Kalcij
Sve o kalciju na jednom mjestu: opći pregled - djelovanje - upotreba i djelotvornost - nuspojave - posebne mjere opreza i upozorenja - interakcije - doziranje
Opći pregled kalcija
Iako ne osjećamo da su kosti „žive“, one se svakodnevno razgrađuju i obnavljaju. U procesu obnavljanja bitan je kalcij, čija se koncentracija starenjem smanjuje. Uzimanje dodataka prehrani s kalcijem pomaže izgradnji i jačanju kostiju. Srce, živci i sustav zgrušavanja krvi također trebaju kalcij kako bi ispravno funkcionirali.
Ljudi obično uzimaju kalcij „na usta“ za liječenje i prevenciju niske razine kalcija, grčeva u mišićima, osteoporoze, slabljenja kostiju i premenstrualnog sindroma (PMS). Koristi se također kod povišenog krvnog tlaka, raka, moždanog udara i drugih stanja, ali ne postoje značajni klinički dokazi koji opravdavaju uporabu kalcija u mnogim od tih bolesti i stanja.
Na koji način djeluje kalcij?
Neophodan je u procesu mišićne kontrakcije. Akcijski potencijal motornih neurona aktivira kanale za kalcij i potiče ulazak kalcija u mišićnu stanicu, koji tada inervira mišićna vlakna i potiče njihovu kontrakciju. Kada se akcijski potencijal smanji, kalcij izlazi iz mišićne stanice i kontrakcija završava.
Njegovu razinu u serumu strogo reguliraju paratireoidni hormon (parathormon, PTH), kalcitriol (aktivni oblik vitamina D) i kalcitonin (hormon koji sudjeluje u regulaciji koncentracije kalcijevih i fosfatnih iona u plazmi). Tijelo ne sintetizira kalcij pa se mora unositi izvana, a na njegovu apsorpciju u probavnom sustavu utječu parathormon i kalcitriol.
Parathormon izlučuju paratireoidne žlijezde (doštitne žlijezde, njih četiri - po dvije sa strane svakog režnja štitnjače). PTH regulira homeostazu kalcija tako da djeluje na bubrežni, koštano-mišićni i probavni sustav kako bi povećao razinu kalcija u serumu:
- potiče apsorpciju kalcija u crijevima pomoću kalcitriola dobivenog iz bubrega
- stimulira resorpciju kalcija iz kosti povećanjem broja i aktivnosti osteoklasta (stanica koje razgrađuju kost)
- potiče apsorpciju kalcija u bubrezima.
Izlučivanje parathormona regulira serumska razina kalcija putem negativne povratne sprege - razina kalcija u serumu unutar fizioloških granica sprječava prekomjerno lučenje PTH. Razinu kalcija osjećaju receptori paratireoidne žlijezde koji posredno kontroliraju lučenje PTH-a.
Postoje određene genetske mutacije receptora koji „osjećaju“ kalcij, a koje mogu utjecati na njihovu osjetljivost, posljedično i na razinu kalcija u serumu, što rezultira smanjenjem (hipokalcemija) ili povećanjem (hiperkalcemija) razine kalcija.
Kalcitonin luče parafolikularne C stanice štitnjače (tireoidna žlijezda) kao odgovor na povišenu razinu kalcija u serumu. Djeluje tako da inhibira aktivnost osteoklasta i smanjuje apsorpciju kalcija u crijevima i bubrezima.
Upotreba i djelotvornost kalcija
DJELOTVORAN U SLUČAJU
- Probavne smetnje (dispepsija). Uzimanje kalcijevog karbonata „na usta“ kao antacida učinkovito je u liječenju probavnih smetnji.
- Visoka razina kalija u krvi (hiperkalijemija). Davanje kalcijevog glukonata intravenski može umanjiti srčane probleme uzrokovane visokom razinom kalija. Intravenski pripravci daju se isključivo u bolnici od strane zdravstvenog djelatnika.
- Niska razina kalcija u krvi (hipokalcemija). Uzimanje kalcija „na usta“ i intravenski učinkovito je u liječenju i prevenciji niske razine kalcija. Intravenski pripravci daju se isključivo u bolnici od strane zdravstvenog djelatnika.
- Zatajenje bubrega. Uzimanje kalcijevog karbonata ili kalcijevog acetata „na usta“ učinkovito je u kontroli visoke razine fosfata u krvi kod osoba sa zatajenjem bubrega. Uzimanje kalcija „na usta“ također može pomoći smanjenju povišenog krvnog tlaka u ljudi sa zatajenjem bubrega.
VJEROJATNO DJELOTVORAN U SLUČAJU
- Smanjenje koštane mase u ljudi koji koriste kortikosteroide. Izgleda da uzimanje kalcija i vitamina D „na usta“ smanjuje gubitak koštane mase u ljudi koji su na dugotrajnoj terapiji kortikosteroidima.
- Pretjerano aktivna paratireoidna žlijezda (hiperparatireoidizam). Uzimanje kalcija „na usta“ smanjuje razinu paratireoidnog hormona u ljudi sa zatajenjem bubrega.
- Slabe i krhke kosti (osteporoza). Konzumiranje odgovarajućih količina kalcija, kako iz prehrane, tako i iz dodataka prehrani, učinkovito je za sprječavanje gubitka koštane mase i liječenje osteoporoze. Uzimanje kalcija „na usta“, samog ili s vitaminom D, također pomaže u prevenciji prijeloma kod osoba s osteporozom.
- Premenstrualni sindrom (PMS). Čini se da konzumiranje odgovarajućih količina kalcija iz hrane i dodataka prehrani, značajno smanjuje promjene raspoloženja, nadutost, želju za hranom i bol.
MOGUĆE DJELOTVORAN U SLUČAJU
- Karcinom debelog crijeva, rektalni karcinom. Čini se da uzimanje dodataka prehrani koji sadrže kalcij „na usta“ ili povećanje unosa kalcija hranom smanjuje rizik obolijevanja od kolorektalnog karcinoma. Osobe s niskom razinom vitamina D nemaju veće koristi od uzimanja suplemenata kalcija, isto vrijedi i za pretile osobe.
- Povećanje jačine kostiju fetusa. Kada je unos kalcija hranom nizak, uzimanje suplemenata s kalcijem „na usta“ tijekom trudnoće povećava mineralnu gustoću kostiju nerođene bebe.
- Visok krvni tlak. Čini se da uzimanje kalcija „na usta“ može malo smanjiti krvni tlak kod osoba sa ili bez visokog krvnog tlaka.
- Slabljenje kostiju (osteomalacija). Čini se da uzimanje kalcija „na usta“ pomaže smanjiti slabljenje kostiju uzrokovano vrlo niskim unosom kalcija.
- Komplikacija trudnoće obilježena visokim krvnim tlakom i proteinima u mokraći (preeklampsija). Čini se da uzimanje jednog do dva grama kalcija dnevno „na usta“ smanjuje rizik od visokog krvnog tlaka povezanog s trudnoćom. Čini se da je najkorisniji kod onih s visokim rizikom razvijanja preeklampsije i niskom razinom kalcija.
- Slabljenje kostiju kod djece, često uzrokovano nedostatkom vitamina D (rahitis). Čini se da uzimanje kalcija „na usta“ pomaže u liječenju rahitisa kod djece s vrlo niskim unosom kalcija.
- Sprječavanje gubitka zuba (retencija zuba). Izgleda da uzimanje kalcija i vitamina D „na usta“ pomaže smanjiti gubitak zuba u starijih osoba.
MOGUĆE NEDJELOTVORAN U SLUČAJU
- Rak dojke. Uzimanje kalcija „na usta“ ne smanjuje rizik obolijevanja od raka dojke.
- Prijelom kostiju. Uzimanje kalcija „na usta“, samog ili u kombinaciji s vitaminom D, ne smanjuje rizik od prijeloma kostiju u starijih osoba koje ne boluju od osteporoze.
- Srčani udar. Izgleda da uzimanje suplemenata kalcija „na usta“ ne pomaže u prevenciji srčanog udara. U biti, uzimanje suplemenata kalcija „na usta“ bez vitamina D može povećati rizik od srčanog udara.
- Pretilost. Uzimanje kalcija „na usta“ ne pomaže u mršavljenju.
Nuspojave kalcija
Kada se uzima „na usta“
Kalcij je VJEROJATNO SIGURAN kada se koristi u preporučenoj količini od 1000 do 1200 mg dnevno. Kalcij može uzrokovati manje nuspojave poput podrigivanja ili plinova. Kalcij je VJEROJATNO NESIGURAN kada se uzima u dozi iznad vrijednosti najvećeg sigurnog unosa minerala (UL). UL za kalcij iznosi 2500 mg za odrasle u dobi od 19 do 50 godina i 2000 mg za odrasle starije od 50 godina. Uzimanje veće količine kalcija dnevno od navedenih može povećati šansu za ozbiljne nuspojave.
Posebne mjere opreza i upozorenja u primjeni kalcija
Djeca - Kalcij je vjerojatno siguran kada se uzima „na usta“ u preporučenoj dnevnoj količini. Ali, kalcij je moguće nesiguran kada se uzima „na usta“ u dozi višoj od vrijednosti najvećeg sigurnog unosa minerala (UL). Vrijednost UL iznosi 1000 mg za djecu od 0 do 6 mjeseci starosti, 1500 mg za djecu od 6 do 12 mjeseci starosti, 2500 mg za djecu od 1 do 8 godina starosti i 3000 mg za djecu od 9 do 18 godina starosti. Djeca trebaju unositi dovoljnu količinu kalcija putem hrane i ne bi trebala konzumirati dodatke prehrani s kalcijem.
Niska razina kiseline u želucu (aklorhidrija) - Osobe s niskom razinom želučane kiseline apsorbiraju manje kalcija ukoliko se kalcij uzima na prazan želudac, stoga suplemente kalcija trebaju uzimati uz obrok.
Prevelika količina kalcija u krvi (poremećaj u radu paratireoidne žlijezde i sarkoidoza) - Kalcij je potrebno izbjegavati ukoliko bolujete od stanja koja uzrokuju povećanje razine kalcija u krvi. U tom slučaju, uzimanje suplemenata kalcija može uzrokovati dodatno povećanje razine kalcija u krvi.
Poremećaji u radu bubrega - Kod ljudi s poremećajem funkcije bubrega, uzimanje suplemenata kalcija može dovesti do povišenja razine kalcija u serumu. Prije uzimanja suplemenata kalcija obavezno se posavjetujte s liječnikom ili ljekarnikom.
Pušenje - Osobe koje puše apsorbiraju manje kalcija iz probavnog sustava i mogu zahtijevati unos kalcija iz dodatnog izvora
Moždani udar - Uzimanje suplemenata kalcija tijekom pet ili više godina može povećati rizik razvoja demencije u ljudi koji su preživjeli moždani udar. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se doznalo trebaju li osobe nakon moždanog udara izbjegavati kalcij.
Interakcije kalcija
JAKA INTERAKCIJA
Nikako ne kombinirajte kalcij s ovim lijekovima.
Ceftriakson ulazi u interakciju s kalcijem
Intravenska primjena ceftriaksona i kalcija zajedno može dovesti do po život opasnog oštećenja bubrega. Kalcij se ne smije primijeniti intravenski unutar 48 sati od intravenske primjene ceftriaksona. Ova interakcija nije zabrinjavajuća kada se kalcij uzima „na usta“.
Dolutegravir ulazi u interakciju s kalcijem
Uzimanje kalcija zajedno s dolutegravirom može smanjiti razinu dolutegravira u krvi i dovesti do smanjenog učinka dolutegravira. Kako bi se izbjegla ova interakcija, dolutegravir treba uzeti dva sata prije ili šest sati nakon uzimanja kalcija.
Elvitegravir ulazi u interakciju s kalcijem
Uzimanje kalcija zajedno s elvitegravirom može smanjiti razinu elvitegravira u krvi i dovesti do smanjenog učinka elvitegravira u krvi. Kako bi se izbjegla ova interakcija, elvitegravir treba uzeti dva sata prije ili dva sata poslije uzimanja kalcija.
UMJERENA INTERAKCIJA
Budite oprezni u kombinaciji kalcija i sljedećih lijekova.
Antibiotici (kinolonski antibiotici) ulaze u interakciju s kalcijem
Kalcij može smanjiti učinak nekih antibiotika. U crijevima se kalcij veže na kinolonske antibiotike (na primjer ciprofloksacin, norfloksacin i mnoge druge). To može smanjiti količinu lijeka koje tijelo apsorbira. Kako biste izbjegli ovu interakciju, uzmite ove lijekove najmanje dva sata prije ili četiri do šest sati nakon uzimanja kalcija.
Antibiotici (tetraciklinski antibiotici) ulaze u interakciju s kalcijem
Kalcij može smanjiti učinak nekih antibiotika. U crijevima se kalcij veže na tetraciklinske antibiotike (na primjer doksiciklin i mnoge druge). To može smanjiti količinu lijeka koje tijelo apsorbira. Kako biste izbjegli ovu interakciju, uzmite ove lijekove najmanje dva sata prije ili četiri do šest sati poslije uzimanja kalcija.
Bisfosfonati ulaze u interakciju s kalcijem
Kalcij može smanjiti apsorpciju bisfosfonata (lijekova koji se koriste za liječenje osteoporoze), što može dovesti do smanjenog učinka tih lijekova. Kako biste izbjegli ovu interakciju, uzmite bisfosfonate najmanje 30 minuta prije kalcija ili u različito doba dana.
Kalcipotrien ulazi u interakciju s kalcijem
Kalcipotrien je lijek sličan vitaminu D. Vitamin D pomaže u apsorpciji kalcija. Uzimanje suplemenata kalcija zajedno s kalcipotrienom može uzrokovati preveliko povećanje razine kalcija.
Digoksin ulazi u interakciju s kalcijem
Kalcij može imati učinak na srčani mišić. Digoksin je lijek koji pomaže pojačati otkucaje srca. Uzimanje kalcija zajedno s digoksinom može pojačati učinak digoksina i dovesti do nepravilnih otkucaja srca. Ukoliko uzimate digoksin, obavezno se savjetujte s liječnikom prije uzimanja suplemenata kalcija.
Diltiazem ulazi u interakciju s kalcijem
Uzimanje visokih doza kalcija zajedno s diltiazemom (blokator kalcijevih kanala, koristi se kod liječenja povišenog krvnog tlaka i u kontroli angine pectoris) može smanjiti učinak diltiazema.
Levotiroksin ulazi u interakciju s kalcijem
Kalcij može smanjiti apsorpciju levotiroksina i posljedično njegove učinke. Levotiroksin i kalcij se trebaju uzimati u razmaku od najmanje četiri sata.
Sotalol ulazi u interakciju s kalcijem
Uzimanje kalcija zajedno sa sotalolom može smanjiti apsorpciju sotalola i njegove učinke. Kako biste izbjegli ovu interakciju, uzimajte kalcij najmanje dva sata prije ili četiri sata nakon uzimanja sotalola.
Verapamil ulazi u interakciju s kalcijem
Uzimanje velike količine kalcija zajedno s verapamilom može smanjiti učinak verapamila.
Diuretici (tiazidni diuretici) ulaze u interakciju s kalcijem
Neki diuretici mogu povisiti razinu kalcija u serumu. Uzimanje velike količine kalcija s nekim diureticima može uzrokovati hiperkalcemiju. Hiperkalcemija može imati opasne nuspojave, uključujući bubrežne probleme.
Aluminij ulazi u interakciju s kalcijem
Kalcijev citrat može povećati količinu aluminija koje tijelo apsorbira iz aluminijevog hidroksida. Povećanje razine apsorbiranog aluminija može uzrokovati ozbiljne nuspojave, osobito kod osoba s bubrežnom bolešću. Ali nemaju svi oblici kalcija ovaj učinak. Čini se da kalcijev acetat ne povećava razinu aluminija.
Litij ulazi u interakciju s kalcijem
Dugotrajna upotreba litija može povisiti razinu kalcija u krvi. Uzimanje litija zajedno sa suplementima kalcija može uzrokovati preveliko povišenje razine kalcija u tijelu.
Raltegravir ulazi u interakciju s kalcijem
Uzimanje kalcija zajedno s raltegravirom nekoliko mjeseci može smanjiti razinu raltegravira u krvi i posljedično njegove učinke. Čini se da uzimanje jednokratne doze kalcija zajedno s raltegravirom ne utječe na razinu raltegravira u krvi.
SLABA INTERAKCIJA
Pripazite na kombinaciju kalcija i sljedećih lijekova.
Lijekovi za liječenje povišenog krvnog tlaka (blokatori kalcijevih kanala) ulaze u interakciju s kalcijem
Blokatori kalcijevih kanala vrsta su lijekova koji se koriste u liječenju povišenog krvnog tlaka. Kalcij može smanjiti učinke blokatora kalcijevih kanala kada se daje intravenski. No, čini se da uzimanje suplemenata kalcija „na usta“ ili konzumiranje hrane koja sadrži kalcij nema ovaj učinak.
Doziranje kalcija
Količina koju treba konzumirati na dnevnoj bazi naziva se preporučena dnevna količina (RDA):
- za sve odrasle osobe u dobi od 19 do 50 godina i za muškarce od 51 do 70 godina starosti, RDA iznosi 1000 mg
- za žene od 51 godine i starije, RDA iznosi 1200 mg
- tijekom trudnoće i dojenja, RDA iznosi 1300 mg za osobe mlađe od 19 godina i 1000 mg za one od 19 godina i starije
- u djece RDA ovisi o dobi.
Suplemente kalcija najčešće koriste odrasli u dozi od 500 do 1500 mg dnevno „na usta“.
Nemojte uzimati više od 2000 do 2500 mg dnevno, osim pod nadzorom liječnika.
Savjetujte se s liječnikom ili ljekarnikom kako biste saznali koja vrsta proizvoda i u kojoj dozi može biti najprikladnija za određeno stanje.
