Jetrene bolesti - dijetalne preporuke

Hrana i zdravlje / Prehrambene preporuke mr. sc.   Irena Martinis mag. nutricionist

Jetrena dijeta ne znači samo nadoknadu kalorija i prehrambenih sastojaka, već ona znatno utječe i na tijek bolesti

Opće prehrambene preporuke za jetrene bolesti

Dijetoterapija je već tradicionalno sastavna odrednica u liječenju jetrenih bolesti. Terapijski princip poznatiji je pod nazivom "jetrena dijeta". Jetrena dijeta ne znači samo nadoknadu kalorija i prehrambenih sastojaka, već ona znatno utječe i na tijek bolesti. Naime, odgovarajući dijetalni režim, koji uključuje dostatan broj kalorija te pravilan odnos osnovnih hranjivih sastojaka s posebnim naglaskom na sadržaj proteina, proizlazi iz razumijevanja poremećaja metaboličkih procesa u jetri. Dijetalni režim nije jedinstven za sve bolesti jetre. Osnovna je razlika u količini proteina i kaloričnoj vrijednosti koju sadrži. Međutim, za sve jetrene bolesti vrijede sljedeće preporuke:

  • najviše kalorija bi trebalo potjecati iz ugljikohidrata kojima su bogate žitarice, voće, povrće i med. Preporučeni izvor bjelančevina su nemasno meso, posni svježi sir, obrano mlijeko, jaja i riba. Količinu masti potrebno je maksimalno reducirati (40 - 60 g dnevno), a najbolje je koristiti biljne masnoće (maslinovo ulje);
  • povrće i voće se može jesti sirovo ili kuhano. Salata se priprema s nekoliko kapi maslinova ulja i limunovim sokom;
  • hranu soliti umjereno, a u slučaju pojave edema i nagomilavanja tekućine u trbušnoj šupljini (ascites) provodi se neslana dijeta;
  • nije preporučljivo pripremanje jela sa zaprškom, jela s roštilja te prženje i prelijevanje jela grijanom, kuhanom ili prženom masnoćom;
  • hranu bi trebalo uzimati u češćim, manjim obrocima;
  • pušenje se ne preporučuje;
  • alkohol je strogo zabranjen;
  • ako se pojave proljev i grčeviti bolovi, treba se držati uputa za akutnu upalu jetre.

Akutna upala jetre

Najčešći uzroci akutne upale jetre su virusi hepatitisa A, B i C, akutni alkoholni hepatitis, neki lijekovi i toksini. Svim navedenim uzrocima zajedničko je oštećenje i nekroza jetrenih stanica (hepatocita) manjeg ili većeg intenziteta. U početnoj fazi glavni simptomi su najčešće odsutnost apetita, povišenje tjelesne temperature, mukla bol ispod desnog rebrenog luka i u žličici, mučnina i povraćanje.

U pravilu, bolesnicima koji ne povraćaju, barem ne intenzivno, propisuje se stroga dijeta, a nakon smirivanja simptoma zaštitna dijeta. Pothranjenim bolesnicima treba osigurati potrebne količine posebno esencijalnih nutrijenataTotalna parenteralna prehrana je odabir za teške oblike akutne jetrene bolesti praćene intenzivnim povraćanjem.

Čajna dijeta provodi se u početku akutne upale kad nemate teka i ne možete konzumirati hranu. Nastojte piti čaj (kamilica, metvica, matičnjak, šipak, komorač) zaslađen šećerom ili medom. Ako vam odgovara, pokušajte konzumirati kompot od jabuke, juhu od povrća s rižom, krupicom ili tijestom.

Stroga dijeta za prijelazno razdoblje još uvijek je poštedna i sastoji se od jela i pića koja ne opterećuju probavu i jetru. Osim čajne dijete, možete, pogotovo ako vam se vraća apetit, uzimati jogurt, posni svježi sir, krupicu ili rižu na mlijeku, sluzave juhe, juhe uz dodatak riže, zobenih pahuljica i ječma.

Zaštitna dijeta primjenjuje se nakon stroge, prijelazne prehrane, ako se osjećate dobro i vratio vam se apetit. Tada se nastojte držati uputa za dijetoterapiju kod kronične upale, ciroze jetre i hepatitisa. (vidi u nastavku)

Prehrana bolesnika kod portalne encefalopatije i jetrene kome

Glavni i najvažniji poremećaj živčanog sustava uzrokovan kroničnom bolešću jetre, osobito kad je to ciroza jetre, je hepatična (portalna) encefalopatija. Ako vam prijeti nastanak portalne encefalopatije prehranom je potrebno spriječiti nagomilavanje amonijaka u organizmu. Aminokiseline metionin, fenilalanin i tirozin mogu pridonijeti nastanku encefalopatije. Stoga se meso, riba i jaja u toj fazi bolesti ne preporučuju jer sadrže navedene aminokiseline i potiču stvaranje amonijaka.

Unosite male količine bjelančevina, pri čemu prednost dajte bjelančevinama biljnog podrijetla (mahunarke i žitarice) i bjelančevinama sirutke jer sadrže aminokiseline (valin, leucin, izoleucin) koje se ne metaboliziraju u jetri. Drugim riječima, važno je konzumirati voće, povrće i žitarice jer njihovom razgradnjom nastaje manje amonijaka, a biljna vlakna u povrću i voću ubrzavaju njegovo izlučivanje iz organizma. Također je važno unositi dovoljnu količinu ugljikohidrata kako bi se organizmu osigurala potrebna energija. Preporučuju se namirnice kao što su riža, rezanci i druga nemasna tjestenina, krumpir kuhani ili pire, pšenična i kukuruzna krupica, žitarice, nemasni keksi, pasirano povrće i voće (bez kore i koštica) te odstajali kruh i dvopek. Takav način prehrane ne preporučuje se na dulje vrijeme jer je deficitaran esencijalnim aminokiselinama.

Jelovnik kod portalne encefalopatije i jetrene kome

1. dan - energetska vrijednost - 6823kJ/1631 kcal / bjelančevina - 40 g / masti - 27 g / ugljkohidrata - 312 g

  • doručak:  čaj od metvice, marmelada, pecivo, 2 dl sirutke, pire od jabuka;
  • ručak: juha od povrća, rižoto s mrkvom i brokulom, cikla salata, kruh polubijeli;
  • večera: pire krumpir, pire špinat, kruh polubijeli;

2. dan - energetska vrijednost - 6989kJ/1670 kcal / bjelančevina - 38 g / masti - 26 g / ugljkohidrata - 324 g

  • doručak: čaj od šipka, med, pecivo, pire od jabuka;
  • ručak: potaž od griza s peršinom, varivo od mahuna, kruh bijeli, kompot kruška;
  • večera: špageti, umak od mrkve i rajčice, zelena salata s celerom i limunovim sokom

3. dan - energetska vrijednost - 6628kJ/1584 kcal; bjelančevina - 39 g; masti - 42 g; ugljkohidrata - 263 g

  • doručak: čaj od kamilice, keksi, pecivo, puding na mix. kompotu;
  • ručak: juha od cvjetače, miješano povrće na lešo s maslinovim uljem, pečene jabuke, kruh polubijeli;
  • večera: okruglice od sira i griza;

4. dan - energetska vrijednost- 6980kJ/1669 kcal / bjelančevina - 39 g / masti - 37 g / ugljkohidrata - 303 g

  • doručak: čaj od matičnjaka, med, kruh, sok od naranče - ocijeđeni;
  • ručak: juha od krumpira s peršinom, rižoto od tikvica, salata matovilac i radič, kruh polubijeli;
  • večera: varivo od miješanog povrća, kruh polubijeli;

5. dan - energetska vrijednost - 6720kJ/1606 kcal / bjelančevina - 40 g / masti - 29 g / ugljkohidrata - 306 g

  • doručak: čaj od sikavice, marmelada, pecivo, 2 dl sirutke, kruh polubijeli;
  • ručak: juha od mrkve, blitva lešo, kruh polubijeli, banana;
  • večera: knedle sa džemom;

6. dan - energetska vrijednost - 6783kJ/1621 kcal / bjelančevina - 40 g / masti - 31 g / ugljkohidrata - 295 g

  • doručak: čaj od metvice, keksi, pecivo, pire od jabuke;
  • ručak: prežgana juha, pire krumpir i pire grašak, kruh bijeli, sok od jabuke i mrkve;
  • večera: žganci sa sirom.

Masna jetra

Debljina i alkohol najčešći su uzroci nakupljanja masti u jetri, koja potiskuje normalnu građu jetrenih stanica. Neumjerenost u hrani i piću tjera jetru na "prekovremeni" rad, a umorna i masna jetra nije jednako učinkovita u detoksikaciji štetnih tvari kao zdrava jetra. Najbolji način liječenja je izbjegavanje alkohola te pravilna i uravnotežena prehrana. Na dobrom ste putu uvedete li redukcijsku dijetu koja sama po sebi podrazumijeva izbjegavanje masnog, prženog, gaziranog i previše zaslađenog.

Jelovnik kod redukcijske dijete

  • doručak 8 sati - voćna salata (ananas, jabuka, breskva) 150 g
  • užina 10 sati - jogurt 0.9 % m.m. 2 dcl
  • ručak 14 sati - riblja juha, škarpina lešo 160 g, zelena / radič salata 200 g
  • užina 16 sati - naranča 100 g
  • večera 19 sati - ​mediteranska salata 200g, riža 60 g, grašak 50 g, kukuruz 15 g, celer 2 g, mrkva 45 g i sok od limuna, maslinovo ulje 5 g, cikla salata (ribana, kuhana) 200 g

Prehrana jetrenih bolesnika s ascitesom

Otekline i ascites siguran su znak da vam se tekućina, a s njom i sol, nepotrebno zadržavaju u organizmu. Zato ih valja ograničiti na najmanju moguću mjeru. Hrana se ne smije soliti niti dosoljavati. Osim toga, svakako valja izbjegavati namirnice koje u sebi sadrže dodanu sol, kao što su konzervirana i procesirana hrana, suhomesnati proizvodi, tvrdi i topljeni sirevi te mononatrijev glutamat.

Nastojte konzumirati namirnice koje su prirodni diuretici, a ujedno potiču rad bubrega i jetre: peršin, radič, rikula, češnjak, šparoge, limun, čaj metvica i čaj kopriva.

Prehrana kod kronične upale, ciroze jetre i hepatitisa

Dijetoterapija kroničnih stanja bolesne jetre ovisi o težini i uznapredovalosti patološkog procesa. Pravilnim odabirom namirnica svakako ćete utjecati na poboljšanje kvalitete života. Osim toga, važan je i način pripremanja jela. Ne preporučuje se priprema jela sa zaprškom, prženje te prelijevanje jela grijanom, kuhanom ili prženom masnoćom. Meso bi trebalo biti kuhano, pečeno u foliji ili vrećici za pečenje te pirjano u vlastitom soku uz minimalan dodatak ulja.

Jelovnik kod kronične upale jetre, ciroze jetre i hepatitisa

1. dan

  • doručak: bijela kava (cikorija), pureća prsa u ovitku, pecivo, voće;
  • užina 10 sati: 2 dl soka od cikle i mrkve;
  • ručak: pileća juha, pirjana piletina, restani krumpir s peršinom, salata od radiča;
  • užina 16 sati: pečena jabuka;
  • večera: brancin pečen u foliji, blitva lešo s maslinovim uljem;

2. dan

  • doručak: čaj od metvice, med, margo s omega-3, kruh;
  • užina 10 sati: 2 dl sirutke;
  • ručak: goveđa juha, teleći naravni, rizi-bizi, salata od ribane cikle s limunovim sokom;
  • užina 16 sati: kompot kruška;
  • ​večera: pileći ujušak s noklicama, probiotik;

3. dan

  • doručak: čaj od šipka, kuhano jaje, svježi sir posni, pecivo;
  • užina 10 sati: pire jabuka;
  • ručak: varivo od miješanog povrća (cvjetača, brokula, mrkva, krumpir, korabica) s purećim mesom, voćni biskvit;
  • užina 16 sati: jogurt light;
  • ​večera: tjestenina s mljevenim mesom, salata od matovilca;

4. dan

  • doručak: griz na mlijeku s cimetom, banana;
  • užina 10 sati: kompot breskva;
  • ručak: goveđa juha, kuhana junetina, pire krumpir, umak od mrkve i rajčice;
  • užina 16 sati: petit keksi, čaj;
  • ​večera: pureća prsa s artičokama i maslinovim uljem;

5. dan

  • doručak: čaj kamilica, marmelada, margo light, kruh;
  • užina 10 sati: 2 dl sirutke;
  • ručak: riblja juha, kuhani file oslića, kuhani krumpir s peršinom, tikvice lešo s maslinovim uljem;
  • užina 16 sati: voćni frape;
  • ​večera: žganci sa sirom, jogurt light;

6. dan

  • doručak: čaj od sikavice, pureća tost šunka, probiotik, pecivo;
  • užina 10 sati: kompot jabuka;
  • ručak: juha od piletine, pečena piletina, pire krumpir, pire špinat;
  • užina 16 sati: puslice;
  • ​večera: juneći gulaš, zelena salata s celerom;

7. dan

  • doručak: mlijeko, cornflakes, voće;
  • užina 10 sati: sok od cikle i mrkve;
  • ručak: juha od povrća, pirjana teletina, valjušci, salata od matovilca s rajčicom;
  • užina 16 sati: puding vanilija;
  • ​večera: škarpina pečena u foliji, povrće lešo s maslinovim uljem.


Kod kronične upale, ciroze jetre i hepatitisa:

  • preporučuje se...
    • nemasne juhe od dopuštenog mesa, povrća i ribe s ukuhanom sitnom tjesteninom, rižom ili krupicom. Juhe pripremati bez zaprške;
    • nemasno mlado meso pirjano u vlastitom soku, kuhano ili pečeno u foliji ili vrećici za pečenje (teletina, junetina, kunić, bijelo meso peradi bez kožice);
    • bijele ribe kuhane ili pečene u foliji ili vrećici za pečenje (brancin, škarpina, oslić i sl.);
    • tvrdo kuhana jaja;
    • obrano mlijeko 1 % m.m., posni svježi sir, jogurt light, sirutka, probiotik i ostali fermentirani mliječni proizvodi s manjim postotkom masti;
    • bijeli i crni kruh, dvopek, tost, sve vrste tjestenine, valjušci, pšenična i kukuruzna krupica, riža;
    • krumpir (kuhani, pire, valjušci od krumpira), špinat, blitva, tikvice, korabica, cvjetača, brokula, mrkva, svježa rajčica, pasirani grah, grašak i mahune, mlada salata s limunovim, sokom (cikla, zelena salata, matovilac, maslačak, radič);
    • maslinovo ulje, bučino ulje;
    • biskvit, puding, krupica i riža na mlijeku, keksi, voćni kolači, med od kestena;
    • zrelo i oljušteno svježe voće: jabuke, banane, breskve, kompoti, kašice, marmelada, džem, voćni frape;
    • blagi biljni čajevi (kamilica, matičnjak, metvica, sikavica), šipak, negazirana pića, voćni sokovi od svježeg voća;
    • limunov sok, sol umjereno;
  • preporučuje se u manjim količinama...
    • masne juhe, juhe od kupusa, juhe od suhog mesa, industrijske juhe;
    • pureća prsa u ovitku, toast šunka;
    • masne ribe (skuša, tuna, srdela, šaran, som), riblje konzerve, lignje, dagnje, rakovi;
    • pržena i pečena jaja;
    • voćni jogurt;
    • kruh s integralnim žitaricama, svježi, vrući kruh i pecivo, dizana tijesta, kroketi;
    • paprika, kupus, hren, poriluk, kiseli kupus, krastavci, kelj, konzervirano povrće, prženi i pečeni krumpir;
    • suncokretovo ulje, margo;
    • palačinke (nemasne);
    • citrusi;
    • mineralne vode;
    • jabučni ocat - razblaženi, lovor, kopar, ružmarin, metvica, mažuran, protisnuti češnjak;
  • ne preporučuje se...
    • pržena i pohana mesa, dimljena mesa, salame i trajne kobasice, paštete, mesne konzerve, masno svinjsko i juneće meso;
    • punomasno mlijeko, zreli, masni sirevi, dimljeni sir, vrhnje;
    • svinjska i guščja mast, majoneza, maslac;
    • kolači s puno nadjeva, pržena i dizana tijesta, torte s kremama, orasima i bademima;
    • neoguljeno, nedozrelo voće, grožđe, ogrozd, ribiz, šljive, dunje, orasi, lješnjaci, bademi, konzervirano voće;
    • crni čajevi, crna kava, pivo, vino, žestoka pića, gazirani sokovi;
    • crveni luk, senf, hren, alkoholni ocat, začinska paprika.
Datum objave članka: 1. 10. 2008.