržati u stanicama, pa je moramo nadoknaditi određenim preparatima koji poboljšavaju hidrataciju. U kremama za svakodnevnu njegu dobrodošli su prirodni ovlaživači kože kao što su alge, liposomi, ceramidi, esencijalne masne kiseline i antioksidansi poput vitamina C i E. I neke kiseline povoljno djeluju na regulaciju vlažnosti kože, naročito AHA, BHA i hijaluronska kiselina.

Odličan učinak imaju kreme s liposomima. To su mikročestice strukture slične staničnoj membrani, sastavljene uglavnom od fosfolipida, koje nesmetano prolaze kroz staničnu membranu unoseći bioaktivne supstance, odnosno tvari od vitalnog značenja za rad stanica (bjelančevine, vitamine, vodu i druge hranjive sastojke), koji štite, hrane i revitaliziraju stanice kože. Zahvaljujući svojoj strukturi, lako prodiru u dublje slojeve, u čemu leži njihova najveća važnost. Bitno je napomenuti da imaju i sposobnost postupna oslobađanja aktivnih supstanca, čime se osigurava produljeno, blagotvorno djelovanje spomenutih bioaktivnih supstancija.

Esencijalne masne kiseline (linolna, linoleinska i arahidonska) vrlo su važne za zdravlje kože i kose jer predstavljaju bitan strukturni materijal epiderme. One opskrbljuju kožu vodom i znatno ublažavaju crvenilo i nadraženu kožu, osobito kod akni i različitih kožnih ekcema. Velik postotak tih kiselina nalazi se u ulju koštice grožđa koje se koristi kao sastavna komponenta mnogih preparata za njegu kože jer sadrži i izuzetno jake antioksidanse proantocijanide.

Vitamin C snažan je antioksidans koji štiti kožu od utjecaja slobodnih radikala iz atmosfere, ultraljubičastih zraka, sprječava isušivanje kože, odnosno hidratizira te znatno osnažava zaštitnu barijeru kože. Ima i važnu ulogu u pretvaranju deaktiviranog vitamina E natrag u njegov antioksidativni aktivni oblik te kod sinteze bjelančevina i stvaranja kolagena, a ti procesi mogući su samo uz prisustvo dovoljne količine vode u tkivu. Nedostatak C vitamina uzrokuje gubitak vode u koži i smanjenu sintezu kolagena, što dovodi do stanjivanja kože i pojave preosjetljivosti na vanjske utjecaje i slobodne radikale.

Vitamin E jak je antioksidans, a njegova primarna uloga je zaštita masnih kiselina od oksidacije. Neizostavna je komponenta većine proizvoda za zaštitu od sunca, a sam po sebi je zaštita od svjetlosti, ima faktor zaštite 3. Sprječava nastanak sunčanih pjega, štiti kožu od isušivanja i nastanka bora. Stoga je nužno opskrbiti kožu vitaminom E prije sunčanja, svakako i nakon sunčanja kako bi se spriječio štetan utjecaj UV zračenja, a stanice obranile od štetnog utjecaja slobodnih radikala.

AHA i BHA kiseline djeluju kao eksfolijatori (omogućuju uklanjanje površinskih odumrlih stanica kože), ali i kao regulatori vlažnosti kože. Njihovom primjenom koža se pročišćava te postaje glatka i zategnuta zbog vraćene izgubljene vlage.

Nerijetko, u hidratantnim preparatima nalazi se urea koja je važan sastavni dio hidrolipidnog omotača kože s važnom ulogom ovlaživanja u rožnatom sloju kože. Naime, voda se veže uklapanjem u kristalnu strukturu uree, a zatim polagano otpušta. Osim jake sposobnosti ovlaživanja, urea djeluje i keratolitički, antimikrobno (preuzimanje vode remeti potrebe mikroorganizama za rastom), protuupalno itd.

Ekstrakti kamenica sadrže mješavinu dragocjenih peptida, minerala i vitamina, a sam biser (perla) više od dvadeset različitih aminokiselina čiji su raspored i kombinacija slični prirodnom moisturizing faktoru u rožnatom sloju kože.

Sve više preparata za njegu suhe kože sadrži i chitosan, sastojak dobiven iz rakova oklopa, koji ima slično djelovanje kao hijaluronska kiselina koja ima izvanrednu sposobnost vezanja vode.

Ne zaboravite pravilnu prehranu

Ako imate problema sa suhom kožom i želite da bude elastična i rumena, stalno je održavajte vlažnom. Hidrataciju počnite iznutra. Pijte barem osam do deset čaša vode dnevno, a umjesto s kavom, započnite svježe iscijeđenim prirodnim sokom ili zelenim čajem koji sadrži prirodne antioksidanse ili pak čajem od mješavine ljekovitog bilja za čišćenje organizma.

Prehrana treba biti bogata flavonoidima (mrkva, šumsko voće, tamna čokolada...) koji stanice opskrbljuju kisikom, poboljšavaju hidrataciju i smanjuju bore. Vitamin C se osim u agrumima nalazi i u svježoj paprici, cvjetači i ribizlama. Vitamina A osim u mrkvi ima u avokadu, jabukama, mangu, a blagotvorni vitamin E nalazi se u pšeničnim klicama, maslinovu ulju, jajima i mlijeku.

Omega-3 i omega-6 masnim kiselinama (jaki ovlaživači kože) bogate su gotovo sve vrste plave ribe, naročito tuna, skuša, srdela, inćuni i losos.

Ne zaboravite hidratacijske kreme i losione, a možete si i sami pomoći jednostavnim receptom za zadržavanje vode u koži. Najnovija istraživanja pokazala su da namakanje kože ili tuširanje od najmanje desetak minuta i te kako vraća koži vlagu izvana ako se neposredno nakon tuširanja namažemo hidratantnom kremom ili uljem.

Datum objave članka: 1. 8. 2005.