Umor - uzroci i liječenje

Umor je čest simptom brojnih bolesti, to jest stanje u kojem se cijelo vrijeme osjećate iscrpljeno, bez energije, čak i nakon što se dobro odmorite, što neminovno utječe na svakodnevno funkcioniranje te mentalno i emocionalno stanje.

Ne može se reći da je umor sastavni dio starenja - upravo suprotno, osjećaj stalnog umora je samo simptom koji ukazuje da nešto nije u redu. Umor može biti posljedica organskih ili psiholoških zbivanja, kao i njihove kombinacije.  

Umor koji svi s vremena na vrijeme osjećamo prolaznog je karaktera i nestaje nakon kvalitetnog odmora. No, ako se stalno osjećate iscrpljeno, najbolje ćete osvijestiti pravo stanje stvari ako usporedite koliko vam je prije trebalo vremena za neke stvari ili koliko ste bili više koordinirani u svojim svakodnevnim aktivnostima.

Umor obično uzrokuju stres, anksioznost, depresija, virusna oboljenja (poput gripe ili COVID-19) te problemi sa spavanjem.

Umor ponekad može biti simptom nekih bolesti i stanja kao što su:

• anemija - uslijed manjka željeza u krvi
• apneja za vrijeme spavanja - stanje koje utječe na vaše disanje dok spavate
• nedovoljno aktivna štitnjača - kada imate premalo hormona štitnjače tiroksina
• celijakija - alergija na gluten, odnosno preosjetljivost na glijadin, frakciju glutenskog proteina
• sindrom kroničnog umora - još se naziva i benigni mijalgički encefalomijelitis. Predstavlja stanje jačeg umora koji traje najmanje četiri mjeseca. Mogu ga pratiti i drugi simptomi, poput bolova u zglobovima i mišićima (fibromijalgija)
• spazmofilija
• šećerna bolest (diabetes mellitus) - ovisna o inzulinu (tip 1 - četiri osnovna znaka: izraženo i često mokrenje, izražena žeđ, povećani apetit i gubitak na tjelesnoj težini) i neovisna o inzulinu (tip 2 - nastaje postupno, a podmuklost je njegova najizraženija osobina - iako razina glukoze u krvi počinje rasti, osoba sa šećernom bolešću osim povremene blaže žeđi i pospanosti poslije većeg obroka nema drugih subjektivnih smetnji)
• infektivna mononukleoza - zarazna bolest koju uzrokuje virus Epstein Barr. Česta je u tinejdžera i mladih odraslih osoba. Poznata je i kao ‘bolest poljupca’ jer se širi slinom. Najčešće se manifestira upalom grla, grloboljom, povišenom tjelesnom temperaturom (38 °C i više), otečenim limfnim čvorovima (obično na vratu ili u pazuhu), slabošću i umorom, gubitkom apetita, noćnim znojenje. bolovima u trbuhu i žuticom.
• sindrom nemirnih nogu - poremećaj je koji karakterizira neizdrživa potreba za pomicanjem nogu, rjeđe ruku ili trupa, čime se umanjuju neugodne, a nerijetko i bolne senzacije
• zloćudna oboljenja - umor je jedan od najčešćih simptoma u bolesnika sa zloćudnom bolešću. Može se javiti već u početku i trajati jako dugo pa čak i godinama nakon završetka terapije.
• bolest srca
• problemi s jetrom ili bubrezima
• multipla skleroza
• Addisonova bolest.

 
Nije naodmet spomenuti i fenomen proljetnog umora, iako je podloga njegova razvoja fiziološka, jer ovaj tip umora u stvari je alarm tijela koji ukazuje da su nam energetske rezerve nakon zime na niskoj razini.  Postoji nekoliko teorija o uzroku tog poremećaja koji se javlja na prijelazu zime u proljeće, a jedna tvrdi da proljetni umor - uopće ne postoji! Više na ovu temu pročitajte u našem članku ‘Proljetni umor – energija na minimumu.

Simptomi umora, kao i s njim usko povezani simptomi su:

• brzo umaranje tijekom bilo koje aktivnosti
• manjak motivacije
• loše raspoloženje
• slabija koncentracija i pamćenje
• smetenost
• usporene reakcije i refleksi na zbivanja u okolini
• slabija koordinacija pokreta
• veća mogućnost pogreške itd.

Kad je u pitanju umor, nema jednoznačnog odgovora kako ga tretirati, jer u pozadini mogu biti različite bolesti i stanja kojima je umor jedan od simptoma.

Da biste saznali što uzrokuje vaš umor, uputno je posavjetovati se s liječnikom koji će temeljem dobro uzete anamneze usmjeriti daljnje pretrage (laboratorijske, slikovne i ostale) s ciljem pronalaženja mogućeg uzroka umora i po potrebi vas uputiti na daljnji specijalistički pregled.
Liječenje svakako ovisi o uzroku tako da nije moguće predvidjeti koliko će trajati niti kad ćete se početi bolje osjećati.

Kod nekih osoba, naravno u ovisnosti o uzroku, određenu učinkovitost pokazali su nemedicinski tretmani koji uključuju meditaciju, jogu i kognitivno-bihevioralnu terapiju (relativno kratkotrajna, ali strukturirana i na problem usmjerena psihoterapija).

Bolesti i stanja koja mogu uzrokovati umor:

• anemija
• anksioznost
• dekompenzirani diabetes mellitus
• depresija
• endokarditis lente ili subakutni
• febrilna stanja
• hepatopatija - akutna (virusni hepatitis) ili kronična (ciroza jetara)
• hipoglikemija (niska razina glukoze u krvi zbog produljenog gladovanja ili pogrešne terapije antibioticima)
• hipokalijemija (sniženje razine kalija u krvi kao posljedica povraćanja, proljeva, bubrežnih bolesti, terapije diureticima)
• hipotireoza
• infektivna mononukleoza
• insuficijencija hipofize
• insuficijencija nadbubrežne žlijezde (Addisonova bolest)
• intestinalna parazitoza
• intoksikacija ugljik-monoksidom (ispušni plinovi automobila, itd.)
• kronična bubrežna insuficijencija
• kronična bruceloza
• kronične kardiovaskularne bolesti (arterioskleroza, angina pectoris, kardiocirkulatorna insuficijencija, itd.)
• kronični kolitis
• leukemija; limfom
• neurastenija ili kardiocirkulatorna astenija
• pretjeran fizički ili psihički napor
• shizofrenija
• spazmofilija
• tuberkuloza
• tumori (u latentnoj fazi, tj. dok još nisu dijagnosticirani)
• zloporaba lijekova (laksativi, trankvilizatori, diuretici, hipotenzivi, itd.).